Intervju

Denis Hern za "Nezavisne": Neće biti ponovnog crtanja mapa

Denis Hern za "Nezavisne": Neće biti ponovnog crtanja mapa
Foto: N.N. | Denis Hern: Neće biti ponovnog crtanja mapa
Dejan Šajinović

SARAJEVO - Mišljenje da je Dejton mijenjan, ili da su od RS uzurpirane neke nadležnosti, je pogrešno, rekao je Denis Hern, novi prvi zamjenik visokog predstavnika.

"Žao mi je što moram da ponovo naglašavam ove stvari 22 godine nakon potpisivanja sporazuma jer to ukazuje da neki političari u ovoj zemlji možda nisu potpuno privrženi sporazumu koji je donio mir", rekao je on.

NN: Upravo smo obilježili još jednu godišnjicu Daytonskog sporazuma. Šta je Dayton danas? Trajni ustav, privremeni sporazum koji je okončao rat ili nešto drugo?

HERN: Dejton je mirovni sporazum koji takođe sadrži trajni ustavni okvir ove zemlje. On je i dalje osnova za stabilnu, sigurnu i prosperitetnu zemlju. Ovim Ustavom definiše se Bosna i Hercegovina kao država, odnosno pravni sljednik Republike BiH, koja je priznata 1992. godine, a njime se uređuje modifikovana unutrašnja organizacija ove zemlje, uključujući i postojanje entiteta. Ustavom se definišu i institucije Bosne i Hercegovine i nadležnosti države. U njemu se navodi da institucije BiH mogu da preuzmu i dodatne nadležnosti i da se po potrebi mogu osnovati nove institucije za vršenje tih nadležnosti. Ja bih takođe da istaknem i to da se Aneksom 4 Mirovnog sporazuma osniva Ustavni sud, koji je nadležan za rješavanje sporova između države i njenih entiteta, a čije su odluke svi dužni da poštuju. 

Ovdje želim da naglasim tri stvari. Prva stvar je da je Dejtonski mirovni sporazum kakvog imamo danas, uključujući I Aneks 4, tj. Ustav, isti kao i “originalni Dejtonski sporazum”. Njega nije mijenjao ni visoki predstavnik niti bilo ko drugi. Ustav može da mijenja Parlamentarna skupština BiH, slično kao i u drugim demokratskim sistemima. Ovo je urađeno jedanput, donošenjem Amandmana 1 koji se odnosi na Distrikt Brčko. Ustav se ne može mijenjati bez saglasnosti delegata koji dolaze iz Republike Srpske. Mišljenje da je Dejton mijenjan, ili da su od Republike Srpske uzurpirane neke nadležnosti, je pogrešno. Druga stvar je da Dejtonskim mirovnim sporazumom nije predviđena mogućnost otcjepljenja entiteta od BiH, putem referenduma ili na neki drugi način. Entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od BiH. Tačka. Međunarodna zajednica, uključujući i susjedne države, potpuno podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Neće biti ponovnog crtanja mapa. Takođe želim da naglasim da prema Dejtonskom mirovnom sporazum sve strane imaju obavezu da sarađuju sa visokim predstavnikom. Žao mi je što moram da ponovo naglašavam ove stvari 22 godine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma jer to ukazuje da neki političari u ovoj zemlji možda nisu potpuno privrženi sporazumu koji je donio mir ovoj zemlji i njenim građanima u oba entiteta.

NN: Kakva je uloga visokog predstavnika danas? Da li je prevaziđena? Da li je još uvijek potrebna i u kojoj formi?

HERN: Mandat visokog predstavnika, koji je instrument međunarodne zajednice, ostaje nepromijenjen. On ima sva sredstva na raspolaganju da osigura poštivanje Dejtonskog sporazuma, uključujući i Bonske ovlasti. Međutim, način na koji se vrši mandat visokog predstavnika tokom godina je evoluirao, u skladu sa politikom međunarodne zajednice da prenese veću odgovornost na domaće aktere. Postoji jasan set kriterija za zatvaranje OHR-a, opisan u programu 5+2, a koji još uvijek nije ispunjen.

NN: Zar OHR na neki način ne ograničava suverenitet BiH? Da li je BiH suverena država budući da je pod svojevrsnim protektoratom UN-a?

HERN: Ne. BiH je u potpnosti suverena država i prisustvo OHR-a u zemlji ne predstavlja prepreku da izabrani zvaničnici donose odluke koje su potrebne da ova zemlja krene naprijed. Prisustvo OHR-a takođe ne ometa evroatlantski put BiH. Druga pitanja usporavaju ovu zemlju, a ne prisustvo visokog predstavnika. Na kraju krajeva, međunarodno prisustvo nije spriječilo ni Kipar da pristupi EU. Međunarodno prisustvo nije prepreka. Ono može da posluži kao prednost, kako je i bio slučaj u bezbroj navrata u prošlosti kada se BiH oslanjala na pomoć međunarodne zajednice. Ono je takođe jasan pokazatelj da međunarodna zajednica nije odustala od BiH i da želi da joj pomogne da ostvari prosperitet. Njeno prisustvo bi trebalo da se iskoristi za dobrobit ove zemlje, a ne kao izgovor da se perpetuira mit o “protektoratu”.

