Međusobna, često vještački kreirana politička prepucavanja nas jako usporavaju, ističe predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.
Kaže da sve kategorije stanovnika u BiH sarađuju mnogo bolje od političara, i u toj konstataciji su sadržane brojne prednosti, ali i uznemirujuće slabosti. U pisanim odgovorima za intervju za "Nezavisne" govori o sjednicama sa vladama susjednih zemalja, saradnji unutar BiH, očekivanjima i prioritetima.
NN: Početkom decembra dobićemo upitnik EU. Hoćemo li moći odgovoriti na tih 3.000 pitanja u roku? Posebno jer u cijeloj BiH nema saglasnosti ni koliko stanovnika imamo.
Zvizdić: Još ne znamo koliko ćemo pitanja dobiti, ali vođeni iskustvom iz regiona i činjenicom da je Hrvatska imala više od 4.500 pitanja, a Srbija i Crna Gora nešto više od 2.000 pitanja, očekujemo da će upitnik za BiH sadržavati do 3.000 pitanja, dok će rok za dostavljanje odgovora biti do šest mjeseci. Evropska komisija može dostaviti set dodatnih pitanja ako pojedini odgovori ne budu dovoljno jasni ili bude potrebno proširiti bazno pitanje. Upitnik će sadržavati pitanja koja će biti uporediva sa kriterijima za članstvo u EU i koja će na tačan i sveobuhvatan način pružiti detaljan uvid u administrativni, ekonomski, politički, pravosudni, obrazovni sistem BiH. Naši odgovori će morati predstavljati usaglašene stavove, BiH će odgovarati "jednim glasom" kako bi od strane EU i EK bili prepoznati kao stručni i kredibilni partneri. Optimista sam u pogledu opredijeljenosti i kapacitiranosti za pripremu odgovora u predviđenom roku, a taj optimizam temeljim na činjenici da imamo usvojen mehanizam koordinacije, da će do dostavljanja upitnika biti formirana sva tijela koja će u svom sastavu imati profesionalne i iskusne osobe koje će, sa nadležnim institucijama na svim nivoima vlasti, biti zadužene za stručnu i pravovremenu pripremu odgovora, ali i na ukupnoj spoznaji o važnosti evropskih procesa za BiH. Vijeće ministara će permanentno i istrajno nastaviti raditi na realizaciji svih zadataka i obaveza na putu evropskih integracija jer evropski put nema alternativu i mora ostati najvažniji vanjskopolitički prioritet BiH. Svi smo svjesni da će to biti težak i zahtjevan proces, pun iskušenja i bolnih reformi, ali najdjelotvorniji lijek je uvijek pri upotrebi gorak, dok je njegovo djelovanje ljekovito.
NN: Dokle smo došli sa ispunjenjem Reformske agende? Bilo je zastoja. Šta konkretno slijedi?
Zvizdić: Ekonomska reformska agenda za BiH je usvojena u julu 2015. godine sa rokom realizacije do kraja 2018. i predstavlja jedan od rijetkih dokumenata koji je u istovjetnom tekstu usvojen na svim vladama u BiH. Ta činjenica pokazuje jasno opredjeljenje svih nivoa izvršne vlasti da planski i konzistentno rade na provedbi brojnih reformi u cilju stvaranja uvjeta za dinamiziran i održiv ekonomski razvoj. U ovom momentu, opravdano i argumentirano, možemo govoriti o kredibilnoj provedbi agende jer je stepen realizacije predviđenih mjera na nivou Vijeća ministara i Vlade RS veći od 50 odsto, na nivou Vlade FBiH veći od 30 odsto, što znači da je kumulativno Reformska agenda za trećinu predviđenog vremena realizirana u procentu većem od 40 odsto. Istovremeno, i to je najvažnije, provedba reformi je dovela do rasta svih vitalnih ekonomskih parametara BiH. Osim toga, BiH je najmanje zadužena u regionu i EU. Naš javni dug iznosi šest milijardi eura ili 41 odsto BDP-a, dok je javni dug Srbije veći od 25 milijardi eura ili više od 70 odsto BDP-a, a Hrvatske veći od 36 milijardi eura ili više od 75 odsto BDP-a. Dakle, implementacija reformi definisanih u agendi je, posebno u broju novootvorenih radnih mjesta ili porastu izvoza i domaćih i stranih ulaganja, mjerljiva i svi precesi se, bez obzira na brojne probleme, kreću u pozitivnom smjeru. BiH u ovome trenutku postaje regionalni lider u proizvodnji i izvozu brojnih proizvoda poput namještaja, proizvoda auto-industrije, namjenske industrije, tekstila, jagodastog voća, mesa, koji su svojim kvalitetom postali konkurentni na zahtjevnom evropskom i međunarodnom tržištu. Sve to je dovelo do otvaranja više hiljada novih radnih mjesta, čime je napravljen važan iskorak u rješavanju ključnog makroekonomskog problema BiH, a to je pitanje nezaposlenosti, posebno mladih.
NN: Kada Vi očekujete da ćemo dobiti status kandidata?
Zvizdić: Ako u roku od šest mjeseci, na stručan i za Evropsku komisiju prihvatljiv način, odgovorimo na sva pitanja iz upitnika, onda je realno do kraja 2017. ili najdalje u prvom kvartalu 2018. godine. Postoji nekoliko varijanti preporuka koje može dati EK kada izrađuje mišljenje o tome je li država spremna za status kandidata. Najidealnija je da se uz preporuku za dobivanje kandidatskog statusa dobije i preporuka da se odmah počne sa pregovorima. Postoji varijanta da se sa pregovorima može početi tek poslije realizacije određenih uvjeta ili da se u potpunosti odgodi zauzimanje stava o otvaranju pristupnih pregovora. Nadamo se, i uradićemo sve u našoj moći, da ćemo uz kandidatski status dobiti i okvirni datum ili preporuku za početak pregovora o pristupanju.
NN: Kakva je saradnja u Vijeću ministara BiH, te jeste li zadovoljni koliko vas Parlamentarna skupština BiH prati?
Zvizdić: Saradnja u Vijeću ministara BiH je izuzetno dobra jer je bazirana na međusobnom razumijevanju, spremnošću na razgovor i dogovor baziran na realnim činjenicama. Ministri su osobe sa zavidnim znanjem, vještinama i iskustvom, ne samo u oblasti struke, nego i politike, i to doprinosi principijelnosti i konzistentnosti u djelovanju, stručnosti i konstruktivnosti u donošenju odluka i efikasnosti u realizaciji planova i programa. Odnos Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine je u principu dobar, iako ponekad ima amplitudinalni karakter. Parlamentarna skupština ima svoja pravila i procedure koje respektujemo, i bez obzira na njihovo trajanje i na našu povremenu želju da se procesi ubrzaju, u potpunosti poštujemo. Važno je da su odnosi između ministara i zastupnika korektni, i na institucionalnom i na personalnom nivou, tako da u konačnici ipak postignemo ciljeve definisane u našim programima i planovima.
NN: Neslaganja i teške riječi na političkoj sceni BiH su i dalje prisutni. Koliko nas to usporava?
Zvizdić: Vaše pitanje se odnosi na jednu od najvažnijih tema u BiH pa će i odgovor biti malo duži. U BiH ćemo imati problem neslaganja sve dok ne počnemo na ispravan način slušati, iščitavati, razumijevati i uvažavati drugačija mišljenja. Nažalost, jedini logičan princip definiranja stavova i donošenja odluka na bazi relevantnih činjenica i stvarnih i dokazivih argumenata, prisutan u svim razvijenim demokratskim sistemima, kod nas još predstavlja "neoprostivu spremnost" da prihvatite stav i mišljenje koje ne dolazi od pripadnika vašeg naroda ili još drastičnije od pripadnika vaše partije. Ovako nametnuta politokratska norma društvenog i političkog ponašanja vodi nas ka novim oblicima nerazumijevanja, tenzijama i u konačnici ka stagnaciji i blokadama. Dakle, međusobna, često vještački kreirana i zbog toga potpuno neargumentirana politička prepucavanja, u čijoj osnovi uvijek nalazimo populističke i partikularne ciljeve i namjere, nas jako usporavaju jer destruiraju pozitivne procese, skreću fokus sa najvažnijih društvenih, ekonomskih i egzistencijalnih pitanja, i zamagljuju stvarnu sliku stanja i odnosa u bh. društvu koji su u realnosti mnogo bolji i kvalitetniji nego što bi to kreatori i realizatori takvih antagonizama željeli. Kratko i jednostavno kazano: sve kategorije stanovnika u BiH sarađuju mnogo bolje od političara. U ovoj konstataciji su sadržane brojne prednosti jer saradnja između "običnih" ljudi kojima nije najvažnije etničko porijeklo ima ogroman potencijal, ali i uznemirujuće slabosti i nedostaci aktuelnih procesa sa kojima se trenutno suočavamo jer pokazuju preveliku spremnost da se bezuvjetno vjeruje političkoj propagandi. S druge strane, partijska neslaganja, često praćena neodmjerenim i krajnje radikalnim javnim istupima, krajnje negativno utiču na stanje sigurnosti i ekonomski razvoj čitave države jer destimulativno djeluju na investitore bez kojih ne možemo govoriti o novim radnim mjestima i zadržavanju mladih, obrazovanih i talentovanih. Dakle, negativna i radikalna retorika ima dva pogubna učinka: odbija nove investicije i generira odlazak mladih, i istovremeno predstavlja pogodno tlo za širenje straha i mržnje, što nas vraća u mrak devedesetih.
Suprotno takvim tendencijama, ubijeđen sam, narodi i građani BiH, i to u 99 procentnom iznosu, žele mir, stabilnost, prosperitet, bolji životni standard, bolje obrazovanje, bolju zdravstvenu i socijalnu zaštitu. Mladi žele ambijent u kojem će svoje ambicije vezati za zemlju u kojoj su rođeni njihovi očevi i djedovi. Njihove želje moraju biti smjernice za rad svih nivoa vlasti. Da bismo to postigli, ključna su dva procesa: evropskih integracija, ekonomskog razvoja i vladavine prava i proces pomirenja, međusobnog razumijevanja i dijaloga zasnovan na istini i pravdi. Srebrenica još čeka Willyja Brandta, a Mostar Adenauera i Schumana. Prvi se poklonio žrtvama i priznao istinu o počinjenom zločinu, dok su druga dvojica zalaganjem za stabilnost i integraciju otvorila procese saradnje onda kada je izgledalo da su postojeći antagonizmi nepremostivi. Teško je procijeniti kada će se ovo dogoditi i ko će biti te osobe o kojima će historija pisati sa dužnim poštovanjem, ali sam siguran da će tada BiH biti spremna za dugoročne i održive strateške dogovore o mirnoj i prosperitetnoj budućnosti. Prema tome, formula je u reciprocitetu: manje radikalnih stavova i govora mržnje - više stabilnosti, investicija, radnih mjesta, sigurnije društvo, jača vladavina prava, iskreniji procesi dijaloga i pomirenja.
NN: Kakva je saradnja sa entitetima, posebno sa RS?
Zvizdić: Saradnja sa oba entiteta je vrlo korektna kako na personalnoj tako na profesionalnoj razini, i u smislu obima i sadržaja onoliko česta koliko to aktuelni evropski, ekonomski i društveni procesi zahtijevaju. Kao predsjedavajući, ali i Vijeće ministara u cijelosti, od početka preferiramo načelo striktnog poštivanja ustavnih nadležnosti i mislim da je to bazni okvir unutar kojeg kreiramo naše odnose. Smatram da se procesi evropskih integracija i ekonomskog razvoja kreću u pozitivnom smjeru bez obzira na poteškoće, prepreke, a ponekad i opstrukcije. Ne bih mogao kazati da sam u potpunosti zadovoljan dinamikom jer smatram da se sve može raditi brže i efikasnije, ali progres je evidentan jer su i ciljevi slični ili isti: fiskalna stabilnost, poboljšanje poslovnog okruženja, unapređenje radnopravnog zakonodavstva, nova radna mjesta, veći nivo socijalne sigurnosti.
NN: Koji će biti prioriteti Vijeća ministara BiH u idućoj godini?
