Aleksandar Džombić, premijer RS, rekao je da je ova godina u fiskalnom smislu možda i izazovnija nego što se pretpostavljalo, te da je izazovnija od prethodnih godina.
"Procjene su bile da bi kraj 2012. godine mogao biti period izlaska iz krize, ali procjene pokazuju i da će ona možda biti izazovnija od prethodnih", kazao je Džombić.
On je, govoreći o radu javne administracije, rekao da je ona prevelika i da se nivo i obim usluga koje radi RS može obaviti s manjim brojem ljudi, ali da bi bilo greška radikalno optuštanje.
"Postepeno u određenom periodu treba da smanjimo broj zaposlenih u javnoj upravi i da ih prevedemo u realni sektor", kazao je Džombić.
Kada su u pitanju penzioneri i borci, Džombić je istakao da je mišljenja da oni nemaju razloga da protestuju te da su zakonska rješenja koja su usvojena imala za cilj pravičnu socijalnu raspodjelu, uz puni respekt prema ratnim godinama boraca i životnim godinama penzionera.
"Ovakvi trenuci su bolni za jedno društvo, ali društvo mora odgovoriti da li je spremno da izvrši pravičniju socijalnu raspodjelu ili nije. Mislim da je sada trenutak kada to moramo da uradimo", kazao je Džombić.
NN: Borci kažu da su ovim novim zakonskim rješenjima izvarani, najavljuju čak i proteste, jer su im smanjene penzije. Plašite li se protesta?
DŽOMBIĆ: Borci nisu obmanuti, vodili smo jedan pažljiv i odgovoran dijalog koji je trajao nešto više od godinu dana i sve je bilo jasno. Možda je bilo nekih grešaka u smislu rješenja koje je izdao Fond PIO i to se lako može otkloniti. Generalno, niko nije prevaren i svi su bili upoznati sa sistemom i načinom preraspodjele sredstava koju imamo za ovu kategoriju i za penzionere i za boračku kategoriju. Ta tvrdnja definitivno i apsolutno ne stoji i to je usaglašeno praktično do detalja. Tačno je da je boračka organizacija bila nezadovoljna zato što je tražila dodatna sredstva, odnosno tražila je mnogo više nego što mi u ovom trenutku možemo da damo. RS je fiskalno sposobna da izdvoji ovoliko koliko je izdvojila i to je više u odnosu na prošlu godinu, ali nikako nije smanjenje. Sa druge strane, reforma koju smo radili omogućava kontinuitet funkcionisanja penzionog sistema.
NN: Očekujete li proteste?
DŽOMBIĆ: Mislim da za to nema razloga zato što je ovo rješenje ili ovaj model praktično usaglašavan više od godinu dana. U svakom slučaju stojim na raspolaganju da svakom od njih, ako treba opet i sa Boračkom organizacijom, objasnim o čemu se tu radi. Sada imamo borački dodatak na mjesečnom, a ne na godišnjem nivou, znači, svi oni koji imaju mogućnost i pravo po Pravilniku, koji je usaglašen sa Boračkom organizacijom, mogu da se obrate i da na mjesečnom nivou dobiju borački dodatak. Nekada dolazimo u trenutke kada moramo donijeti odluku o pravičnoj preraspodjeli socijalnih davanja i mislim da je ovo sada trenutak i da je moramo sprovesti onako kako smo se usaglasili sa socijalnim partnerima.
NN: Koliko je teška situacija u RS?
DŽOMBIĆ: U fiskalnom smislu ova godina je mnogo izazovnija nego što smo procjenjivali prije godinu dana. Imali smo zadnje procjene krajem 2011. godine i vidjeli smo da novi udar globalne recesije zahvata sve ekonomije svijeta pa će se to reflektovati i na RS. Procjene pokazuju da će 2012. godina biti možda i izazovnija od prethodnih. Jedan od osnovnih ciljeva je zadržavanje socijalne i fiskalne stabilnosti RS. Naravno, napravili smo projekcije koje tu stabilnost zadržavaju i garantuju. Početak godine krenuo je tako da smo imali značajne sniježne padavine koje su onemogućile privrednu aktivnost u februaru i to se odmah vidjelo u BiH i u regionu kroz prihode od PDV-a , tako da se odmah vidjelo da nije bilo tih aktivnosti i da su mnoge opštine i mnoga sela bili blokirani. Sada očekujemo da ćemo se vratiti na prihode koje smo imali prošle godine.
