Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH i jedan od ključnih potpredsjednika HDZ-a, razloge za krizu izvršne i zakonodavne vlasti u FBiH prevashodno vidi u neriješenim odnosima između SDA i SBB-a.
U intervjuu za "Nezavisne", Čavara poziva na konačno rješavanje hrvatskog pitanja u BiH, poručujući da kroz dogovor o načinu provođenja presude "Sejdić i Finci" treba da bude riješeno i pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
NN: Činjenica je da se federalna koalicija "zavlači" u sve dublju krizu, iz koje se ne nazire izlaz, bez obzira na to što lideri stranaka pokušavaju umanjiti njene razmjere. Šta su njeni pravi, istinski uzroci?
Čavara: To su odnosi između SDA i SBB-a, pa i unutar same SDA, a što se pokazalo kada su u sedmom mjesecu pokušali jednostrano obnašati vlast na razini FBiH i donositi određena zakonska rješenja, mimo stvari dogovorenih na Vladi FBiH, koja je produkt volje svih onih koji čine većinu. I evo, od tada se, na neki način, ta kriza ne rješava, ali ne bih baš bio sklon tvrdnjama da se ona produbljuje. Ipak smo na putu određenih dogovora.
NN: Ipak, iz SDA će reći da je, osim poznatih pitanja statusa Mostara, afere "Stolac" itd. glavni uzrok to što HDZ kroz dogovor o provođenju presude "Sejdić i Finci", koja u biti ukida diskriminaciju u načinu izbora članova Predsjedništva, pokušava riješiti hrvatsko pitanje u BiH?
Čavara: Dakle, poznato je šta se u Stocu dogodilo; nezadovoljni kandidat, kad je vidio da neće pobijediti, ušao je na par biračkih mjesta, pobacao je kutije i prebio predsjednika lokalnog izbornog povjerenstva. I onda to prebaciti HDZ-u, da HDZ pravi problem, čisti je apsurd.
NN: Pitam Vas za presudu "Sjedić i Finci".
Čavara: A je li to neko želi da spriječi da Hrvati u BiH ostvaruju prava koja im pripadaju? Evo, i sutra (danas) obilježavamo Dan državnosti BiH, a Dan državnosti se odnosi na zasjedanje ZAVNOBiH-a na kojem se spominje da je BiH i muslimanska, i srpska, i hrvatska. A da li to neko želi napraviti da BiH, ili Federacija BiH, ne bude i hrvatska? Jer, očito je da je u proteklom periodu, kroz izborne cikluse, kroz način izbora članova Predsjedništva BiH i izbora delegata u Dom naroda, neko želio zloupotrijebiti te procese, birajući svoje predstavnike koji formalno predstavljaju Hrvate.
NN: Da li se Vi, kao predsjednik FBiH i čelnik HDZ-a, zalažete da se hrvatsko pitanje riješi kroz treći entitet, neku treću izbornu jedinicu?
Čavara: Vidite, mislim da se kroz izvršavanje presude "Sejdić i Finci" ne može ići na štetu hrvatskog naroda na način da Hrvati ne mogu birati svog predstavnika. Jer, takva implementacija će doprinijeti da BiH funkcionira. Ne samo ZAVNOBiH, već i Dejton, i Vašingtonski sporazum jasno određuju te odnose, a ako neko želi napraviti nešto drugo, onda pravi nešto što nije BiH. Zato neće dobiti suglasnost nijednog hrvatskog predstavnika.
S druge strane, pokušava nam se nametnuti neki teret trećeg entiteta, a niko ne govori da je BiH u Dejtonu, suglasnošću i predstavnika Bošnjaka, podijeljena na FBiH i RS. Dakle, o nekoj podjeli BiH mislim da ne treba govoriti, treba govoriti o njenoj integraciji kroz rješavanje pitanja odnosa među narodima.
NN: Da li je taj put onda proces federalizacije BiH, za šta se u posljednje vrijeme intenzivnije zalaže zvanični Zagreb?
Čavara: Zvanični Zagreb se zalaže za promjenu Dejtonskog sporazuma, koji se pokazao značajnim zato što je zaustavio rat, ali nije osigurao učinkovitu i efikasnu državu. A kako bismo pristupili EU integracijama, kako bi zemlja napredovala, mi moramo napraviti neke promjene i uspostaviti efikasan sustav. A te promjene ne mogu ići na štetu bilo kojeg naroda.
Mi sada u Federaciji imamo 11 vlada, 11 parlamenata, ministara bezbroj, i normalno da to ne može ni da bude isfinansirano...
NN: Kada već govorite o tome, nezavisna ekspertna grupa, koju je oformila Ambasada SAD, napravila je prije nekoliko godina Nacrt ustava FBiH, koji upravo rješava pitanje preglomazne administracije.
Čavara: O tom prijedlogu amandmana na Ustav se raspravljalo u Parlamentu i on je odbačen kao loš, jer u suštini nije rješavao ništa. On je bio kombinacija građanskog i etničkog, pri čemu nije bilo jasno riješeno ni jedno ni drugo. To je propali projekat i prijedlog.
NN: Danas je u bh. društvu uočljiv duboki jaz između nacionalnog i građanskog koncepta života pa i politike. Predstavnici ljevice smatraju da bez njihovog koncepta nema ni BiH i da su politike SDA, HDZ-a i SNSD-a ozbiljna prijetnja opstanku države?
Čavara: Apsurdno je da oni koji zagovaraju građanski model BiH faktički ne priznaju postojeći ustroj zemlje. Pa evo, i Dan državnosti, koji i oni zdušno obilježavaju, BiH definira i kao muslimansku, i kao srpsku, i kao hrvatsku. To je politika dvoličnosti, jer i postojeće uređenje BiH se isto tako temelji na pravu svakog građanina, a građanin je i pripadnik konstitutivnog naroda. Ne mogu se "ostali", a njih je oko dva posto, prividno izjednačavati kao četvrti konstitutivni narod. Time se pokušava eliminirati temeljno uređenje BiH.
Nema alternative evropskom putu
NN: BiH se već godinama na evropskom putu kreće principom "korak naprijed, nazad dva". Evo, u najavi dolaska upitnika EK, šta možemo očekivati u naredne dvije-tri godine, odnosno, smatrate li Vi da je ovo put u neizvjesnost, budući da je neizvjestan i sam opstanak EU?
Čavara: Ne bih rekao da je neizvjestan opstanak EU, jer je EU neophodan projekat na području Evrope, posebno imajući u vidu evropska kretanja. Bilo koja država ako se osjeća neugodno u EU može da izađe, ali isto tako svi oni koji osjećaju da bi im bilo ugodno u EU, prihvaćajući evropske vrijednosti, treba da rade na tom putu. Zbog sustava BiH, istina, teško se dogovaraju važne stvari za zemlju, kao što je evropski put, ali nijedno drugo pitanje ne može više objediniti i unutarnju i vanjsku politiku kao što su EU integracije. Zaključili smo da nema alternative evropskom putu, jer je jednako važno da kroz te reforme uređujemo ukupno stanje u BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.