NN: Vi ste sada prvi zamjenik visokog predstavnika i Vaše reference su zaista impresivne. Da li to znači da bi SAD mogle ojačati svoju ulogu u BiH?

HERN: Prisustvo SAD u BiH nikada nije smanjeno. One su ostale dosljedno opredijeljene za stabilnost i progres u ovoj zemlji, i uvijek su pružale podršku ovoj zemlji i njenim građanima, uključujući i njihove težnje za članstvom u evroatlantskim strukturama. Ovo takođe potvrđuje i ogroman posao koji su uradili moji prethodnici na poziciji prvog zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Distrikt Brčko. Što se mene tiče, ja sam ovdje u ime SAD da pružim podršku visokom predstavniku i njegovom mandatu da podržava provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ja planiram da iskoristim svoje iskustvo, da budem partner političkim i institucionalnim liderima u cijeloj zemlji i da doprinesem koliko god mogu naporima koje ovdje ulaže međunarodna zajednica.

NN: Postoje možda tri osjetljiva pitanja za Srbe u BiH: status Republike Spske, članstvo u NATO-u i pitanje da li bi BiH trebala priznati Kosovo. Da li OHR ima stav o ovim pitanjima?

HERN: Mislim da sam uglavnom odgovorio na pitanje o statusu RS u odgovoru na Vaše prvo pitanje. Tome bih da dodam jasnu poruku da međunarodna zajednica poštuje Republiku Srpsku kakva je uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom. Uspješna i prosperitetna Republika Srpska je bitna za sve, za građane RS i za cijelu BiH. Kada je riječ o NATO-u, sva tri člana Predsjedništva BiH su 2009. prihvatili obavezu države da radi na  aktivaciji Akcionog plana za članstvo u NATO-u. Odluke Predsjedništva BiH ostaju na snazi sve dok se ne ponište ili ne uključe u drugu, širu odluku.

NN:Još jedno osjetljivo pitanje koje uvijek uzburka duhove u BiH su presude MKSJ. Ove sedmice donesena je prvostepena presuda za generala Mladića. Kakav je Vaš komentar te presude?

HERN: Iako je presuda još uvijek prvostepena, general Mladić je osuđen za genocid, zločin protiv čovječnosti, i kršenje zakona i običaja ratovanja – za djela počinjena od 1992. do 1995. – i zbog toga je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Želim da se pridružim apelima drugih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, upućenim svim organima vlasti i građanima, da poštuju presudu i suzdrže se od njenog politiziranja. Samo priznavanjem istine može doći do pomirenja. Krivica je individualna, ne kolektivna. Nedavno sam primijetio da se retorika opet zahuktava na svim stranama, kao da postoji namjerni pokušaj da se stvoi vještačka kriza. Da li se slažete i šta međunarodna zajednica čini da to smanji? I ja sam primijetio retoriku koja mi se čini razdornom i štetnom. Uistinu je došlo do porasta uzavrele retorike, i teško je da se ne povežu sa izborima – iako imamo skoro godinu dana do stvarne predizborne kampanje. Kada bi se energija koja se troši na izmišljanje zavjera i imaginarnih neprijatelja usmjerila na vođenje zemlje, puno bi više moglo da se uradi za dobrobit svih građana. Svi građani BiH zaslužuju lidere koji će da rade na stvarnom napretku umjesto neodgovornih i huškačkih izjava koje ljude podsjećaju na nedavnu tragičnu prošlost. Treba da postoji jasno i iskreno opredjeljenje za evropske integracije. Uostalom to je platforma oko koje sve političke snage tvrde da se slažu, i koja ima podršku ogromne većine građana. Evropska unija dala je Bosni i Hercegovini priliku da se približi članstvu u toj organizaciji, što će zemlji donijeti značajnu korist u smislu ekonomskog prosperiteta i stabilnosti.

NN: Koje su ključne dvije-tri opasnosti koje bi destabilizacija BiH mogla donijeti Evropi i širem regionu?

HERNL: Građani ove zemlje vjerovatno znaju odgovor na to pitanje bolje od većine ljudi na svijetu. Međunarodna zajednica, uključujući i EU kao i susjedne zemlje, ima zajednički interes da BiH i cijeli region budu područje mira, stabilnosti, ekonomskog prosperiteta i vladavine prava. Svi mi zajedno želimo da ova regija bude bolje mjesto za obične ljude. Izgleda da neki u BiH ne vide ovaj proces tako i usporavaju ga radi lične dobiti. To se mora promijeniti. Bosanskohercegovački lideri u prošlosti su već dokazali da su u stanju sarađivati i imati zajedničko viđenje, i krajnje je vrijeme da još jednom pokažu sposobnost da donose zajedničke odluke i zajedno rade za dobrobit svih građana BiH.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije