SARAJEVO - Denis Hadžović, sigurnosni ekspert i sekretar Centra za sigurnosne studije (CSS) iz Sarajeva, ne vjeruje u mračne prognoze o početku trećeg svjetskog rata kao posljedice rusko-turske krize.
Kada je, pak, u pitanju situacija u BiH, u kontekstu borbe protiv nasilnog ekstremizma, smatra neophodnim osiguranje funkcioniranja pravne države.
NN: Da li je turskim obaranjem ruskog borbenog aviona počeo treći svjetski rat, kako to CNN, čini se pomalo pretjerano, zaključuje?
HADŽOVIĆ: Ne smatram da je to početak trećeg svjetskog rata, ali da je početak nekog multicentričnog globalnog poretka, to vjerovatno jeste. Evo, kao što vidimo, tenzije su se već pomalo smanjile, incident se pokušava riješiti na diplomatskom planu, tako da vjerujem da će prevladati razum.
NN: Ne očekujete dramatičniju eskalaciju sukoba? Kakav bi onda mogao da bude odgovor Rusije na rušenje aviona, budući da je riječ o drugoj najjačoj svjetskoj sili, koja mora paziti na svoj ugled?
HADŽOVIĆ: U ovom trenutku vidimo da je to diplomatski i ekonomski odgovor. Naravno, Rusija je pojačala i zaštitu svojih bombardera dovođenjem nosača aviona i odbrambenog sistema S-400, a najavili su da će i njihovi lovci vršiti dodatnu zaštitu. Smatram i da će se Turska mnogo opreznije odnositi prema ovim dešavanjima, mada, koliko znam, otkako je počela ruska intervencija, Turska je nekoliko puta upozoravala i opominjala Rusiju da ulazi u njihov zračni prostor, koji je ujedno i zračni prostor NATO.
NN: SAD se nikako ne sviđa pojačano rusko vojno prisustvo i gomilanje vojnih snaga u blizini turske granice. Može li se iz svega izroditi neki novi incident, koji bi stvari okrenuo u neželjenom pravcu?
HADŽOVIĆ: Sjetimo se samo Ukrajine i činjenice da je NATO i tada izrazio nezadovoljstvo ruskim gomilanjem oružja i podrškom proruskim snagama. U ovom slučaju, SAD će svakako pažljivo promatrati šta se dešava.
NN: Ovdje dolazimo do pitanja globalne opasnosti od djelovanja Islamske države (IS). Postoje određena mišljenja da je tursko-ruski sukob insceniran od treće strane jer je počelo približavanje Francuske i Njemačke Rusiji u pogledu zajedničke borbe protiv terorizma?
HADŽOVIĆ: Mislim da ovo što se sada dešava na globalnom planu ide u prilog IS-u zbog suštinskog skretanja pažnje od onoga što se dešava u tom dijelu svijeta. Sada vidimo zabrinutost i mnogo ozbiljniji pristup, rezolucije, papine poruke... Konačno se uozbiljio međunarodni odgovor na nasilni ekstremizam i radikalizam.
NN: Kolika je realna snaga IS-a u ovom trenutku? Javnost s pravom postavlja pitanje zašto međunarodna zajednica ipak izbjegava ući u globalni rat protiv ove terorističke organizacije?
HADŽOVIĆ: Nažalost, još vidimo da pojedine zemlje imaju svoje interese koji se ne poklapaju s onim što se dešava. Vidimo da svako parcijalno ulazi u promicanje svojih interesa, a sve pod krinkom borbe protiv terorizma. Kada je u pitanju istinska prijetnja, vrlo je teško dati pravi odgovor. Jedino su Rusi do sada dali procjenu da se radi o nekih 60.000 vojnika. Američke i engleske obavještajne službe nisu još spremne to reći.
NN: Da, ali ovdje je riječ i o djelovanju ćelija IS-a širom svijeta. Evo, u novoj video-poruci zaprijetili su i našoj državi da će biti spaljena. Trebamo li strahovati?
HADŽOVIĆ: Ne trebamo strahovati, ali trebamo ih uzeti zaozbiljno. Mislim da smo svi sada svjesni da se u zadnjih nekoliko godina ta opasnost proširila i došla i do naših vrata. Ono što je sigurno - treba nam sveobuhvatan odgovor, svih zemalja svijeta, da se ova prijetnja eliminiše. Jedan od velikih izazova je i propagandni rat, koji, nažalost, još dobija IS.
NN: Mogu se čuti ocjene da nakon ubistva dva vojnika OS BiH država i dalje pomalo kalkuliše kada je u pitanju djelovanje radikalnih pojedinaca, grupa, pa i čitavih selefijskih zajednica u BiH?
HADŽOVIĆ: Ne bih rekao da kalkuliše, već je riječ o nedefinisanom dijelu koji se tiče istinske borbe protiv ove pojave, i s druge strane, potrebe za poštivanjem ljudskih prava. Na tom polju se vode određene kalkulacije, jer se još nisu iskristalisali mehanizmi koji bi bili usmjerni u tom pravcu, a da se, pri tom, ispoštuju zagarantovana ljudska prava.
NN: Šta, po Vašem mišljenju, treba učiniti; prije svega se postavlja pitanje da li, zbog mira u kući, i dalje tolerirati postojanje eksteritorija u državi, Bočinje, Ošvi, Maoče...? Ili, možda, odgovore treba potražiti na drugim stranama? Možda su potpuno drugi korijeni ovakve radikalizacije vjere?
HADŽOVIĆ: Svakako treba obezbijediti funkcionisanje pravne države.
NN: Na koji način?
HADŽOVIĆ: Mora se najprije osigurati da iz tih enklava ne prijeti nasilje, ili ugrožavanje onoga što nije njihovo shvatanje zajednice. Evo, u SAD već decenijama postoji miran suživot; Amiši i Mormoni prakticiraju svoje običaje, ali ne ispoljavaju agresiju ili nasilje prema drugim zajednicama. Dakle, osnovno je da se uspostavi da pravna država funkcioniše na svakom dijelu teritorije, pa i u tim enklavama koje su vjerovatno pod znatno većom pažnjom sigurnosnih agencija nego što se to predočava u javnosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.