NN: Kako će se Vlada RS boriti protiv krize?
DŽOMBIĆ: Jedna od aktivnosti je pokretanje infrastrukturalnih projekata izgradnje autoputa Banjaluka - Doboj, u tom kontekstu raspisali smo tender i smatramo da će biti angažovan jedan dio građevinske operative iz RS i na taj način ćemo djelovati u stabilizaciji građevinskog sektora. Pored toga, tu su infrastrukturni projekti odbrane od poplava, zatim projekti iz energetike, izgradnja termoelektrane Ugljevik. Pored toga, nastavljamo sa projektom stvaranja boljeg poslovnog ambijenta. Nastavljamo sa podrškom kroz IRB, gdje smo obezbijedili i u ovoj godini oko 240 miliona KM po veoma povoljnim uslovima sa rokom otplate od 20 godina, grejs periodom od tri godine i kamatnom stopom od tri do šest odsto. Praktično, tako povoljnih sredstava nemate nigdje u zemljama u okruženju. Što se tiče poreskog ambijenta, stopa poreza i doprinosa je sigurno najpovoljnija u okruženju.
NN: Koliko RS ima problema u fiskalnom smislu? Nedavno je ministar finansija FBiH najavio mogućnost povećanja stope PDV-a zbog problema u budžetu. Da li će RS dati podršku jednoj takvoj inicijativi?
DŽOMBIĆ: Prije izvjesnog vremena Vlada RS poslala je jednu inicijativu za povećanje stope PDV-a samo za luksuznu robu, a za smanjenje za osnovne životne namirnice. Mislimo da je to dobro i sa stanovišta socijalnog aspekta veoma izbalansirano. To je trebalo da prođe, ali nije našlo podršku. Sadašnju inicijativu nisam vidio, ali ako se samo predlaže povećanje PDV-a, mislim da to nije dobro, jer to je porez krajnje potrošnje i onda ćemo da prenesemo sve ono na građane i da im sve artikle učinimo skupljim. Znam da treba prihoda, treba i nama, ali treba tražiti neka druga rješenja, a ne na taj način. I dalje sam na stanovištu da uvedemo mogućnost diferencirane stope PDV-a, da stopu za životne namirnice smanjimo, a da povećamo za luksuz i onaj ko želi luksuz, nek plati više, ali mislim da povećanje nije dobro i da ćemo na taj način ugroziti standard građana.
NN: Ko ima više problema RS ili FBiH?
DŽOMBIĆ: Ono o čemu me je upoznao premijer Nikšić jeste da su u toku ove godine planirali između 300 miliona ili 400 miliona KM kredita za budžetsku potrošnju da bi uopšte budžet mogao biti izvršen. Kada je u pitanju RS, mi smo planirali 95 miliona za budžetsku potrošnju i ta sredstva ćemo obezbijediti kroz aranžman MMF-a ukoliko on opstane ili kroz emisiju obveznica na domaćem ili inostranom tržištu. Već sljedeće godine trebalo bi da dođemo u situaciju da budžet bude izbalansiran i da se preusmjerimo na kapitalnu potrošnju.
NN: Hoće li biti tog aranžmana s MMF-om i koliko je on neophodan za RS?
DŽOMBIĆ: Mislim da treba da pokrenemo novi aranžman kako bismo relaksirali rate inostranog duga. Znači, u 2012. je nešto manja rata otplate inostranog duga po pitanju MMF-a dok nam u 2013. 2014. i 2015. godini dospijevaju veće rate. Što se tiče tih sredstava od MMF-a, ona su povoljna sa stanovišta kapitala, trenutka dostupnosti i cijene kapitala, zato što je to negdje ispod 1,5 odsto na godišnjem nivou, ali što se tiče roka otplate, nisu tako povoljna. To je kredit na pet godina sa grejs periodom od tri godine. Praktično vam u te dvije godine dospijevaju veće rate. Da ne bi i jedan i drugi entitet morali ići na neko veće zaduženje kako bi plaćali ratu MMF-u, mislim da treba da pokrenemo aranžman sa MMF-om. To je ono što smo mi planirali i sa MMF-om i bez MMF-a. Mislim da ćemo već na prvom zasjedanju Fiskalnog savjeta pokrenuti inicijativu otvaranja novog aranžmana od juna.
NN: Ukoliko ne dođe do tog aranžmana sa MMF-om, koliko bi to u 2013. godini ugrozilo budžet RS?
DŽOMBIĆ: Uvijek smo govorili da imamo rezervnu varijantu, da to možemo ostvariti putem Investiciono-razvojene banke, bankarskog sektora, a pripremamo čak jednu misiju na međunarodnom tržištu. Prema tome, ukoliko izostane aranžman sa MMF-om, mi smo pripremljeni da primijenimo alternativna sredstva. Ta sredstva će, nažalost, biti skuplja od aranžmana sa MMF-om, ali će obezbijediti da se dug restrukturira i da ne bude problema u fiskalnom smislu, odnosno da ne moramo ići na neko radikalno smanjenje pozicije, kao što su socijalna davanja ili kao što su neke druge pozicije.
NN: Kada narod u RS može očekivati bolji život?
DŽOMBIĆ: Osnovni ciljevi ove godine su održavanje fiskalne i socijalne sigurnosti uz pokretanje jednog investicionog ciklusa koji će dati podstrek za privredni rast. Sigurno će se to prolongirati do 2013, ali mislim da ćemo krajem 2013. godine moći da osjetimo bolje pomake i da ćemo tada moći da računamo da od tog nekog perioda poslije 2013, 2014 i 2015. godine očekujemo neki bolji privredni rast, koji bi dodatno značio veći broj radnih mjesta i, naravno, bolje uticao na standard. Već smo u 2010. godini imali pozitivan privredni rast 0,8, odnosno u 2011. godini rast od jedan odsto, ali taj privredni rast nije dovoljan za više radnih mjesta i poboljšanje životnog standarda.
NN: Kakva je saradnja sa Vladom FBiH? Očigledno je da je ona uznapredovala, da ste se više puta sastali sa premijerom Nikšićem i da su i ministri među sobom otvorili neka pitanja kojih ranije nijo bilo.
DŽOMBIĆ: Pričali smo o nekoliko tema. Principi su jednostavni. Ako želite jednostavno da gledate na probleme, onda možete i da ih rješavate. Ako se sve komplikuje, onda, naravno, nikada ništa neće biti riješeno. Imamo dodirnih tačaka i mnogo zajedničkih tema koje jednostavno moramo rješavati. Na taj način saradnja je počela i zasad ona ide dobro. Važna nam je, svakako, i saradnja zemalja u regijama, a to se sve bolje razumije. Važnost ukupnih odnosa, pa i lično razumijevanje, potvrđeno je i na nedavnom sastanku u Banjaluci.
NN: Koliko je kriza uticala na tu saradnju?
DŽOMBIĆ: Ne bih rekao da je kriza bila presudna, ali možda da se to može dovesti u vezu sa sastankom regionalnih premijera zbog neke krize ili opasnosti zbog nekih novih nepogoda, koja je sastavila regionalne premijere da pričaju o toj temi. Može se to i tako tumačiti, ali mislim da to prije svega treba tumačiti kao potrebu za regionalnom saradnjom i iskreno vjerujem da to neće biti jedini sastanak te da ćemo sastanaka imati još sa nekim novim temama, a ne samo u vezi sa procjenom rizika od poplava. Očekujem da će se kontinuitet tih sastanaka ostvariti.
NN: Kada je u pitanju skup regionalnih premijera u Banjaluci, odmah su krenuli napadi iz Sarajeva. Da li ste sa premijerima razgovarali o tome i kako oni gledaju na takve napade?
DŽOMBIĆ: Vidjeli ste na samom izlaganju kada smo poslije sastanka održali pres-konferenciju da oni pozdravljaju regionalnu saradnju i nemaju ništa protiv. Ne znam zbog čega bi neko imao nešto protiv, ali na kraju, tu je bio premijer FBiH i predsjedavajući Savjeta ministara BiH. Prema tome, ne znam zašto bi bilo sporno da je tu bio samo premijer RS ili premijer FBiH. Ne znam zbog čega bi to nekom smetalo kada pokušavamo da ostvarimo dobre odnose i regionalnu saradnju i da pokrenemo neku novu klimu po pitanju saradnje vlada i premijera u regionu.
NN: Možda se plaše toga što entiteti sve više učestvuju u kreiranju politike BiH. Prije tri ili četiri godine, entiteti su za malo šta pitani?
