Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u 2017. ostvarilo je dobre rezultate, što je rezultat dobre saradnje s institucijama na nižim nivoima vlasti u BiH, ističe ministrica Semiha Borovac.
U intervjuu za "Nezavisne", Borovčeva, koja se okitila titulom ministra godine u Vijeću ministara u tradicionalnom izboru "Ličnost godine in memoriam Željko Kopanja", poručuje da niko u BiH ne može sam postići zapažene rezultate.
"Ključ je u saradnji, komunikaciji i okupljanju oko zajedničkih interesa. Rješavajući pitanja povratka izbjeglih i raseljenih uspostavili smo najbližu saradnju među institucijama u BiH i susjedstvu. Ako smo se mogli okupiti oko tako bolnog pitanja, možemo oko svih drugih", ističe Borovčeva.
NN: Na početku svog mandata kao prioritet istakli ste realizaciju Regionalnog stambenog programa. Koliko ste zadovoljni učinjenim?
BOROVAC: Uvjerena sam kako je tu učinjen maksimum. Kraj ove godine ćemo dočekati s gotovo 600 izgrađenih stambenih jedinica, a u narednoj godini smo pred realnom i provodivom izgradnjom dodatnih 1.000. Riječ je o velikom zamahu koji je učinjen u posljednje vrijeme u BiH, koja je godinama kaskala za zemljama regiona u provedbi ovog projekta. Pokazali smo kako se u regionu, posebno u BiH, mogu postizati rezultati saradnjom, transparentnošću u izboru korisnika i procedura koje zadovoljavaju standarde EU, a koja je i najveći pojedinačni donator Regionalnog stambenog programa (RSP). To je utjecalo i na snaženje povjerenja donatora u naš rad te su na nedavnom sastanku u Parizu odlučili osigurati i dodatnih više od tri miliona eura za nastavak ovog programa.
NN: I danas hiljade građana u BiH živi ispod svih mjerila humanog života - u kolektivnim centrima. Kada očekujete rješenje tog problema?
BOROVAC: U BiH je 2012. godine evidentirano 156 kolektivnih centara, u kojima je živjela 8.851 osoba. Najveći su u Tuzli, Srebreniku, Zenici, Doboju i Brčkom. Kroz projekat CEB 2 Zatvaranje kolektivnih cenatara BiH se kreditno zadužila kod Razvojne banke Vijeća Evrope sa 120 miliona KM za zatvaranje 121 kolektivnog centra u 45 gradova u BiH, u kojima živi više od 7.200 ljudi. Za ostale kolektivne centre su niži nivoi vlasti već našli načine za njihovo zatvaranje. Strateški cilj BiH je da do kraja 2020. budu zatvoreni svi kolektivni centri. Planirana je izgradnja i rekonstrukcija 2.611 stambenih jedinica socijalnog stanovanja u 82 objekta, jer većina stanara centara su ljudi koji ni prije rata nisu imali imovinu. Radovi su već u toku u Derventi, Maglaju, Sokocu, Tešnju...
NN: Hoće li to riješiti pitanje povratka?
BOROVAC: Uvijek ističem da krov nad glavom nije garancija povratka. Zato me raduje da sve više naših partnera značajnu logističku, ali i finansijsku pomoć usmjerava u mjere održivosti, koje se ogledaju u poboljšanju komunalne i društvene infrastrukture do mjera zapošljavanja, stvaranju mogućnosti za proizvodnju i privređivanje, obrazovanje te jednak pristup socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, što su trenutno prepreke povratku u BiH. Sve to su i mjere borbe protiv siromaštva, odnosno za poboljšanje uslova života naših građana. To iziskuje značajna sredstva. Samo na uzorku od 157 korisnika, koji se stambeno rješavaju kroz RSP, potrebno je više od tri miliona KM za mjere održivosti povratka. To su ulaganja sa dugoročnim pozitivnim efektima.
NN: Ali, već je mnogo mladih i općenito naših ljudi izvan BiH. Koliko je brojna naša dijaspora?
BOROVAC: Prema podacima Ministarstva, izvan granica naše zemlje živi 1.671.177 osoba rođenih u BiH, dok s potomcima ovaj broj doseže dva miliona. To BiH svrstava u red zemalja s najvećim brojem iseljeništva u odnosu na broj stanovništva. Najviše ljudi iz BiH živi u Hrvatskoj (više od 400.000), Srbiji (više od 330.000), Njemačkoj (oko 160.000), Austriji (oko 150.000), SAD (oko 130.000), Sloveniji (blizu 100.000), Švicarskoj i Švedskoj (po 60.000)...
NN: Šta država čini da ojača odnose s iseljeništvom, koje često nazivamo i najvećim stranim ulagačem u BiH?
BOROVAC: Nakon dvije decenije neuspjelih pokušaja, u aprilu je konačno usvojena Politika saradnje s iseljeništvom, koja je prvi dokument kojim se institucionalizira saradnja BiH i njene dijaspore. Taj potez i finansijski izdašna podrška koju imamo od strane naših partnera, prvenstveno Vlade Švicarske i USAID-a, omogućili su niz aktivnosti koje su u toku, kao što je mapiranje dijaspore u deset zemalja svijeta, formiranje reprezentativnih tijela iseljeništva u zemljama prijema... Lokalne zajednice su prepoznate kao ključna karika u saradnji s iseljeništvom. Zato je nedavno potpisan i memorandum o saradnji sa 28 gradova i općina koje će provoditi mjere ove politike i osigurati uslove za rad kontakt osoba ili čak odjela za saradnju s iseljeništvom, kreirati usluge e-matičara za olakšan pristup dokumentima za naše iseljenike, uvezati iseljenike na temelju ekonomskih, naučnih i kulturnih projekata...
NN: Kakav je ekonomski utjecaj našeg iseljeništva na BiH?
BOROVAC: Zahvaljujući dijaspori u BiH se godišnje slije više od dvije milijarde KM. Međutim, iako je ekonomsko uvezivanje i ulaganje u BiH jedan od ciljeva Politike, smatram kako u našem iseljeništvu leže brojni neiskorišteni potencijali, koji nisu isključivo ekonomski, a koji mogu pomoći razvoju i napretku BiH. Tu mislim na naučne, kulturne kao i veze koje su naši isljenici izgradili u svijetu, a koje mogu biti podrška evropskim integracijama i poboljšanju imidža BiH u svijetu. Prečesto smo mi u predizbornim godinama da sebi dopustimo luksuz da se u tim periodima bavimo populizmom, a ne mjerama koje će osigurati bolje uslove života svih građana BiH. Moramo se okrenuti budućnosti. Mi smo u BiH historijski upućeni jedni na druge i idalje imamo mnogo više onog što nas spaja nego što nas čini različitim. Upravo na tome se temelji i Platforma za mir, koju je na prijedlog Ministarstva usvojilo Vijeće ministara, ali i više od 60 načelnika i gradonačelnika u BiH. Platforma je plod PRO-Budućnosti, projekta USAID-a čiji je cilj izgradnja pomirenja i povjerenja među građanima svih pripadnosti, što je temelj trajnog mira, za koji se posebna odgovornost zahtijeva od strane nosilaca javnih funkcija na svim nivoima vlasti.
NN: Na kraju, neizostavno je pitanje nagrade za državnog ministra godine, koja Vam je dodijeljena glasovima čitalaca naših novina. Šta Vam to znači?
BOROVAC: Vrlo sam samokritična i veoma cijenim i uvažavam stav javnosti. Upravo zato mi nagrada "Nezavisnih novina" predstavlja posebno priznanje, jer je plod odluke građana, prema kojima osjećam najveću odgovornost u svom radu. Izuzetno cijenim ulogu profesionalnih medija i novinara, koji čuvaju vjeru u čast svoje profesije i postojanje odgovornosti za javno izrečenu ili napisanu riječ. Nažalost, svjedoci smo da je mnogo i onih koji nanose nesagledivu štetu društvu u cjelini širenjem govora mržnje, što ne smijemo tolerirati i ostavljati nekažnjenim, jer to je atak na sve nas i generacije koje tek dolaze.
Povratnički domovi bez struje
NN: Elektrifikacija povratničkih naselja je jedno od gorućih pitanja.
BOROVAC: Za projekte elektrifikacije povratničkih područja iz državnog budžeta je od 2008. do sada izdvojeno više od 16,8 miliona KM, kojima je priključeno na elektromrežu više od 2.200 povratničkih domova. Na posljednji poziv Ministarstva, kojim je osigurano dodatnih 838.507 KM, aplicirala su 53 grada i općine, iskazavši potrebu za elektrifikacijom više od 3.000 povratničkih domova, za šta je potrebno više od 23,7 miliona KM.
Sve žrtve zaslužuju jednak tretman
NN: Bili ste u pratnji delegacije vjerskih lidera koji su u aprilu obišli stratišta Bošnjaka, Srba, Hrvata i Jevreja i poručili da politički lideri treba da slijede vjerske u odnosu spram žrtava.
BOROVAC: Smatram kako je to najmanje što možemo učiniti za žrtve. Jednak tretman i odavanje počasti je pitanje ljudskosti, a onda i političke i svake druge odgovornosti. Kao što sam podržala i slijedila vjerske lidere u obilasku stratišta i odavanju počasti svim žrtvama, očekujem da će glas razuma prevladati i kada su u pitanju žrtve torture i da ću dobiti podršku u nastojanju da im se osigura jednak tretman u vidu jedinstvenog zakona o žrtvama torture.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.