Džonatan Mur, šef Misije OEBS-a u BiH, dobitnik je nagrade "Ličnost godine" "Nezavisnih novina" za 2016. godinu. Murov, kao i angažman Misije OEBS-a u BiH u ovoj godini obilježila je podrška djeci u Jajcu koja su ustala protiv etničkih podjela i zahtijevala da svi zajedno pohađaju nastavu. Mur je poručio da se djeca ne smiju dijeliti i da ne smiju biti žrtve politike.
"U nekoj razvijenijoj državi problema dvije škole pod jednim krovom ne bi ni bilo. Sva djeca bi bila zajedno u istim školama. Tačka", kaže on.
NN: "Nezavisne novine" izabrale su Vas za ličnost godine, na prvoj manifestaciji koju obilježavamo nakon smrti Željka Kopanje. Vaš komentar?
Mur: Za mene je ovo poseban i vrlo emotivan momenat. Dobiti ovu nagradu je velika čast i vrlo sam ponosan, a činjenica da je ne mogu podijeliti sa svojim prijateljem Željkom me istovremeno čini vrlo tužnim. Znam koliko je Željko bio ponosan na "Nezavisne novine" i ovu manifestaciju i čast mi je da primim ovu nagradu. Ovo je zasigurno jedan od momenata koji nikada neću zaboraviti i hvala vam na tome.
NN: Misija OEBS-a u BiH i Vi ste se ove godine jako angažovali u FBiH zbog problema dvije škole pod jednim krovom, a snažnu podršku dali ste djeci u Jajcu koja su digla glas protiv tih podjela. Zašto ste se odlučili na taj angažman?
Mur: Kada smo čuli da su se učenici, tinejdžeri od petnaestak godina, odlučili braniti svoju školu od podjele, odlučili smo da reagujemo. Shvatili smo da ta djeca nisu dobila nikakvu podršku ni lokalnih političara, ali ni svojih roditelja. Mi u Misiji OEBS-a u BiH, kao ljudi koji svakodnevno sarađuju sa opštinama i dobro ih poznajemo, odlučili smo posjetiti djecu iz Jajca i od njih čuti na licu mjesta kakvo je stanje i šta mi možemo učiniti ne samo za njih, nego i da njihov primjer posluži čitavoj BiH. Znate, ova djeca su sama sasvim prirodno zaključila da u BiH ima previše retorike protiv dobrosusjedskih odnosa, razvoja i napretka i podigla su svoj glas protiv toga. Zato su zaslužila našu podršku i pažnju.
NN: Zašto je onda reakcija te djece, koja je potpuno prirodna i normalna, izazvala toliku senzaciju i toliko komentara širom BiH?
Mur: (smijeh) Dejane, vi ste novinar i možda bolje od mene znate šta je senzacija, a šta nije!
NN: Trebalo bi da je normalno da su sva djeca zajedno.
Mur: Naravno, u nekoj razvijenijoj državi problema dvije škole pod jednim krovom ne bi ni bilo. Sva djeca bi bila zajedno u istim školama. Tačka.
NN: I u RS imamo problem sa djecom i roditeljima, zbog kojih neka djeca ne pohađaju nastavu, a pitanja su vezana i za jezik...
Mur: Oblast jeste ista, ali je problem drugačiji. U FBiH su u prvoj fazi postojale potpuno odvojene škole, a nekada se nastava čak odvijala u potpuno neprimjerenim objektima. Imajući to u vidu, međunarodna zajednica je, u jednom momentu, smatrala da je bolje da djeca budu barem u istoj zgradi, kako bi imala makar malo više međusobnog kontakta. To jeste bila dobra namjera, kao neko privremeno rješenje, ali smo i mi u međunarodnoj zajednici, nažalost, svjesni da dobre namjere ne daju uvijek dobar rezultat. U RS je problem drugačiji, a tiče se nacionalne grupe predmeta. Nažalost, pojavio se i novi problem - naziv jezika. To je potpuno vještačka stvar koja stvarno nikom nije bila potrebna. Kada je početkom prošle školske godine odlučeno da se promijene instrukcije i da se u đačke knjižice upiše "bošnjački jezik" ili "jezik bošnjačkog naroda" umjesto da piše "bosanski jezik", napravljen je ogroman i apsolutno neopravdan problem. Razgovarao sam sa brojnim političarima u RS i u poziciji i u opoziciji, i rekao sam im da se to pitanje veoma lako može riješiti kroz Ustav. Neka formulacija u knjižicama bude u skladu sa Ustavom, "jezik hrvatskog naroda", "jezik bošnjačkog naroda", "jezik srpskog naroda" i riješeno. Ali rečeno nam je da to nije moguće jer to neki roditelji ne bi dozvolili. Onda sam rekao da ćemo ili slušati Ustav ili ćemo slušati roditelje. Nažalost, izabrana je potpuno pogrešna opcija - diskriminacija - time što je za nazive jezika u đačkim knjižicama odabrana formulacija "srpski", "hrvatski" i "jezik bošnjačkog naroda". Nadam se da će ovaj vještački problem biti uskoro riješen na zakonit i nediskriminišući način.
NN: Misija OEBS-a u BiH se bavila i lokalnim izborima. U jednom gradu izbora nije bilo jako dugo, u drugom ih, kako sad izgleda, neće biti dugo...
Mur: Naravno, govorite o Mostaru i Stocu. Nakon sastanka Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira poruka članovima Predsjedništva BiH, i gospodinu Izetbegoviću i gospodinu Čoviću, bila je veoma jasna: oni kao članovi Predsjedništva i predsjednici stranaka su odgovorni da se pitanje izbora u Mostaru riješi. U Stocu je situacija dosta drugačija. Međunarodna zajednica dijeli stav da se izbori moraju ponoviti i to što prije, posebno imajući u vidu da je Centralna izborna komisija BiH odlučila da gospodin Bošković nije više načelnik, s obzirom na to da je njegov mandat istekao. Građanima Stoca ukradena je demokratija i moramo im je što prije vratiti. Ko će biti na glasačkim listićima, zavisi i od CIK-a i od Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Građani Stoca očekuju da budžet opštine bude usvojen i da Stolac nastavi normalno funkcionisati.
NN: I u Srebrenici se svašta dešavalo i prije i poslije izbora. Šta "Nezavisne" misle o bivšem načelniku Durakoviću, rekle su time što je zbog tolerancije i razumijevanja prošle godine bio naša ličnost godine. Šta očekujete od novog načelnika, gospodina Grujičića, i kako ocjenjujete njegove poruke pomirenja koje je poslao?
Mur: Bilo mi je posebno drago prošle godine biti na ceremoniji dodjele priznanja za ličnost godine "Nezavisnih novina" gospodinu Durakoviću, tadašnjem načelniku Srebrenice. On je za sve građane BiH sjajan primjer državnika i političara. Ali izgubio je na lokalnim izborima ranije ove godine i gospodin Grujičić je novoizabrani načelnik Srebrenice. Njegove izjave koje sam do sada čuo su ohrabrujuće. Nadam se da će ispuniti svoja obećanja i biti načelnik svih Srebreničana i Srebreničanki. Vjerujem da će nastaviti da pruža podršku Organizacionom odboru za obilježavanje 11. jula kao što je bilo do sada. Nadam se da će biti posvećen razvoju i dobrosusjedskim odnosima, a u tome će, kao demokratski izabran načelnik, imati punu podršku Misije OEBS-a u BiH.
NN: Bili ste aktivni i kad je u pitanju tretman ljudi koji su osuđeni za ratne zločine. Kako bi BiH trebalo da se ponaša prema ljudima koji su osuđeni ili koji su se nakon odslužene kazne vratili kući?