DŽOMBIĆ: Entiteti imaju zajedničke probleme, zajednička pitanja koja treba da rješavaju i problemi koji se dešavaju u ekonomiji i infrastrukturi, ali i u bilo kojoj drugoj oblasti, u stvari se ne mogu riješiti bez entiteta. Možete to pokušavati da riješite kako god hoćete, ali bez entiteta to ne možete riješiti, jer vam treba njihova podrška u svemu da oni to sprovedu, da se usaglase, i sasvim je logično da ojačamo saradnju između entiteta kako bismo rješavali otvorena pitanja. Ne govorim samo o problemu raspodjele indirektnih poreza, govorim o nekim infrastrukturnim problemima, sistemu odbrane od vremenskih nepogoda. Sve su to polja na kojima treba da sarađujemo i potpisujemo sporazume i tu ne vidim nikakve probleme. To je, jednostavno, razlog zbog kojeg moramo ostvariti veću komunikaciju.
NN: I dalje zvaničnici iz Sarajeva pokušavaju da minimalizuju ulogu entiteta. Evo, to se sada pokušava sa integracijama u EU. Koliko je to prihvatljivo za RS iako je ona, barem po pitanju zakona, odmakla i od FBiH i od BiH?
DŽOMBIĆ: Mislim da mi treba da radimo na evropskim integracijama, vodeći računa o ustavnoj strukuturi BiH i nadležnostima koje ima RS i da pod plaštom evropskih integracija ne gubimo svoje ustavne nadležnosti, jer se to može uraditi i to smo pokazali. Imali smo nekoliko zakona u prethodnom periodu, kao što su popis stanovništva, državna pomoć i još nekoliko procesa koji su u samom startu tražili prenos nadležnosti. Jednostavno, to nismo dozvolili, negdje od 2006. ili 2007. godine vodimo pregovore i na kraju smo usvojili zakonsko rješenje koje je čista koordinacija na nivou BiH. Uspjeli smo snagom argumenata i razumijevanjem Evropske komisije da nametnemo rješenja koja su apsolutno adekvatna ustavnom uređenje BiH. Što se tiče evropskih integracija, moramo da radimo na njima zato što to podrazumijeva više standarde, bolji život građana, i mislim da je svima u interesu da ispunimo uslove i poboljšamo standard i život u RS.
NN: Da li je Evropska komisija promijenila odnos prema integracijama BiH u EU kada su u pitanju nadležnosti BiH, odnosno entiteta?
DŽOMBIĆ: Predstavnicima Evropske komisije je jasno šta se dešava, kakvu saradnju ostvaruju i sa kojim nivoima vlasti. Vidljivo je da je RS mnogo spremnija, organizaciono i kadrovski mnogo je spremnija od ostalih, te da je uradila mnoga zakonska rješenja koja čak od nas nisu ni tražena. Jasno je da je prihvatanjem rješenja o državnoj pomoći i o popisu stanovništva prihvaćen koncept koji smo mi čitavo vrijeme snagom argumenata nametali. Mislim da je taj koncept prihvaćen od strane Evropske komisije i da je njima jasno kako i na koji način se možemo kretati dalje. Kompromisnim rješenjima, a ne insistiranjem na prenosu nadležnosti i centralizaciji možemo brže da se krećemo ovim procesima.
NN: Ali, evo, trenutno je prepreka sprovođenje presude iz predmeta "Sejdić i Finci", na koju se u BiH gleda iz različitih uglova. Očekujete li tu kompromis?
DŽOMBIĆ: Mislim da su principi između političkih lidera usaglašeni i da se ova odluka može implementirati. RS nikada nije imala problem sa odlukama za ljudska prava. Sve odluke vezane za ljudska prava, za razliku od FBiH, je izvršila. Ovu odluku možemo da prihvatimo načinom da jedan bude biran iz RS. Sud u Strazburu rekao je da mi ne treba da napravimo neku veliku rekonstrukciju Ustava BiH nego je samo ukazao na diskriminaciju da ne može neko evenutalno drugi biti izbran.
NN: Bošnjački političari su tu vidjeli prostor za masovne ustavne promjene. Da li su shvatili da od toga nema ništa?
