Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH i kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, nada se da će opšti izbori 12. oktobra, "za razliku od prethodna dva izborna ciklusa", biti bez izbornog inženjeringa, fer i korektni.
"U takvim je uvjetima ishod već odavno poznat - ja ću biti legitimni član Predsjedništva BiH", tvrdi Čović.
NN: Na početku godine izjavili ste da će Hrvati konačno dobiti legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Po sadašnjem raspoloženju birača, da li ćete to biti Vi ili neko od ostale trojice kandidata - Raguž, Budimir ili Popović?
ČOVIĆ: Bez imalo lažne skromnosti, mogu reći da su moje prednosti očevidne i velike. Kandidat sam najjače hrvatske političke stranke, ali i koalicije hrvatskih stranaka članica Hrvatskoga narodnoga sabora. Zajedno imamo jasan nacionalni hrvatski i državotvorni program za demokratsku i proeuropsku BiH. Taj program uživa plebiscitarnu potporu u BiH, a ja imam tim ljudi koji mogu, znaju i hoće raditi na njegovom ostvarenju.
NN: Jedna od sedam tačaka programa HDZ BiH podrazumijeva novi federalni ustroj BiH kao garanciju jednakopravnosti Hrvata. Očekujete li od političkih predstavnika druga dva konstitutivna naroda da će podržati ovu ideju?
ČOVIĆ: Federalni model uređenja višenacionalnih država, a i nekih jednonacionalnih kao što je Njemačka, ima velike prednosti nad centralističkim. To je model za koji smatram da bi mogao pomiriti i različite koncepte ustroja koje zagovaraju različite političke opcije, od povratka na avnojevske principe, povratka Republike BiH, do podjele BiH te samostalnosti i nezavisnosti nekih njezinih dijelova. Hoće li i tko prihvatiti naš koncept ne možemo znati dok legitimni predstavnici naroda ne sjednu i odgovorno ne počnu tražiti dogovor za svoj narod i demokratsku BiH.
NN: Da li novi ustroj podrazumijeva promjene samo ustavne strukture FBiH ili cijele BiH?
ČOVIĆ: Jasno je da ne može biti rješenja bez dogovora sva tri naroda iz oba sadašnja entiteta. FBiH je veći problem zbog svoje komplicirane strukture, a još više zbog načina uspostavljanja tijela vlasti nakon izbora, načina odlučivanja u Vladi FBiH... Intervencijama visokih predstavnika u Ustav FBiH, koji hrvatski narod nikada nije prihvatio, stvorena je neravnoteža između federalnih partnera koja hrvatski narod stavlja u podređeni položaj. To je posljedica politike dijela međunarodne zajednice, koja je centralizacijom funkcija i dekonstituiranjem hrvatskoga naroda u FBiH htjela započeti proces promjene Dejtonskoga sporazuma u smjeru centralizacije po građanskom modelu. Taj "većinski koncept" više nije dominantan, što potvrđuju i razne izjave pa i Rezolucija Europskog parlamenta o izvješću o napretku BiH za 2013. od 6. veljače 2014.
NN: Iz još nekih stranaka u FBiH najavljuju da će 2015. biti godina ustavnih promjena. Hoćemo li zbog toga opet potisnuti pitanja ekonomije i razvoja?
ČOVIĆ: Radi se o lažnoj i nametnutoj dilemi - rješavati prije gospodarske ili ustavnopravne probleme. Kada bismo imali zdravo i prosperitetno gospodarstvo, onda se ustavni problemi ne bi tako agresivno pokazivali. Kompliciran unutarnji ustroj BiH, prevelika, preskupa i nedjelotvorna administracija, a ponajviše opća nesigurnost, čimbenici su koji odvraćaju potencijalne investitore i nova ulaganja u biznis u BiH. Ako nema političke stabilnosti i pravne sigurnosti da se kapital oplodi, onda niti nizak PDV, ni niska cijena rada u BiH ne mogu biti dovoljnim razlogom da bi netko ulagao u BiH. Naravno, za domaće ljude najveći je problem nezaposlenost, nizak standard... Rješavanju toga problema moramo se žurno posvetiti, ali i tu moramo otkloniti glavni uzrok - politički i pravni sustav koji nije djelotvoran, koji nije niti u funkciji ostvarivanja osnovnih ljudskih prava, ravnopravnosti naroda, a onda ni stvaranja ambijenta za rast i razvoj gospodarstva.
NN: Ukoliko i drugi put postanete hrvatski član Predsjedništva BiH šta će biti Vaši prioriteti u radu ove institucije?
ČOVIĆ: Bit ću hrvatski član Predsjedništva kako to definira Ustav BiH. U dva prethodna mandata hrvatski narod nije imao svoga predstavnika u ovoj najvišoj državnoj instituciji. Posljedice te činjenice su očite i negativne, ne samo za prava Hrvata nego i za cijelu BiH. Njih treba otklanjati i kao član Predsjedništva apsolutno ću se posvetiti tome. Zajedno sa druga dva člana raditi ću na postizanju konsenzusa o svim bitnim pitanjima za sve građane u BiH, a koje su u ovlasti Predsjedništva. Snažno ću raditi, a nadam se da će sličan stav imati i druga dva člana Predsjedništva, na prioritetima vanjske politike, a to je dobivanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU. Taj cilj je dohvatljiv ako svi shvatimo nužnost približavanja BiH EU i prihvatimo važnost postizanja europskih standarda. Razvijanje suradnje i rješavanje otvorenih pitanja sa susjednim državama svakako će biti jedno od značajnijih pitanja u mom budućem radu u Predsjedništvu BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.