Zvizdić: Prioriteti ostaju nepromijenjeni. To su evropske integracije, ekonomski razvoj, jačanje vladavine prava i međunarodna i regionalna saradnja. To u oblasti evropskih integracija znači dalju implementaciju složenih i zahtjevnih aktivnosti koje nas čekaju sa posebnim fokusom na pripremu stručnih i pravovremenih odgovora na pitanja iz upitnika. Aktivnosti u sferi ekonomskog razvoja će biti vezane za nastavak realizacije brojnih reformskih mjera definisanih u Reformskoj agendi za BiH, unapređenje poslovne klime, jačanje legislativnog okvira u cilju postizanja pune pravne i ekonomske sigurnosti, projektnu pripremu, investicionu prezentaciju i usvajanje strategija, naravno u skladu sa nadležnostima Vijeća ministara, za najpotentnije domaće sektore: energetike, transportne infrastrukture, drvne, metalne, namjenske industrije, poljoprivrede i turizma, u cilju privlačenja novih investicija i osiguranja najpovoljnijih finansijskih sredstava za realizaciju, jačanje kvalitete i konkurentnosti domaćih proizvoda, stvaranje uvjeta za povećanje izvoza i smanjenje uvoza, kreiranje novih radnih mjesta. Jačanje vladavine prava, odnosno borba protiv korupcije, kriminala i svih oblika ekstremizma će i dalje biti jedna od najprimarnijih aktivnosti. Međunarodna i regionalna saradnja će i dalje biti bazirana na jačanju međunarodne pozicije BiH sa posebnim osvrtom na dalje unapređenje odnosa sa našim prvim susjedima.
NN: Vijeće ministara BiH i Vlada Srbije imali su zajedničku sjednicu u Sarajevu. Šta se desilo sa tom vrstom saradnje?
Zvizdić: Saradnja je nastavljena i dodatno, sadržajno i institucionalno unaprijeđena. Veliki dio zaključaka, sporazuma ili aktivnosti usvojenih na zajedničkoj sjednici je već realiziran ili se nalazi u nekoj od faza realizacije. Srbija je naš prvi susjed i zato, jednako kao i Hrvatska ili Crna Gora, predstavlja jedan od najvažnijih prioriteta naše vanjske politike i regionalne saradnje. Vijeće ministara će sačuvati kontinuitet dobrosusjedske saradnje i permanentno ćemo raditi na jačanju naših relacija, izgradnji zajedničkih infrastrukturnih projekata i stvaranju uvjeta za povećani nivo ekonomske saradnje. Očekujem da će brzo doći do uzvratne posjete Vijeća ministara BiH Vladi Republike Srbije, što će dodatno i višeznačno unaprijediti saradnju između naših država.
NN: Najavili ste do kraja godine zajedničku sjednicu Vijeća ministara i Vlade Hrvatske. Da li će nakon posljednjih dešavanja doći do toga?
Zvizdić: Naše trajno opredjeljenje je da razvijamo najbolje odnose sa susjedima i to na bazi najboljih praksi u međunarodnim odnosima i principima koji su jasni, korektni i u potpunosti prijateljski: poštivanje integriteta, suvereniteta i međunarodnopravnog subjektiviteta svake od država, što podrazumijeva poštivanje ustava, zakona i institucija, ali i potpunu spremnost na komšijsku podršku svake vrste. Zato će sasvim sigurno u narednih nekoliko mjeseci biti održana zajednička sjednica.
Nismo htjeli vratiti "bijeli hljeb"
"Želim na početku demantovati informaciju da je Vijeće ministara imalo namjeru vratiti takozvani 'bijeli hljeb'. Stav Vijeća ministara prema politici plaća u institucijama BiH će se vidjeti u integriranom prijedlogu koji će na analitičan, stručan i sveobuhvatan način tretirati sve ideje i prijedloge i koji ćemo, u skladu sa zaključkom Doma naroda BiH da se izradi sveobuhvatna verzija Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama u institucijama BiH, najdalje do kraja godine usvojiti i uputiti u parlamentarnu proceduru. Taj prijedlog će predstavljati poboljšanu verziju postojećeg zakona i u njemu sigurno neće biti 'bijelog hljeba' jer je ta povlastica kroz usvojeni prijedlog zastupnika Damira Arnauta već izbačena iz zakona", ističe Zvizdić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.