U vremenu nakon rata prisustvo OHR-a i supervizora je bila psihološka prednost, koja je ljudima omogućila da se osjećaju bezbjednije, rekao je Anto Domić, gradonačelnik Brčko distrikta. Sada im, kako kaže, supervizor ne nedostaje.
"U ovih godinu i po dana otkad su otišli nismo imali situacija da smo pomislili 'da je sad OHR tu, bilo bi lakše'. Takvih situacija, zasad, nije bilo", rekao je Domić.
NN: U medijima je često bilo izvještaja o hapšenjima u Brčkom zbog korupcije i kriminala. Jeste li u tom pogledu "iznad prosjeka" BiH?
DOMIĆ: Borba protiv kriminala i korupcije je prioritet u svim lokalnim zajednicama, pa i u Brčko distriktu imamo strateške dokumente, a i represivni dio vlasti vodi svoje akcije. U zadnje vrijeme događala su se i uhićenja visokih zvaničnika. Ali, koliko znam, nijedan od tih slučajeva još nije došao u sudsku fazu. Ti ljudi su još u fazi istraga i teško je sad reći kako će se to završiti.
NN: Ranijih godina Brčko je pratilo imidž blokada u parlamentu, smjena, bojkota sjednica i slično. Toga sada, čini mi se, ima manje?
DOMIĆ: Brčko distrikt je kompleksna društvena zajednica. Tu su tri konstitutivna naroda, pripadnici dva entiteta, puno političkih stranaka i nismo imuni različitih pogleda i stajališta. U ovom trenutku skupštinska većina sva sporna pitnja pokušava razriješiti razgovorom i dijalogom. Možda je to razlog što u ovom trenutku nemamo tih otvorenih antagonizama. Najvažnije je da smo svjesni svojih različitosti i svoje kompleksnosti. Zato puno vremena posvećujemo razgovorima.
NN: Jeste li zadovoljni položajem Brčkog u okviru BiH?
DOMIĆ: Jesmo. Definirani smo kao posebna lokalna zajednica sa statusom koji nam je dao mogućnost da kreiramo svoj život onako kako sami mislimo da je najbolje kako bi Brčko bilo još bolja i prosperitetnija sredina.
NN: Deset godina se bavim novinarstvom i nikad mi nije bilo sasvim jasno šta konkretno znači status Brčkog kao kondominij dva entiteta. Da li entiteti imaju neku vrstu nadzora, posebnih prava ili nešto slično?
DOMIĆ: Razlog za stvaranje teritorija i organizacije kao distrikta je da je tokom rata predratna općina Brčko bila podijeljena između zaraćenih strana. Na sjevernom dijelu su kontrolu imali Srbi, a na južnom Bošnjaci i Hrvati. Da bi se učinio jedinstvenim, ovaj prostor je pretvoren u kondominij. To znači da svi stanovnici koji žive u distriktu mogu biti stanovnici jednog ili drugog entiteta bez ikakvih prepreka. Za razliku od prije, sada stanovnici FBiH i RS mogu živjeti na cijeloj teritoriji distrikta, a prije su mogli samo do međuentitetske linije razgraničenja, koja u Brčkom više ne postoji. U administrativnom smislu mi nemamo nikakvih obveza prema entitetima osim potrebe da surađujemo. Brčko je pod izravnom jurisdikcijom države, parlamenta i Vijeća ministara i u Brčkom se primjenjuju državni zakoni. U Brčkom ne mogu izravno biti primjenjivani entitetski zakoni.
NN: Konkretno, ako RS bude gradila gasovod "Južni tok" kroz teritorij distrikta, hoće li ona to moći raditi bez vaše saglasnosti?
DOMIĆ: Stjecajem okolnosti, kad smo radili prostorni plan, znali smo da je RS podnijela zahtjev da taj plinovod bude ucrtan i on je ucrtan. Međutim, ne može nitko ništa graditi na prostoru Brčko distrikta bez naše suglasnosti. Slična situacija je i sa FBiH. Oni su ovih dana podnijeli zamolbu da mi izmijenimo naš prostorni plan zbog korigiranja trase autoceste Orašje - Tuzla. I oni su u poziciji kao RS - ako žele nešto graditi u distriktu, moraju dobiti naše suglasnosti.
Svjesni smo svojih različitosti i zato puno vremena posvećujemo razgovorima
NN: Sami ste spomenuli tešku nedavnu prošlost. Kako sada izgledaju suživot i međuetnička situacija u Brčkom?
DOMIĆ: Ovdje tri naroda žive zajedno. Imamo tri vjerske konfesije, imamo i dosta nacionalnih manjina. Pored ovih razlika koje postoje, mi njegujemo dobrosusjedske odnose. Tu nam pomažu i vjerske zajednice i braniteljske udruge. Svi smo svjesni da je ovo naš zajednički prostor koji svi dijelimo.
NN: Kada sam zadnji put radio reportažu o Brčkom prije pet godina svi su govorili o Brčkom kao privrednom čudu. Kako je to danas?
DOMIĆ: Imali smo jednu fazu kad smo bili pod utjecajem OHR-a i to je davalo, ako ništa drugo, jednu psihološku prednost u odnosu na druge. Zahvaljujući našem specijalnom statusu mogli smo kreirati sami svoje zakone i stvarati ambijent za bolje poslovanje. Mislim da smo još u mnogo segmenata ispred i jednog i drugog entiteta.
NN: Da li sam dobro shvatio da vam je bilo lakše dok su u Brčkom bili OHR i supervizor?
DOMIĆ: U jednoj fazi jeste. U jednom trenutku odlučeno je da Kancelarija bude zatvorena, a supervizija i dalje traje. U vrijeme kad su se nakon rata osjećale tenzije, postojanje OHR-a je bilo psihološki važna činjenica i ljudi su se ovdje osjećali sigurnije.
NN: Nedostaje li vam danas OHR u Brčkom?
DOMIĆ: U ovom trenutku mi uspijevamo rješavati sva svoja pitanja sami. U ovih godinu i po dana otkad su otišli nismo imali situacija da smo pomislili "da je sad OHR tu, bilo bi lakše". Takvih situacija, zasad, nije bilo.
Postići dogovor prije oktobra
NN: Vi ćete biti na čelu delegacije iz Brčkog na sastanku u oktobru kod komesara Štefana Filea u Briselu. Hoćemo li uspjeti postići dogovor do tada?
DOMIĆ: Taj sastanak je vrlo važan jer ćemo na njemu, a možda i prije njega, razriješiti prijepore koji su vrlo važni za cijelu BiH, a tiču se ustavnih promjena i koordinacijskih mehanizama da bismo mogli krenuti ka EU. Ja očekujem da će na sastanku samo biti konstatirano da smo se dogovorili i da smo riješili ta pitanja.
NN: Da li sam dobro shvatio da Vi očekujete dogovor prije sastanka? Imate li neke informacije koje mi nemamo?
DOMIĆ: Ja se nadam da hoće, nemam neke posebne informacije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.