Mislim da u dobroj mjeri pratimo i svjetske i evropske tokove i kada je u pitanju dijagnostika i kada je riječ o edukaciji naših zdravstvenih radnika, kaže Dragan Bogdanić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS.
U intervjuu za "Nezavisne" on dodaje da ima prostora za uštedu u zdravstvu, ali da to mora ići do granice koja ne nanosi štetu pacijentima.
NN: Koje aktivnosti su za naredni period planirane kako bi bili poboljšali uslovi za liječenje pacijenata te za rad zaposlenih u zdravstvu?
BOGDANIĆ: Ministarstvo planira da završi započete aktivnosti, a to je obezbjeđivanje dodatnih sredstava za finansiranje zdravstvene zaštite, s obzirom na to da je sadašnji način finansiranja, iz doprinosa, nedovoljan za ovaj obim odnosno paket zdravstvene zaštite koji mi pružamo. Mi smo već uputili zahtjev za povećanje akciza na alkohol i duvan, da bi iz tih sredstava bila obezbijeđena dodatna sredstva. U drugom pravcu ćemo nastojati od svih, a u prvom redu od Poreske uprave RS, da sprovodi bolju kontrolu naplate doprinosa, jer su dogovanja za doprinose ogromna, a samim tim se nanosi šteta zdravstvenom sistemu, odnosno Fondu zdravstvenog osiguranja RS, koji nema dovoljno sredstava za finansiranje sadašnjeg paketa, odnosno sadašnjeg nivoa zdravstvene zaštite. Zdravstvena zaštita je na jako visokom nivou i ne zaostaje mnogo za zemljama okruženja, bez obzira na to što mi imamo najmanje sredstava po jednom stanovniku u regionu. Osim toga, mi ćemo raditi na Zakonu o zdravstvenoj zaštiti kako bismo stvorili mogućnost za dodatno osiguranje. Preduzimaćemo i mjere na racionalizaciji, odnosno boljem upravljanju zdravstvenim ustanovama.
NN: Posljednjih godina znatno su smanjivani troškovi za liječenje pacijenata izvan RS. Koliko je to značajno?
BOGDANIĆ: Značajno je, jer ta sredstva ostaju u RS odnosno u našim ustanovama. Vi znate da smo mi u proteklom periodu puno ulagali u zdravstveni sistem, da su pacijenti išli zbog radioterapija, da su onkološki bolesnici išli u Srbiju, kao i kardiološki bolesnici, u najvećoj mjeri zbog koronarografije, stentova i slično. Danas se to ne radi. Uvođenjem novih lijekova na listu, kao što su biološka terapija i brojni citostatici, značajan broj bolesnika ostaje u našim zdravstvenim ustanovama. Poboljšane su procedure kada su u pitanju hirurške grane, ortopedija... Danas se sve i komplikovane operacije iz oblasti ortopedije, neurohirurgije i ostalih grana obavljaju u našim ustanovama. Izgrađene su nove bolnice, nabavljena je nova oprema i sve je to doprinijelo da je broj naših pacijenata koji odlaze u izvan RS manji i da se svakim danom taj broj smanjuje.
NN: Koliko danas zdravstveni sistem u RS prati svijet kada je riječ o tehnologiji?
BOGDANIĆ: Ja mislim da mi u dobroj mjeri pratimo i svjetske i evropske tokove i kada je u pitanje dijagnostika i kada je riječ o edukaciji naših zdravstvenih radnika, a u prvom redu mislim o ljekarima. Ne mislim da danas zaostajemo za zemljama u okruženju, a čak mislim da možemo da se poredimo i sa Evropom, jer naši pacijenti imaju paket usluga, koji, vjerujte, nemaju ni u evropskim zemljama gdje su izdvajanja za zdravstveni sistem značajnija.
NN: Rješava li se problem nesrazmjera nemedicinskog i medicinskog kadra u zdravstvenim ustanovama?
BOGDANIĆ: Taj problem jeste prisutan. Nažalost, on se generiše zato što, kada su u pitanju zdravstvene ustanove imate da je u jednom dijelu osnivač lokalna zajednica, a finansijer FZO RS odnosno Vlada RS. Onda, normalno, u vrijeme ekonomske krize, gdje su vam pojedini domovi zdravlja jedina preduzeća koja rade, a s obzirom na plate koje su tu značajno više od ostalih privrednih društava, došlo je do generisanja odnosno nerecionalnog zapošljavanja radnika. U narednom periodu mislim da je najracionalniji prirodni odliv odnosno penzionisanje radnika. U prvom redu mislim da ćemo nastojati da smanjimo nemedicinsko, a kada je u pitanju i medicinsko osoblje, da ispravljamo možda neke devijacije, u smislu da zapošljavamo one koji su potrebni, odnosno stručnii na mjesta na kojim su potrebni.
NN: Da podvučeno crtu, "rezanje" troškova je potrebno, ali ne na štetu pacijenata?
BOGDANIĆ: Da. Mislim da prostora za uštedu imamo i te kako, ali to sve mora ići do granice koja ne nanosi štetu pacijentima. Ali zdravstveni radnici moraju raditi na onome za šta ne treba novac, a to su ljubaznost, dobar odnos prema pacijentu, poštivanje radnog vremena, racionalno korištenje tehničkih sredstava i slično.
Pomoć rukovodstvu KC
NN: Koje su naredne aktivnosti u cilju poboljšanja poslovanja Kliničkog centra Banjaluka?
BOGDANIĆ: Mi smo svjesni činjenice da u Kliničkom centru imamo menadžere koji su vrhunski medicinski stručnjaci, a kojima je potrebna dodatna pomoć iz oblasti menadžmenta. Opredijelili smo se da formiramo Komisiju za Klinički centar i takve će komisije biti formirane i za ostale zdravstvene ustanove. U Komisiji za Klinički centar su dva stručnjaka iz ekonomije i jedan kolega iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS. Njihov zadatak je da prvo naprave analizu kada su u pitanju finansije, javne nabavke, organizacija i ostalo i da nakon toga to bude sistematizovano, analizirano i o tome da bude obaviještena Vladu RS sa prijedlogom mjera za unapređenje. Drugi zadatak Komisije je da menadžmentu Kliničkog centra pomogne odnosno riješi neke njihove dileme kada su u pitanju spomenute oblasti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.