Funkcije dva međunarodna krivična suda, onog za bivšu Jugoslaviju, čije je sjedište u Hagu (MKSJ), i drugog za Ruandu (MKSR), sa sjedištem u Aruši, po njihovom zatvaranju preuzima i nasljeđuje Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MICT).
I ovaj mehanizam je ad hoc institucija UN-a, kao Haški tribunal (ICTY) i Sud za ratne zločine počinjene u Ruandi. Ogranak Mehanizma za bivšu Jugoslaviju počeo je s radom 1. jula 2013. Glavni tužilac Mehanizma, Gambijac Hasan B. Dželou, u utorak dolazi u prvu službenu posjetu BiH.
U intervjuu za "Nezavisne" ističe da se raduje dolasku u BiH, ali i u Srbiju i Hrvatsku, te najavljuje da će tokom trodnevnog boravka u BiH posjetiti stratišta žrtava iz sva tri konstitutivna naroda u BiH.
NN: Možete li našim čitaocima objasniti ulogu Mehanizma?
DŽELOU: Tribunal će narednih godina smanjivati aktivnosti, a Mehanizam je već počeo s preuzimanjem njegovih funkcija. Za mene kao tužioca presudno je da nastavim tijesnu saradnju s nacionalnim vlastima, naročito tužilaštvima u regionu. Iz tog razloga sam u BiH kako bih se sastao s ministrom pravde i ministrom vanjskih poslova, predstavnicima međunarodne zajednice, diplomatskog kora i domaćim tužiocima. Tokom boravka u BiH posjetiću mjesta na kojima su počinjeni zločini nad žrtvama iz svih etničkih grupa, uključujući selo Bradina, mjesto stradanja srpskih žrtava. Očekujem da će sljedeće godine Mehanizam zaprimiti svoj prvi žalbeni postupak od Tribunala i tokom narednih godina očekuje se da ćemo se baviti žalbenim postupcima u predmetima Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Gorana Hadžića i Vojislava Šešelja. Tužilaštvo Mehanizma će zastupati optužbu u tim žalbenim postupcima. Još jedan važan zadatak je pružanje podrške nacionalnim krivičnim gonjenjima u predmetima ratnih zločina. Tužilaštvo Mehanizma prima brojne zahtjeve za pomoć od tužilaca iz BiH i mi smo, kao odgovor, dostavili brojne dokaze koji se koriste u istragama i krivičnim gonjenjima ovdje. Jedna od stvari koju ću uraditi dok sam u BiH je potpisivanje sporazuma sa glavnim tužiocima na državnom i entitetskom nivou, kao i sa glavnim tužiocem Brčko distrikta, kojima se regulišu brojna operativna pitanja u vezi s međusobnom saradnjom.
NN: Je li sad izvjesno da Haški tribunal svoj mandat neće okončati krajem ove godine, na šta je pozvan rezolucijom UN-a iz 2012. godine?
DŽELOU: Mehanizam je već preuzeo više funkcija Haškog tribunala i Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu, koji je pred samim okončanjem mandata, i mi ćemo vrlo brzo preuzeti sve njegove rezidualne funkcije. Haški tribunal još ima nekoliko godina prije nego u potpunosti okonča rad, ali već smo počeli s preuzimanjem i njegovih funkcija. Posljednji predmet koji će se okončati pred Tribunalom je žalbeni postupak u predmetu "Jadranko Prlić i drugi" u kojem bi presuda po žalbi trebalo da bude izrečena u junu 2017. Možemo očekivati da će do 2017. Mehanizam i Haški tribunal djelovati paralelno. U tom periodu ove dvije institucije će moći da sarađuju i međusobno se podržavaju, pri čemu će jedno kratko vrijeme Mehanizam biti u mogućnosti da iskoristi podršku i iskustvo osoblja Tribunala. Nakon toga Mehanizam će u potpunosti preuzeti sve aktivnosti.
NN: Ogranak Mehanizma za Haški tribunal počeo je raditi u julu prošle godine, koliko je predmeta iz nadležnosti Suda za bivšu Jugoslaviju Mehanizam pokrenuo i završio?
DŽELOU: Na Mehanizmu se odvijaju sudske aktivnosti u više predmeta, ali još nije bilo žalbenih postupaka. Donosi odluke po zahtjevima za izmjenu zaštitnih mjera za svjedoke, na primjer, kako bi se omogućilo domaćim tužiocima i sudovima da dobiju pristup dokazima Tribunala. U postupku protiv Milana Lukića je podnesen zahtjev za preispitivanje pravosnažne presude. Riješeno je više zahtjeva za pokretanje postupka za nepoštovanje suda. Još nije bilo žalbenih postupaka, ali očekujem da će ih sljedeće godine Mehanizam voditi u tri predmeta: "Vojislav Šešelj", "Radovan Karadžić" i "Goran Hadžić". Predmet Ratka Mladića će uslijediti kasnije. Sva eventualna ponovna suđenja spadaju pod nadležnost Mehanizma.
NN: Kada bi tačno mogle biti izrečene prvostepene presude u ova četiri predmeta: "Karadžić", "Mladić", "Hadžić" i "Šešelj"?
DŽELOU: Sljedeće godine očekujemo da će se pred Mehanizmom naći predmeti "Karadžić", "Hadžić" i "Šešelj". Nije sasvim jasno kada će biti izrečena presuda u predmetu "Šešelj". Trenutno se očekuje da će prvostepena presuda u predmetu "Karadžić" biti izrečena u oktobru 2015, a u predmetu "Hadžić" krajem 2015. godine. Prema sadašnjim procjenama, prvostepena presuda u predmetu "Mladić" očekuje se sredinom 2016. godine.
NN: Prethodno pitanje sam postavila zbog generalnog nezadovoljstva porodica žrtava dužinom trajanja suđenja Tribunala? Razumijete li to nezadovoljstvo i može li Mehanizam brže i efikasnije djelovati?
DŽELOU: Shvatam to nezadovoljstvo i takođe sam siguran da žrtve i sve koje zanima pravda žele vidjeti pravične i pravedne postupke. Moramo imati na umu kakvi su to predmeti kojima se bavi Haški tribunal. To su vrlo obimni i složeni predmeti koji uključuju zločine počinjene tokom dugih perioda i na velikim područjima. Sudovi u bivšoj Jugoslaviji se ne bave predmetima tako velikih razmjera. Pored toga, potrebno je dovesti svjedoke sa različitih lokacija, a tu je i obiman zadatak pismenog i usmenog prevođenja.
NN: Da li će Mehanizam iz "nasljeđa" Haškog tribunala imati mnogo posla zbog suđenja za nepoštovanje suda i lažnog svjedočenja?
DŽELOU: Moguće je da će pred Mehanizmom biti suđenja za nepoštovanje suda. Već je podneseno nekoliko zahtjeva za pokretanje postupaka za nepoštovanje suda, ali nijedan nije rezultirao suđenjem.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.