Crna Gora je spremna za dobijanje poziva za punopravno članstvo na samitu u Velsu, a da li će do toga doći ne zavisi samo od nje, kaže Dragan Pejanović, sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, koji je od 2007. do 2012. bio šef Koordinacionog tima Vlade Crne Gore za implementaciju Komunikacione strategije o evroatlantskim integracijama, u intervjuu za "Nezavisne novine" i "Oslobođenje" uoči konferencije "65 godina NATO-a - mir, sigurnost i razvoj u Evropi", koja će biti održana 9. juna u Banjaluci.
NN: Gospodine Pejanoviću, generalni sekretar NATO-a Andres Fog Rasmusen je prilikom nedavne posjete Podgorici odao priznanje Crnoj Gori na dosadašnjim aktivnostima u euroatlantskim integracijama. Da li bi to moglo značiti i da bi Crna Gora već na septembarskom samitu NATO-a u Velsu mogla postati nova članica Sjevernoatlantskog saveza?
PEJANOVIĆ: Posjeta gospodina Rasmusena Podgorici je zaista važan događaj, koji predstavlja priznanje Crnoj Gori za dosadašnje rezultate, ali i podstrek i ohrabrenje za dalje aktivnosti u sprovođenju reformi i ispunjenju kriterijuma za punopravno članstvo u NATO-u. Crna Gora je spremna za dobijanje poziva za punopravno članstvo na samitu u Velsu, a da li će do njega doći ne zavisi samo od nje. Poziv za članstvo zavisi i od drugih faktora, zato se često može čuti da je poziv za članstvo politička odluka, koju konsenzusom donosi svih 28 članica NATO-a. Crna Gora želi individualnu procjenu učinka i otvorenu mogućnost da se na adekvatan način prepozna njen napredak, čime bi bile valorizovane i poruke koje su joj upućene sa posljednjeg samita NATO-a u Čikagu. Dakle, Crne Gora je pred vratima NATO-a, vrata su otvorena, a da li će dobiti poziv ostaje da se vidi.
NN: Crna Gora i NATO blisko sarađuju od 2006. kada je ta zemlja primljena u program Partnerstvo za mir. Šta je ova saradnja donijela Crnoj Gori, a šta NATO-u?
PEJANOVIĆ: S jedne strane, partnerstvo je pomoglo Crnoj Gori da, uz pomoć i monitoring partnera, ide pravim i najkraćim putem u dostizanju standarda, ispunjenju uslova i kriterijuma za punopravno članstvo. S tim u vezi, Crna Gora je napredovala u svim segmentima: normativno-pravnom, institucionalnom i administrativnom. Izvršena je značajna harmonizacija s pravnom tekovinom, ojačane su institucije sistema, a svakodnevno se vrši obuka kadrova, u zemlji i inostranstvu, kao uslov za kvalitetni odgovor novim, savremenim izazovima i prijetnjama. Očigledan je progres u implementaciji zakona i vladavini prava, reformi sektora bezbjednosti i odbrane, a podrška javnosti ima uzlazni trend. Proces reformi se nastavlja i ne završava se dobijanjem poziva ili punopravnim članstvom. Sa druge strane, Crna Gora je ozbiljan i odgovoran partner NATO-u i međunarodnoj zajednici, u sprovođenju i afirmaciji zajedničkih vrijednosti, suočavanju s izazovima novog vremena, što dokazuje i svojim učešćem u misiji ISAF u Avganistanu od marta 2010. i drugim mirovnim operacijama u svijetu.
NN: Kakvo je raspoloženje građana Crne Gore prema NATO-u?