Mur: Prvo, važno je da su oni osuđeni, kako bi žrtve našle pravdu. Naravno da se ratni zločinci imaju pravo vratiti u BiH nakon što su odslužili svoju kaznu. To je međunarodni princip. Ali što se mene tiče, za njih nema mjesta u javnom životu u BiH, a posebno u politici. U julu 1996. godine sam kao savjetnik šefa Misije OEBS-a u BiH bio na Jahorini na razgovoru sa rukovodstvom SDS-a. Šef Misije me je poslao da im poručim da će čitava stranka biti isključena sa prvih postdejtonskih izbora ukoliko Radovan Karadžić bude predsjednik te stranke. Odlučili su isključiti Karadžića, po principu da neko kao osumnjičen, optužen ili osuđen za ratne zločine ne može imati političku ulogu. Taj pristup ima punu podršku čitave međunarodne zajednice - ratni zločinci moraju biti isključeni iz politke. Veoma je žalosno - i tu i ja dijelim krivicu - da ni ja ni drugi ljudi iz međunarodne zajednice nismo inicirali promjenu Izbornog zakona BiH u smislu da se ratni zločinci isključe iz politike. Što se tiče upravo održanih lokalnih izbora, moj princip ostaje isti. Ne dolazi u obzir da ću imati bilo kakav lični ili profesionalni odnos sa osuđenim ratnim zločincima. To naravno ne znači da nećemo nastaviti sjajnu saradnju koju imamo sa svim građanima i opštinama, uključujući, na primjer, građane i druge predstavnike institucija u Velikoj Kladuši, kao i sa ostalim demokratski izabranim zvaničnicima u svim opštinama širom BiH. Misija OEBS-a u BiH ostaje partner svih, kao što smo to bili i u posljednjih 20 godina, ali nećemo sarađivati sa osuđenim ratnim zločincima.
NN: Misija OEBS-a u BiH je organizovala veliku analizu rada na predmetima ratnih zločina prošle godine. Ako sam dobro shvatio, zaključak je da je bilo puno problema kad se radilo o procesuiranju ratnih zločina nad Srbima. Da li u ovoj godini ima nekih promjena kad je u pitanju rad na ratnim zločinima?
Mur: Ako bih smio precizirati, naš cilj nije bio govoriti samo o srpskim žrtvama. Naš cilj je bio analiza procesuiranja ratnih zločina na državnom nivou. Nakon razgovora sa preživjelim žrtvama i svjedocima, kao i sa Seržom Bramercom, glavnim tužiocem Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, skoro od svih sam čuo mnogo frustracija vezanih za činjenicu da nema pravde i konkretnih rezultata. Stručnjaci su mi objasnili da je prioritet u procesuiranju ovih slučajeva često bila statistika, a ne kvalitet u dostizanju pravde, pa sam smatrao da moramo uraditi profesionalnu analizu. Uz podršku Bramerca, koji nam je preporučio sutkinju Džoanu Korner, krenuli smo praviti analizu, uz punu podršku Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, Suda BiH i njegove predsjednice gospođe Kreso. Nakon završene analize, naša misija je dobila brojne pozitivne reakcije. Bilo je, naravno, i nekoliko emotivnih reakcija, ali činjenica je da su VSTS i Sud BiH iznijeli veoma pozitivne reakcije i prihvatili preporuke. Što se tiče Tužilaštva BiH, sa v.d. tužiteljicom Gordanom Tadić imamo odlične odnose. Nadograđujući se na postojeći uspjeh i dosadašnju saradnju u procesuiranju slučajeva ratnih zločina, pokrenuli smo novi projekat, koji se bazira na praćenje predmeta korupcije, ne samo na državnom nivou, nego i na nižim nivoima.
NN: Imate li možda još neku završnu poruku?
Mur: Vama lično, "Nezavisnim novinama", kao i svim građanima i građankama BiH želim čestitati predstojeće praznike i poželjeti sretnu i mirnu 2017. godinu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.