Gradovi

Srednjoškolci u Jajcu ne daju odraslima da ih podijele

Srednjoškolci u Jajcu ne daju odraslima da ih podijele
Srednjoškolci u Jajcu ne daju odraslima da ih podijele

JAJCE - Škole se mogu zvati samo "škole", možemo učiti po hrvatskom, bosanskom i srpskom programu istovremeno, pa zbog naših interesa ne treba nikako da nas dijele.

U Jajcu imamo dvije srednje škole i manjak đaka, pa ukoliko neko želi da zagovara interese svih nas, neka osavremeni postojeću infrastrukturu i sredstva za rad i izgradi nam jedno veliko igralište.

Stav je to Vijeća učenika srednjih škola u Jajcu, koji su za početak školske godine najavili bojkot nastave zbog odluke da se gradi škola koja će raditi po bosanskom obrazovnom planu i programu, čime će učenike podijeliti po nacionalnosti. Inicijatori bojkota i rukovodstvo Vijeća, odnosno Nikola Sremac (16), Ivica Jukanović (16), Tarik Šehić (15) i Nikica Papić (17), ekipu "Nezavisnih" u petak su proveli kroz Jajce, pri čemu smo se uvjerili da njihova zalaganja nisu prošla neprimijećeno ni kod građana.

"Niko ne treba da upotrebljava ove radikalne mjere, a odvajanje škola i podjela djece jesu neprihvatljiv metod u današnjem vremenu. To nije dobro, protiv toga sam i mislim da samo višenacionalne sredine mogu imati budućnost, pa se i taj program života treba unijeti u sve sfere", kaže nam Nikola Aleksić, Jajčanin.

Slično su rekli i njegovi sugrađani Silvija Đakovac, koja odluku smatra političkom, kao i Zijad Kliko, koji je spreman podržati srednjoškolce.

"Roditelji i nastavnici treba da se suprotstave tome. Nacionalizam je sve uništio, ali političari i dalje žive od toga. Treba dati priliku djeci da uče jezik koji hoće, ali im ne uskraćivati i susret sa drugačijim", kaže Kliko.

Ipak, djeca koja su pokrenula proteste prije nekoliko dana nisu dobila podršku od prosvjetnih radnika, a mnogi ni od roditelja. Činjenica je da je skupštinska odluka rezultat inicijative roditelja, koji su tražili mogućnost da njihova djeca uče jezik koji žele, pa ako ne postoji volja da to bude u okviru iste škole i sa drugom djecom, onda, kako tvrde - i odvojeno.

"Broj roditelja koji su tražili tako nešto značajno je manji od broja roditelja koji su protiv toga, ali, nažalost, ipak dovoljan da se donese ovakva odluka. Mnogi dijele naše mišljenje, ali ćute iz straha od posljedica. Što se mene tiče, nastavio bih se školovati sa drugarima sa kojima sam krenuo u školu. Završio sam osnovnu školu u toj vrsti podjela i, znate, mi smo imali čak i toalete odvojene - za Hrvate i za Bošnjake, a nastavnici su i sami djelovali podijeljeno", govori nam Tarik.

Interesantno je to, kažu ovi mladi Jajčani, kako su stariji istovremeno često skloni o prošlosti govoriti u idealnom kontekstu, a ipak i sami insistiraju na tome da se djeca udružuju po vjerskim ili nacionalnim uvjerenjima.

"Veliki dio bošnjačke djece, koja imaju pravo da uče i rade po bosanskom programu, godinama nemaju svuda tu mogućnost. Moja dva sina su završila škole po hrvatskom planu i programu i ja sam zahvalan što su izrasli u ljude koji nisu učeni podjelama, iako je trebalo da imaju pravo na bosanski plan i program. Srbi ovdje uopšte nemaju srpski plan i program obrazovanja, i zavisno od naselja u kojem žive, djeca pohađaju hrvatski ili bosanski. Ipak, podjele nisu rješenje.

Djeca treba da imaju pravo na sva tri zvanična jezika i to je jedini način funkcionisanja", naglasio je za "Nezavisne" Mirsad Duranović, administrativni direktor u Muzeju Drugog zasjedanja AVNOJ-a, koji je, kako tvrdi, posljednjih godina značajno posjećeniji, od kada su počele ekskurzije za djecu iz RS i FBiH.

Nijedan od naših sagovornika, mladih Jajčana, nije glasač. Do sticanja tog prava, kako tvrde, pitanje je da li će i dalje živjeti u BiH. Nikola posebno naglašava da ne bi želio otići iz Jajca jer smatra da se treba boriti za promjene i stvarati uslove u kojima će se ljudi doseljavati, a ne obrnuto, dok Tarik tvrdi da te sistem na kraju ostavi bez puno izbora.

Lokalna zajednica "na potezu"

Edin Hozan, načelnik opštine Jajce, kratko je u petak za "Nezavisne" rekao da je on već pružio podršku đacima koji su protiv podjela. Ipak, Katica Čerkez, ministar obrazovanja Srednjobosanskog kantona, kaže da je upravo ova lokalna zajednica "na potezu".

"Nakon što od njih dobijem prijedlog za ravnatelja i ostale tehničke stvari, ja ću djelovati. Stvari mogu ostati i ovakve kakve jesu, dok se nacionalna grupa predmeta ili prijedlozi da se uče programi po želji ili svi ne može razmatrati bez stava struke, prakse i metodike. To bi, rekla bih, bio složen hirurški zahvat", napomenula je ona.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije