Intervju

Arnautović: Manje se izdvaja za zaštitu potrošača nego za prosječan fudbalski klub

Arnautović: Manje se izdvaja za zaštitu potrošača nego za prosječan fudbalski klub
Foto: Ustupljena fotografija | Arnautović: Manje se izdvaja za zaštitu potrošača nego za prosječan fudbalski klub

I pored mračnih najava za 2024. godinu - vjerujem da smo naučili neke lekcije u 2023. i da ćemo se kao potrošači ponašati odgovornije i savjesnije, te saznati koja su naša prava i boriti se za njih, poručuje Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača Srednje Bosne Travnik.

U intervjuu za "Nezavisne novine" Arnautović priznaje da je, nažalost, uticaj udruženja potrošača veoma mali kada nosioci vlasti donose bilo kakve mjere koje se odnose na prava potrošača.

"O tome najbolje govore dvije činjenice - da su zakonski udruženja potrošača svedena na savjetovanje isključivo potrošača kako da traže svoja prava, i s druge strane, da su sredstva koja se na godišnjem nivou iz svih budžeta na nivou BiH izdvajaju za zaštitu potrošača manja od budžetskih izdvajanja za jedan prosječan fudbalski klub koji igra bilo u prvoj ligi RS ili Federacije", poručuje on.

NN: Šta je obilježilo potrošačku 2023. godinu sa stanovišta cijena, odnosno kupovne moći bh. građana?

ARNAUTOVIĆ: Proteklu 2023. godinu možemo reći da je obilježila prividna stabilizacija cijena u odnosu na 2022. godinu kada su cijene, prvenstveno pravdanjem ratom u Ukrajini, neopravdano ekstremno porasle i izazvale globalnu ekonomsku krizu. Cijene su na početku godine nešto snižene, prvenstveno kod osnovnih prehrambenih proizvoda - ulje, brašno, šećer, mlijeko itd., ali su tokom godine imale lagani rast, koji je zaustavljen na jesen. Jesen je donijela probleme sa zimnicom i visoke cijene povrća na domaćem tržištu, kao što su kupus, krompir, paprike itd., i kada tome dodamo cijenu šećera od preko dvije KM/kg, kraj ove godine većina građana je dočekala s nikad siromašnijom zimnicom.

NN: U kojim segmentima ste primijetili najčešće slučajeve ugrožavanja potrošačkih prava?

ARNAUTOVIĆ: Ako striktno govorimo o pravima potrošača, onda je njihovo kršenje i dalje posebno evidentno u dva polja - online trgovina i pravo na reklamaciju proizvoda. Nepostojanje zakona o elektronskoj trgovini i slaba educiranost potrošača o mjerama koje mogu i moraju preduzeti prilikom kupovine putem interneta doveli su do velikog broja online prevara potrošača. S druge strane, iako je pravo potrošača na reklamaciju proizvoda zakonski uređeno, veliki broj trgovaca na različite načine pokušava osporiti ta prava i izbjeći svoje obaveze.

NN: Da li ste zadovoljni aktivnostima inspekcijskih organa u smislu učestalosti kontrola i njihovih rezultata?

ARNAUTOVIĆ: Inspekcije bi se definitivno mogle još više angažovati na zaštiti potrošačkih prava - prvenstveno kada su u pitanju prava potrošača iz Zakona o zaštiti potrošača. Kako sam već naveo - veoma prisutan je problem nepoštivanje prava na reklamaciju proizvoda kod trgovaca i mislim da bi angažman inspekcije uveliko smanjio ovaj problem. S druge strane, rad inspekcija je pojačan kada je u pitanju kontrola cijena i tu im moramo dati pohvale, jer je upravo njihov rad krajem 2022. godine u znatnoj mjeri doveo do prestanka nekontrolisanog rasta cijena od strane trgovaca.

NN: Koliki je kod nas uopšte uticaj udruženja za zaštitu potrošača, odnosno da li nosioci vlasti slušaju vaš glas i da li primjenjuju vaše savjete i zahtjeve?

ARNAUTOVIĆ: Nažalost, uticaj udruženja potrošača je veoma mali kada nosioci vlasti donose bilo kakve mjere koje se odnose na prava potrošača. O tome najbolje govore dvije činjenice - da su zakonski udruženja potrošača svedena na savjetovanje isključivo potrošača kako da traže svoja prava, i s druge strane, da su sredstva koja se na godišnjem nivou iz svih budžeta na nivou BiH izdvajaju za zaštitu potrošača manja od budžetskih izdvajanja za jedan prosječan fudbalski klub koji igra bilo u prvoj ligi RS ili Federacije. S obzirom na obaveze svih članica EU kada je u pitanju zaštita potrošača, BiH bi ulaskom u EU morala znatno promijeniti odnos između vlasti i udruženja potrošača, ali pred nama je još dug put.

NN: Kakvu potrošačku 2024. godinu očekujete?

ARNAUTOVIĆ: Volio bih da u novu 2024. godinu mogu ući s puno optimizma, ali se bojim da najave s kraja 2023. godine ne idu u tom smjeru. U prvom redu, najava rasta cijena električne energije sasvim sigurno će dovesti do rasta svih cijena. Vodeći se iskustvom - bojim se da će cijene nesrazmjerno porasti učešću električne energije u proizvodnji nekog proizvoda ili usluge, a sasvim sigurno će se odraziti i na trgovačke marže, što će predstavljati veliki udar na potrošačke džepove. Kako je u prethodnim godinama električna energija bila jedini cjenovno stabilan energent - postala je najekonomičniji način grijanja za većinu domaćinstava u BiH, posebno kada se uzme u obzir rast cijena ogrjevnog drveta i uglja, a posebno peleta, te bi ovo moglo dodatno ugroziti ionako već loš položaj većine građana BiH. O globalnim krizama, postojećim i ratovima u najavi koji će sasvim sigurno uticati i na cijene energenata i pojedinih proizvoda koje uvozimo, još uvijek je rano govoriti koliko će uticati na obične građane. Svi nivoi vlasti bi se morali ozbiljnije okrenuti zaštiti građana kao potrošača - od subvencioniranja energenata, pojedinih proizvoda i usluga, pa do poticanja domaće, prvenstveno poljoprivredne, proizvodnje. Ali i pored mračnih najava za narednu godinu - vjerujem da smo naučili neke lekcije u ovoj godini i da ćemo se kao potrošači ponašati odgovornije i savjesnije, te saznati koja su naša prava i boriti se za njih. Sva udruženja za zaštitu potrošača u BiH stoje im u potpunosti na raspolaganju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije