Povećanje investicija i potrošnje može potaknuti ekonomski rast i povećati potražnju za robom i uslugama, što može pridonijeti povećanju inflacije, rekao je u intervjuu za "Nezavisne novine" Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.
"Međutim, s druge strane, kreditiranje može biti motor ekonomskog rasta, posebno kada se koristi za finansiranje produktivnih investicija koje povećavaju proizvodnju i produktivnost. U tom kontekstu, investicije mogu pomoći u povećanju ponude robe i usluga na tržištu, što bi moglo ublažiti inflacijske pritiske", kazao je Ražanica.
NN: Da li je smanjena kreditna aktivnost privredi i stanovništvu u prošloj godini i kakva su očekivanja za ovu godinu?
RAŽANICA: Ne možemo govoriti o smanjenju kreditne aktivnosti banaka, naprotiv, prema preliminarnim podacima, i u 2023. godini bilježimo nastavak pozitivnog trenda u kreditiranju, koji je primjetan u posljednjih nekoliko godina. Ukupni krediti domaćim sektorima dostigli su iznos od 23,5 milijardi KM, što je rast od 1,5 milijardi KM, odnosno 6,7%, u odnosu na prethodnu godinu. Analiziramo li strukturu kredita, primijetit ćemo dinamičan rast kredita u segmentu stanovništva, s povećanjem od 7,4%. Privatna preduzeća također su doprinijela rastu kreditnog portfolija s povećanjem od 6%, a javna preduzeća sa rastom od 1,5%. S druge strane, jedino bilježimo pad u kreditnom portfoliju sektora vlade, i to za 13 miliona KM, odnosno 1,15%.
Uprkos izazovima u privrednom sektoru, kreditiranje ostaje ključna komponenta finansijskog sistema, a pozitivan trend u kreditiranju stanovništva svjedoči o kontinuiranom interesu građana za finansijskim proizvodima i uslugama.
Budući da je kreditiranje jedan od generatora privrednog rasta, svjesni smo izazova i odgovornosti koji su stavljeni pred banke, i spremni smo u potpunosti odgovoriti potrebama tržišta.
NN: Djeluje da su banke u BiH spremne za kreditiranje većih investicija kojih u prethodnom periodu nismo imali. Da li su banke spremne da podrže veće investicije u Bosni i Hercegovini, te da li ih možemo očekivati u ovoj godini?
RAŽANICA: Spremnost banaka da podrže velike investicije može varirati u zavisnosti od različitih faktora, uključujući ekonomske uslove, političku stabilnost, regulativni okvir, rizike poslovanja i potencijalne povrate ulaganja.
Naš bankarski sektor je izuzetno stabilan, likvidan i dobro kapitaliziran. Kao takav, ispunjava sve preduslove kako bi bio u mogućnosti podržati ključne infrastrukturne projekte i investicije, pod uslovom da postoji interes investitora, ali i dobro osmišljeni i struktuirani projekti.
Banke se pri procjeni projekata koje finansiraju prvenstveno rukovode dobrim praksama u upravljanju rizicima koji iz takvog finansiranja proizlaze, vodeći računa da zaštite povjerioce čiji su depoziti uglavnom i izvor sredstava za finansiranje projekata.
Ukratko, banke su spremne i sposobne da odgovore svim potrebama našeg tržišta, što uključuje i finansiranje većih infrastrukturnih i investicijskih projekata, ali je glavna prepreka mali broj takvih projekata, ali i neadekvatna priprema i struktuiranost istih.
Ključno je uspostavljanje saradnje i koordinacija aktivnosti između sektora vlade, preduzeća i banaka kako bi se osigurala podrška za investicije i održiv ekonomski rast.
NN: Šta bi, po Vašem mišljenju, trebalo da uradi privreda da bi bila privlačnija bankama?
RAŽANICA: Postoji nekoliko ključnih stvari koje bi privreda mogla učiniti kako bi privukla veću pozornost banaka.
Prvo, transparentnost je ključna. Kada poslovni subjekti vode čiste i pouzdane finansijske evidencije, te redovno dostavljaju ažurirane izvještaje, to stvara osjećaj pouzdanja kod banaka. Također, snažan pravni okvir je bitan. Ako postoji stabilno pravno okruženje koje osigurava provedbu ugovora i brzo rješava sporove, to pruža bankama dodatnu sigurnost. Dalje, podrška malim i srednjim preduzećima je ključna.
Ti subjekti često su pokretači privrede, pa im pružanje olakšanog pristupa finansijskim uslugama i povoljnijih uvjeta kreditiranja može pomoći u rastu i razvoju. Integrirani pristup koji uključuje transparentnost, pravnu sigurnost i podršku malim i srednjim poduzećima može biti ključan u stvaranju privlačnijeg okruženja za banke i poslovnu zajednicu u cjelini. Kontinuirano ulaganje u obrazovanje uposlenih ključno je za stvaranje konkurentne i inovativne privrede.
Bolje obrazovani i kvalificirani radnici mogu povećati produktivnost i profitabilnost poduzeća. Promicanje inovacija, tehnološkog napretka i društvene odgovornosti su oblasti koje se u posljednje vrijeme zaista ističu kao ključni segmenti poslovanja koji privrednim subjektima omogućavaju da ostanu konkurentni kako na lokalnom, tako i na globalnom tržištu. Bankama su privlačniji klijenti koji koriste moderne tehnologije i poslovne modele koji povećavaju učinkovitost i profitabilnost, ali i oni koji su društveno odgovorni.
NN: U prošloj godini bila je velika dobit banaka u BiH. Čini mi se da dobit nikad nije bila veća. Koji su razlozi ovako visoke dobiti banaka u BiH?
RAŽANICA: Banke u BiH kontinuirano uspješno posluju. Međutim, mi ne možemo uspješnost poslovanja cijeniti isključivo kroz ostvarenu dobit. Dobit je rezultat adekvatnog prilagođavanja, fleksibilnosti, dobrog upravljanja i razumijevanja potreba tržišta na kojem se posluje.
Banke u BiH su lideri u poslovnim inovacijama, promicanju efikasnosti i kvalitetnom korporativnom upravljanju. Izuzetno dobro poznaju tržište, potrebe svojih klijenata i spremne su i sposobne da brzo reaguju i prilagode se dinamičnom okruženju. Dobit banaka je u 2023. godini rasla u skladu sa trendom iz ranijih perioda. Kamatne stope nisu rasle ni približno kao kamatne stope u zemljama okruženja, ali i Evropske unije, i interesantno, veći rast su ostvarile kamatne stope koje banke plaćaju na depozite svojim klijentima nego kamatne stope koje naplaćuju na kredite. S druge strane, značajno je uvećan obim usluga koje su banke pružile svojim klijentima, što uz rast potražnje za finansijskim (kreditnim) sredstvima, kao i rast prosječnog iznosa isplaćenog kredita rezultira i dobrim poslovnim rezultatom. Adekvatno upravljanje rizicima rezultiralo je izuzetno niskom stopom nekvalitetnih kredita, što je značajno uticalo na to da rast ostvarenih prihoda ne prati i proporcionalan rast vezanih troškova.
NN: Još imamo problema sa inflacijom, iako ona pada. Koja je uloga banaka u tome? Da li su investicije, kreditiranje, odnosno veća potrošnja, rješenje za dodatni pad inflacije?
RAŽANICA: Banke imaju važnu ulogu u stabilizaciji inflacije putem svojih aktivnosti, ali nije uvijek jednostavno predvidjeti kako će njihove akcije utjecati na ukupnu inflacijsku dinamiku. Investicije, kreditiranje i veća potrošnja mogu imati dvostruki utjecaj na inflaciju. S jedne strane, povećanje investicija i potrošnje može potaknuti ekonomski rast i povećati potražnju za robom i uslugama, što može pridonijeti povećanju inflacije.
Međutim, s druge strane, kreditiranje može biti motor ekonomskog rasta, posebno kada se koristi za finansiranje produktivnih investicija koje povećavaju proizvodnju i produktivnost. U tom kontekstu, investicije mogu pomoći u povećanju ponude robe i usluga na tržištu, što bi moglo ublažiti inflacijske pritiske. Inflatorni pritisci popuštaju, što je rezultat restriktivnih politika Evropske centralne banke i nacionalnih cetralnih banaka.
Očekujemo da do korekcije ključnih kamatnih stopa neće doći u prvoj polovini tekuće godine, odnosno prva sniženja očekujemo najranije u trećem kvartalu 2024. godine. Istovremeno, očekivanja analitičara su da će inflacija dostići ciljane vrijednosti u drugoj polovini 2025. godine.
Učinci bankarskih aktivnosti na inflaciju su složeni i ovise o mnogim čimbenicima, uključujući trenutno stanje ekonomije, politike monetarne politike i regulatorne mjere. Banke, u suradnji s nadležnim regulatorima, obično prate inflacijske trendove i prilagođavaju svoje strategije kako bi podržale stabilnost cijena i ekonomske stabilnosti.
NN: Evropska centralna banka je najavila da bi sredinom godine mogle pasti kamate na kredite. Iako znamo da BiH nije podizala kamate u istom obimu kao ECB, da li možemo očekivati i kod nas niže kamate?
RAŽANICA: Mi smo u prethodnih nekoliko godina imali jednu vrlo neuobičajenu situaciju, odnosno kamatne stope su bile na historijski najnižem nivou, a Euribor, kao ključna referentana kamatna stopa, na evropskom tržištu je nekoliko godina bilježio negativne vrijednosti.
To je rezultiralo i izuzetno niskom cijenom novca na lokalnim tržištima, uključujući i tržište BiH. Pojavom inflacije, i reakcijama monetarnih vlasti, u prvom redu ECB-a i FED-a dolazi do naglog i značajnog rasta kamatnih stopa na evropskom i svjetskom tržištu. Istovremeno, na tržištu BiH rast kamatnih stopa bio je dosta umjereniji, odnosno nije pratio dinamiku rasta kamatnih stopa u okruženju.
Budući da u drugoj polovini godine možemo očekivati blage korekcije naniže ključnih kamatnih stopa ECB-a i FED-a, možemo očekivati da će na evropskom i svjetskom tržištu doći i do korekcije tržišnih kamatnih stopa, odnosno do njihovog snižavanja. Istovremeno, realna su i očekivanja da će šestomjesečni Euribor do kraja godine biti u blagom padu, što znači da bi i krediti koji su vezani za Euribor na našem tržištu trebali biti pristupačniji. Naše banke svakako imaju i opciju domaće referentne kamatne stope koja se izračunava kao prosječni ponderisani trošak finansiranja banaka u Bosni i Hercegovini koju domaće banke mogu koristiti kao referentnu vrijednost u ugovorima o kreditima sa promjenjivom kamatnom stopom s ciljem boljeg upravljanja kamatno induciranim rizikom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.