DŽOMBIĆ: To je vidljivo. Pod okriljem ove odluke pokušavali su da nametnu neka drugačija rješenja, koja za nas nisu prihvatljiva. Mislim da su oni shvatili da ne treba stajati na putu evropskih integracija i da treba pristupiti rješavanju problema te da treba da dogovorimo ono što možemo, a ono što ne možemo da ostavimo.
NN: Koliko je visoka javna potrošnja u RS? Može li ona biti manja i gdje je prostor za uštede?
DŽOMBIĆ: Nivo javne potrošnje ne treba da nas zabrinjava. Ona se čak i preporučuje, zato što je ona i stimulans za privredni rast. Naravno, sada treba da vidimo strukturu privredne potrošnje. Kod nas je javna potrošnja negdje oko 45 odsto, u odnosu na BDP. Neproduktivnu javnu potrošnju smanjujemo u smislu troškova administracije. Treba da nastavimo sa štednjom kakvu smo imali u prethodnom periodu i to mora biti svima jasno. Ako nekome nije jasno da treba da štedi, onda je on potpuno promašio temu.
NN: Koliko je glomazna javna administracija. Hoće li biti smanjenja ili povećanja administracije?
DŽOMBIĆ: Po nekim kriterijumima, mi bi trebalo da imamo veću javnu administraciju, ali je moje lično mišjenje da je sadašnja prevelika. Mislim da nivo i obim usluga koje radi RS može da se obavi sa manjim brojem ljudi. Mislim da bi sada bila greška radikalno otpuštanje, ali postepeno u određenom periodu treba da smanjimo broj zaposlenih u javnoj upravi i da ih prevedemo u realni sektor, a da javna administracija bude stručnija, odgovornija i efikasnija.
NN: Znači, možemo očekivati otpuštanja u javnoj administraciji?
DŽOMBIĆ: Da, u određenom periodu. Bilo kakva odluka velikih rezova u ovom trenutku bila bi pogrešna, ali u periodu od nekoliko godina sasvim sigurno je da treba smanjivati nivo zaposlenih.
NN: Kakva je kadrovska struktura u javnoj administraciji?
DŽOMBIĆ: Imamo problema sa kadrovskom strukturom u okviru javne uprave. U poslovima finansija ili međunarodnih integracija mi moramo imati specijalizovane ljude koji su završili fakultete i koji su bili u inostranstvu i dobili dodatnu specijalizaciju, kako bismo mi dobili povoljniji rezultat, posebno u vremenu koje je pred nama, a to su evropske integracije i postizanje efekata iz tog procesa.
NN: Hoće li biti rekonstrukcije Vlade RS, s obzirom na to da je najavljen odlazak Džerarda Selmana, ministra pravde RS, na novo radno mjesto?
DŽOMBIĆ: Postoji takva mogućnost. Kandidovao se, obavio razgovore i stvar je do njega da li će se odlučiti ili ne. Očigledno je to jedan veliki profesionalni izazov i ukoliko on donese odluku da ide u Ustavni sud, u potpunosti ću je razumjeti i prihvatiti.
NN: Da li će neko iz sadašnjeg saziva Vlade RS zamijeniti ministra Selmana?
DŽOMBIĆ: Moguće je da će neko iz sadašnjeg sastava Vlade biti novi ministar pravde, ali onda moramo izabrati novog ministra na tu poziciju.
Uspješna posjeta Poljskoj
NN: Kako ocjenjujete posjetu Poljskoj?
DŽOMBIĆ: Prije svega, posjeta je uspješna i otvara perspektive proširenju postojeće saradnje, ali i ostvarenju neke nove. Najavili smo neke projekte i sada treba, naravno, raditi na tome da se ide u realizaciju. Poljska je zemlja koja jedina u EU nije imala pad privredne aktivnosti i u 2009. godini su imali pozitivnu stopu privrednog rasta, a imaju i sada. Imaju veoma razvijenu poljoprivredu, a po teretnom saobraćaju su druga zemlja u Evropi, odmah poslije Njemačke. Sasvim sigurno je da imamo interesa da ostvarimo saradnju i mislim da imamo velike mogućnosti za to. U aprilu očekujem privrednu delegaciju koju će predvoditi sam potpredsjednik Vlade Poljske, biće i u BiH, ali i u RS i već do tada mislim da bismo mogli imati razrađene neke projekte. Znači, otvara nam se mogućnost, ali na nama je da li ćemo to iskoristiti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.