Ex -Yu

U izvještaju Ban Ki Muna kritikovana kosovska policija

U izvještaju Ban Ki Muna kritikovana kosovska policija
U izvještaju Ban Ki Muna kritikovana kosovska policija
Srna

PRIŠTINA - Savjet bezbjednosti UN će u utorak, 21. avgusta, razmotriti redovni tromjesečni izvještaj generalnog sekretara UN Ban Ki Muna o situaciji na Kosovu i Metohiji u kojem je, između ostalog, kritikovana kosovska policija i međunarodna zajednica zbog serije propusta i malog broja povratnika.

Na sjednici, kojom predsjedava Francuska, biće razmotreno pitanje daljeg sprovođenja sporazuma između Prištine i Beograda i preporuka Ban Ki Muna dvjema stranama da budu konstruktivne u prevazilaženju teškoća u primjeni dogovora postignutih u dijalogu.

Generalni sekretar upozorio je u svom izvještaju da se sporazumi Beograda i Prištine ne sprovode dosljedno i da postoji oprečno tumačenje fusnote oko nastupa Kosova na regionalnim konferencijama.

“Nisu u pitanju samo oprečna tumačenja Prištine I Beograda. Postoje poteškoće i druge vrste jer nedostaje međunarodni konsenzus", navodi se u izveštaju Ban Ki Muna u koji je Srna imala uvid.

Najviše pažnje privlači njegova oštra retorika kojom je kritikovao  Kosovsku policijsku službu i međunarodnu zajednicu na Kosmetu zbog serije propusta tokom protekla tri mjeseca i malog broja povratnika, što je, kako je naglasio, zabrinjavajuće.

Ban Ki Mun je zabrinut "zbog problema sa kojima se suočavaju manjinske zajednice" i zbog reakcija kosovske policije tokom serije incidenata koji su pratili proslavu Vidovdana.

“Izostala je akcija, čime se ozbiljno dovodi u pitanje sposobnost policije da se izbori sa kriznim situacijama i stekne povjerenje javnosti", naveo je Ban Ki Mun.

“Kritički izvještaj” generalnog sekretara UN uslijedio je samo desetak dana poslije njegove posjete Balkanu, što prema procjenama poznavalaca kosovskih prilika, otvara vrata novim pregovorima i pristupu rješavanju sveukupnog kosovskog pitanja.

Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća sjevernog Kosova i Metohije Milan Ivanović ističe da je "celom svetu jasno da Kosovo postaje uporiište kriminala i islamskih fundamentalista”.

"Kosovo i Metohija je u prisustvu međunarodne zajednice postalo tlo na kojem se obučavaju islamski fundamentalisti, uvežbavaju se sirijski i libijski pobunjenici i uz pomoć zapadnih zemalja stvara baza za svrgavanje režima koji se protive američkoj dominaciji", ističe Ivanović.

On je ocijenio da mora uslijediti zaokret u politici zapada prema kosovskom pitanju i da međunarodna zajednica mora opravdati svoje prisustvo na Kosmetu.

Povodom izvještaja Ban Ki Muna, u EULEKS-u su, navodno, preduzeli aktivniju istragu o navodima iz izvještaja specijalnog izvjestioca Savjeta Evrope Dika Martija o umiješanosti kosovskog premijera Hašima Tačija u trgovinu unutrašnjim organima i organizovani kriminal.

Iako se informacije o aktivnosti i istragama, posebno o svjedocima, koje vodi Klint Vilijamson, čuvaju najrigoroznije, u Euleksu navode da se intenziviranje istrage zasniva na razmjeni informacija sa službama bezbjednosti brojnih zemalja, uključujući Kanadu, Rusiju, Ukrajinu, Moldaviju,Tursku, Izrael i Srbiju i da problem predstavlja uništavanje dokaza i predupređenja istraga što, kako ističu, potvrđuje da je u pitanju organizovani kriminal na međunarodnom nivou.

Uz neadekvatno postupanje kosovske policije i njenu nesposobnost da se obračuna sa organizovanim kriminalom i korupcijom, Ban Ki Mun navodi da je kosovska policija odgovorna za lošu bezbjednosnu situaciju u kojoj žive povratnici i da “loša slika” odvraća povratak, zbog čega je povratak u protekla tri mjeseca sveden na promile.

Kao razloge za takav razvoj situacije, generalni sekretar UN-a naveo je ubistvo dvoje Srba u Talinovcu, napade na srpske kuće i vozila, kao i prijetnje fantomske Albanske nacionalne armije srpskim povratnicima u osam sela u okolini Kline, poslije kojih su zapaljene dvije srpske kuće, obijene 23 srpske kuće, kamenovanje vozila sa srpskim tablicama.

Posebno, kako navodi Ban Ki Mun, zabrinjavaju incidenti koji su se dogodili tokom proslave Vidovdana, kada je kosovska policija upotrijebila nesrazmjernu silu.

Na ove konstatacije Bajram Redžepi, ministar unutrašnjih poslova u privremenoj Vladi Kosova  rekao je da su one zasnovane na podacima “šake pristrasnih ljudi koji rade u fiktivnoj kancelariji UNMIK-a i da one ne odgovaraju istini".

On je odbio da sprovede istragu o prekomjernoj upotrebi sile, paljenju i cijepanju srpskih zastava i obilježja i kamenovanju autobusa sa djecom pri povratku sa Gazimestana, uz obrazloženje da je kosovska policija reagovala u skladu sa pravilima i profesionalno.

Navodeći podatke UNHCR-a, Ban Ki Mun je naveo da se u protekla tri mjeseca na Kosovo vratilo 131 lica, odnosno 45 Srba, pet Roma, 36 Aškalija i Egipćana, 27 Goranaca, 12 Bošnjaka i pet Albanaca, što je upola manje nego u istom periodu prošle godine.

Ovi podaci, iako predstavljaju zvaničnu evidenciju UNHCR-a, skupljeni su na osnovu broja zahtjeva koje su raseljena i prognana lica podnijela za izdavanje kosovskih dokumenata, a ne na oosnovu broja lica koja su se vratila u svoje domove.

Ova informacija potvrđena je Srni u administrativnoj kancelariji novoformirane kosovske opštine Sjeverna Mitrovica, čija je služba u protekla tri mjeseca primila više desetina zahtjeva Srba, Roma, Bošnjaka i Goranaca nastanjenih u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, za izdavanje kosovskih izvoda, ličnih karata i pasoša.

Prema ocjeni Ban Ki Muna, bilo kakvi institucionalni potezi Prištine ka sjeveru mogu biti uspješni samo ako se baziraju na prihvatanju od stanovništva koje tu živi, što prema ocjeni lidera Srba sa sjevera Kosova potvrđuje spremnost pojedinih članica Savjeta bezbjednosti da se ovo pitanje mora rješavati u skladu sa voljom naroda izraženom na referendumu.

Delegaciju Srbije na sjednici Savjeta bezbjednosti UN predvodiće premijer Ivica Dačić, a u ime Prištine sjednici će prisustvovati  ministar spoljnih poslova u privremenoj Vladi Kosova Enver Hodžaj.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije