Intervju

Branko Petrić za "Nezavisne": Političke partije ne vladaju CIK-om

Branko Petrić za "Nezavisne": Političke partije ne vladaju CIK-om
Foto: N.N. | Branko Petrić: Političke partije ne vladaju CIK-om
Uroš Vukić

Branko Petrić, novoizabrani predsjednik Centralne izborne komisije BiH, rekao je da su priče o velikom broju umrlih na biračkom spisku samo priče te da je teško očekivati da neko zloupotrijebi tu činjenicu jer je lako uočljiva i lako dokaziva.

"Do sada smo imali samo jedan slučaj, i to davno, i tu smo izbore poništili", rekao je Petrić.

On kaže da se ne slaže s ocjenom da su birački spiskovi neuredni te da je neminovnost unapređenje biračkog procesa i uvođenje novih tehnologija, rekao je Petrić u pisanom intervjuu za "Nezavisne novine".

NN: Već godinama se priča o suštinskim izmjenama Izbornog zakona i unapređenju izbornog procesa. Međutim, od toga nema ništa. Može li CIK osigurati integritet izbornog procesa?

PETRIĆ: Ja sam već više od tri godine na čelu 12-člane interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva u BiH. Do prošlih lokalnih izbora smo nešto i uradili, ali u dijelu za opšte izbore rezultati su izostali. Zašto? Suštinske izmjene nisu moguće bez izmjene Ustava ili se odnose na krupna politička pitanja. U to spada i implementiranje presuda međunarodnih i domaćih sudova. A jasno je da za tako nešto u ovom trenutku nema spremnosti, tako da izborni zakon, izborni proces i politički sistem ostaju u okviru postojećih ustavnih rješenja. Sve dosadašnje izbore CIK je proveo po važećim zakonima i najvišim demokratskim standardima, a što je potvrđeno i od strane parlamenta BiH i međunarodnih organizacija.

NN: Da li je vrijeme da se izborni proces BiH unaprijedi u smislu uvođenja novih tehnologija i da li je politika spremna u ovom trenutku da to uradi?

PETRIĆ: Naravno. Jedan značajan segment izbora i izbornog procesa je u potpunosti automatizovan, jednostavno, jeftino i sigurno. Naravno, riječ je o centralnom biračkom spisku, koji je od 2006. godine normativno i tehnički naslonjen na tadašnji CIPS, današnju IDDEEA. Takođe su tehnološki potpuno osavremenjeni i drugi izborni segmenti, izborne jedinice, kandidatske liste i kandidati, birački odbori, posmatrači... Tu se radi o desetinama, pa i stotinama hiljada pojedinaca, višeslojnih provjera. Nažalost, na oko 5.500 glasačkih mjesta sve je isto kao i decenijama prije. Tu bi, takođe, trebalo nešto preduzeti, a da bude efikasno, sigurno, ne mnogo skupo... Ipak se to koristi samo jednom, jedan dan, u dvije godine. Mislim da je to neminovnost i da će zakonodavac to sigurno podržati, prvo kao pilot projekat, a onda, već za naredne izbore, kao standard.

NN: Ko je odgovoran za neuredne biračke spiskove i zašto CIK ne insistira da se to iščisti, odnosno da na spiskovima nema preminulih?

PETRIĆ: Ja se ne bih složio s ocjenom da je birački spisak neuredan, bilo centralni, bilo njegovi izvodi po izbornim jedinicama, opštinama, biračkim mjestima, poštom, mobilnim timovima, odsustvu. U posljednje vrijeme se u javnosti moglo čuti, odnosno plasirane su mnoge neistine u vezi sa biračkim spiskovima, a onda su se mnogi, zvani i nezvani, uglavnom za ovu problematiku neuki ili samouki, utrkivali davanjem katastrofičnih izjava, ocjena i zahtjeva. Brisanje umrlih lica iz biračkog spiska je proces koji počinje od potvrde ljekara, pa matičnog ureda, policijske stanice i IDEEA, uz učešće srodnika. A ako je smrt nastupila u inostranstvu, onda je proces dug i neizvjestan. CIK tu dolazi na kraju lanca kao korisnik podataka. Mi smo u martu ove godine, zajedno s opštinskim/gradskim izbornim komisijama i centrima za birački spisak izvršili inventuru biračkog spiska u svim opštinama u BiH i objavili neažurne opštine i zatražili da iščiste birački spisak brišući sa njega umrle osobe, što su oni i učinili. Nekoliko članova CIK-a je u zadnjih desetak dana obišlo više od 30 opština, odnosno opštinskih izbornih komisija koje su vršile obuku članova biračkih odbora i uvidjeli smo da su priče o velikom broju umrlih na biračkom spisku samo priče. Uostalom, teško je očekivati da neko zloupotrijebi tu činjenicu jer je lako uočljiva, lako dokaziva... Do sada smo imali samo jedan slučaj, i to davno, i tu smo izbore poništili.

NN: Stotine građana prijavile su da ih je neko mimo njihove volje prijavio da glasaju putem pošte. Kako tome stati u kraj i može li se taj vid glasanja ukinuti?       

PETRIĆ: BiH je poznata kao zemlja s velikom dijasporom. Mnogi njeni građani se po raznim osnovama nalaze i zemljama širom svijeta i sasvim je legitimna i plemenita ideja da im se omogući da na pogodan način glasaju. Glasanje poštom je prepoznato kao prihvatljivo, iako uz malo komplikovanu, ali neophodnu proceduru. Ispočetka su tu mogućnost koristile stotine hiljada ljudi, da bi zbog povratka ili proteka vremena taj broj spao na tridesetak hiljada. Međutim, za prošle lokalne izbore je došlo do značajnog, a za ove opšte izbore do drastičnog povećanja. U tom procesu su otkrivene i zloupotrebe, ali je značajan dio njih preduprijeđen i onemogućen. Jedan dio (za ove izbore oko 15%) biva odbijen na početku. Sljedeća prepreka za prevare je preporučena pošiljka sa glasačkim listićima, koja nam se vraća ako je primalac lično ne preuzme. A takvih bude mnogo. Zatim, pošiljke sa glasačkim listićima za nekog ko je glasao lično u BiH se uopšte ne otvaraju, nego se broji njegov lični glas. Važno je napomenuti da nikom ko je lažno prijavljen da glasa poštom, a on dođe na glasačko mjesto, neće biti uskraćeno biračko pravo. A da li će i kada glasanje poštom biti ukinuto, odlučiće zakonodavac, odnosno politika, što ne treba uskoro očekivati.

NN: Gdje je trenutno najslabija karika u izbornom procesu i da li institucije, između ostalih i CIK, mogu da se suprotstave snazi političkih partija koje (barem se u javnosti stiče takav utisak) vedre i oblače svim, između ostalih, i CIK-om?

PETRIĆ: Ne bih se složio s konstatacijom da političke partije vladaju CIK-om. CIK primjenjuje važeće zakone i donosi takve odluke. Sve one podliježu sudskoj provjeri ako se neko žali, pa i provjeri pred Ustavnim sudom BiH, i preko 97 posto ih bude potvrđeno u prvoj provjeri, a ostale u ponovnom postupku. Mislim da najveću galamu dižu oni koji pokušavaju da se infiltriraju u njegovu strukturu pa im to ne uspijeva, ili nedovoljno uspijeva, pa preventivno, za svaki slučaj, da se i drugi onemoguće u toj namjeri. Uostalom, sve su to paušalne tvrdnje, nikada niko nije ništa konkretno dokazao. Prigovaraju nam za neke odluke koje su bezuspješno napadali pred Sudom BiH i Ustavnim sudom, pa što njima ne prigovaraju što su ih odbili.

Samo dvije prijave

NN: CIK je nedavno kaznio određene partije i pojedince za govor mržnje. Da li je moguće da su samo oni koristili govor mržnje s obzirom na to da je on sveprisutan u javnom prostoru?

PETRIĆ: Do sada smo imali dvije prijave i vodili dva postupka. Odluke nisu još pravosnažne. Ima još prijava i vode se postupci, a kako kampanja traje još nekoliko dana, zaključno s petkom, 5. oktobra, nije isključeno da toga bude još.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije