BANJALUKA - Broj saobraćajnih nesreća na putevima u RS je u prvih šest mjeseci smanjen, ali je broj poginulih i povrijeđenih osoba znatno veći, pokazuju podaci MUP-a RS.
Prema ovim podacima, u periodu januar - juni dogodilo se 4.326 saobraćajnih nesreća, ili 24 dnevno, u kojima je poginulo 70 lica, 308 teže i 1.115 lakše povrijeđeno.
"Broj poginulih je veći za 15 odsto, teže povrijeđenih za 12 odsto, dok je broj lakše povrijeđenih veći za 18 odsto nego u uporednom periodu 2010. godine", saopšteno je iz MUP-a RS.
Isti podaci pokazuju da se čak polovina saobraćajnih nesreća i poginulih osoba u njima dogodila na području Centra javne bezbjednosti Banjaluka, a da ih je najmanje bilo na području koje pokriva CJB Trebinje.
Saobraćajni stručnjaci navode da se broj saobraćajnih nesreća, a time i broj poginulih, povećava posebno u ljetnom periodu, te da su najčešći uzroci, pored neprilagođene brzine, uticaji raznih spoljnih faktora.
Kako je kazao Perica Pećanac, viši stručni saradnik za odnose s javnošću Auto-moto saveza (AMS) RS, u posljednjih mjesec dana je posebno izraženo povećanje broja saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom i povrijeđenim licima.
"Naša procjena je da je, pored velike brzine, glavni uzrok velika vrućina, gdje su vozači dezorijentisani i imaju smanjenu moć zapažanja, pa su nervozni i voze brže", rekao je Pećanac i dodao da smo nažalost svjedoci sve češćih crnih vikenda na putevima.
On je naveo da AMS RS apeluje na vozače da voze po propisima i da poštuju ograničenja, jer su ishodi nepoštovanja propisa, kako je kazao, katastrofalni.
"AMS RS od juna provodi tri akcije na smanjenju broja saobraćajnih nesreća, u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja i veza RS i MUP-om RS", rekao je Pećanac.
Prema riječima Milenka Jaćimovića, predsjednika Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja RS, česti uzroci saobraćajnih nesreća su umor, kao i kozumiranje nedozvoljenih lijekova.
On je naveo da je broj udesa najveći u ljetnom periodu, u vrijeme godišnjih odmora.
"Pored toga, broj nesreća je povećan i u dane vikenda i prilikom noćnih izlazaka, kada su građani opušteniji, a mnogi od njih i pod uticajem alkohola i opojnih droga", rekao je Jaćimović.
On je dodao da istraživanja pokazuju da razni spoljašnji uticaji i unos zabranjenih materija, poput lijekova, u organizam vozača uzrokuju povećanje brzine kretanja automobilom i nemogućnost potpune kontrole.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.