PEJANOVIĆ: Svakim danom sve bolje. Od početka Vlada Crne Gore ima ozbiljan i organizovan pristup u komunikaciji s građanima. Donesena je Komunikaciona strategija, formiran Komunikacioni tim i obrazovana tijela za koordinaciju procesa, Interresorna komisija, kojom kopredsjedavaju visoki predstavnici MVPEI i MO i Savjet za članstvo u NATO-u, kojim rukovodi predsjednik Vlade. Nacionalni koordinator za NATO redovno koordinira i prati proces javnog dijaloga i sprovođenja planiranih aktivnosti. Činjenica je da je na početku bilo dosta predrasuda, stereotipnih mišljenja i stavova zasnovanih na emocionalnim shvatanjima. Kroz otvorenu javnu debatu, u koju se uključuju svi segmenti društva, vrši se razmjena argumenata za i protiv NATO-a.
U crnogorskoj javnosti bilo je dosta nedoumica, nejasnih ili nedovoljno jasnih odgovora na razna pitanja, kao što su: što je NATO danas, kakva je to organizacija, koje su prednosti i eventualne mane članstva, gubi li Crna Gora suverenitet članstvom, kakav je njen uticaj u Alijansi kao demografski i geografski maloj državi, da li nam je neutralnost bolje rješenje, hoće li biti NATO baza, terorizma, negativnih uticaja na turizam, ekologiju, zašto naši vojnici i policajci idu u mirovne misije, koliko će to da košta i slična pitanja.
Dijalog je posvećen zajedničkom interesu i treba da bude razložan, otvoren, iskren i vođen sa dužnom pažnjom prema svima koji drugačije misle. Samo na taj način se može postići svestrano razumijevanje da članstvo u NATO-u nije dnevnopolitičko već pitanje strateškog nacionalnog interesa. Argumenti za članstvo su jači, što se pokazuje i kroz istraživanja javnog mnjenja, u trendu rasta podrške i razumijevanja građana za ovaj proces. Posebno je to vidljivo u trenucima prepoznavanja potencijalnih rizika po bezbjednost i stabilnost. Jer, bezbjednost je kao kiseonik, postajete svjesni značaja u trenutku kad vam ponestaje.
NN: Koliko su aspiracije Vaše zemlje da postane članicom Alijanse uticale na tradicionalno dobre odnose s Rusijom?
PEJANOVIĆ: Aspiracije i buduće članstvo Crne Gore u NATO vjerujem neće uticati na tradicionalno dobre odnose s Rusijom. Odnos Crna Gora - NATO nije antiruski. Crna Gora ima pravo da određuje svoju budućnost. S tim u vezi, Crna Gora ima jasno definisane spoljnopolitičke prioritete, čije ostvarivanje je u najboljem interesu njenih građana. Deklaracijom o nezavisnosti Crne Gore, od 3. juna 2006, istaknuta je čvrsta opredijeljenost da pristupi evropskim i evroatlantskim NATO bezbjednosnim strukturama i da doprinosi učvršćivanju regionalne stabilnosti i bezbjednosti.
Četvrti ciklus MAP-a
NN: Koje reforme je Crna Gora sprovela od 2010. kada je počela realizovati Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP)?
PEJANOVIĆ: Institucionalni odnosi Crne Gore i Alijanse se dominantno realizuju kroz okvir Akcionog plana za članstvo (MAP) i godišnjih akcionih programa (ANP). Crna Gora je uspješno pripremila i realizovala tri godišnja nacionalna programa i trenutno je u završnoj fazi implementacija IV ANP. Akcionim planovima se definišu mjere i aktivnosti u sedam ključnih oblasti: politička pitanja, vladavina prava, parlamentarne reforme, bezbjednosna pitanja, vojno-odbrambena, ekonomska i pravna pitanja. Poseban akcenat stavljen je na četiri ključne oblasti reformi: jačanje vladavine prava, reforma odbrambenog i bezbjednosnog sektora i jačanje javne podrške za članstvo u NATO-u.
U susret narednom samitu NATO 4. i 5. septembra u Velikoj Britaniji, Crna Gora je posvećena reformama u ključnim oblastima kako bi se kvalifikovala za poziv za članstvo. Na osnovu odluke saveznika, procjena napretka Crne Gore u ispunjavanju kriterijuma u četiri ključne oblasti je u toku, a izvještaj će biti finalno razmatran na sastanku ministara vanjskih poslova krajem juna.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.