Vlade treba više da se zalažu za reforme, uključujući i među građanima, a opozicione stranke bi trebalo da izbjegavaju kratkoročni populizam i da se usredotoče na dugoročne interese građana, rekao je Edvard Ferguson, ambasador Velike Britanije u BiH.
Komentarišući aktuelno stanje vlasti na državnom nivou, Ferguson ističe da je to pitanje za domaće političare, a ne za stranog ambasadora.
"Mi ne ulazimo u takva pitanja", istakao je britanski ambasador u pisanom intervjuu za "Nezavisne novine".
NN: EU agenda je bila direktan rezultat britanskonjemačke inicijative. Kako će se Brexit odraziti na njenu implementaciju?
Ferguson: Ne mislim da je Brexit ovdje problem. Stvarni problem je što vaši politički lideri stalno govore da su posvećeni pridruživanju Evropskoj uniji, ali njihovi postupci govore drugačije. EU je dala jasan signal da BiH sada ozbiljno rizikuje ponovni zastoj na svom evropskom putu. Kontinuitet u sprovođenju reformi je obustavljen. Umjesto da predlažu rješenja za ozbiljne ekonomske i socijalne probleme sa kojima se suočavaju obični građani, većina vaših političara se raspravlja između sebe i troši vrijeme koje ova zemlja nema. Ostatak regiona se kreće ka članstvu u EU sprovodeći reforme i gradeći infrastrukturu. BiH ponovo zaostaje.
NN: Neki mediji spekulišu da usljed promjene geopolitičkog konteksta članstvo BiH i Makedonije bi moglo biti riješeno po ubrzanom postupku. S obzirom na to da imate dosta iskustva u odbrani, kako Vi to vidite?
Ferguson: Iskreno, niko ne govori o članstvu u NATOu u ovom trenutku. To je još daleko. I može se desiti da BiH na kraju izabere da se i ne priključi Alijansi, baš poput Srbije koja je jasnog stava da namjerava blisko sarađivati sa NATOom, ali i sačuvati politiku vojne neutralnosti. Kao suverena zemlja BiH ima pravo da sama odabere. Ali, Predsjedništvo BiH jeste zvanično zatražilo Akcioni plan za članstvo (MAP) i na to smo usredotočeni. MAP je u suštini program savjetovanja, pomoći i tehničke podrške kojim će NATO podržati reforme ne samo u oblastima odbrane i bezbjednosti, već i u oblastima upravljanja i vladavine prava. Lično se nadam skoroj aktivaciji MAPa, ali smo i veoma jasnog stava da Ministarstvo odbrane još puno toga treba uraditi prije uknjižiti imovinu potrebnu Oružanim snagama, te krenuti u sprovođenje Pregleda odbrane.
NN: Da li treba da bude restrukturisanja većine na bh. nivou s obzirom na to da je očigledno da postaje disfunkcionalna?
Ferguson: To je pitanje za domaće političare, ne za stranog ambasadora. Mi ne ulazimo u takva pitanja. Ali, nije tajna da smo veoma zabrinuti nedostatkom napretka u procesu reformi, naročito u FBiH i na državnom nivou. Vlade treba više da se zalažu za reforme, uključujući i među građanima, a opozicione stranke bi trebalo da izbjegavaju kratkoročni populizam i da se usredotoče na dugoročne interese građana. Prije samo dvije godine svi politički lideri su napismeno obećali da će podržati Reformsku agendu. Građani bi trebalo da pitaju šta se desilo s tim obećanjima.
NN: Hrvati su dostavili Prijedlog izmjene Izbornog zakona BiH. Kakav je Vaš komentar, da li to zadovoljava uslove za implementaciju presude "Sejdić i Finci"?
Ferguson: Niko, pa ni HDZ, to ne tvrdi. U stvari, smatramo da nas postojeći prijedlog još više udaljava od evropskih standarda. Ovo bi moglo otežati dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u EU jer su ministri spoljnih poslova EU jasno dali do znanja da će prilikom razmatranja bh. aplikacije za članstvo obratiti posebnu pažnju na napredak u sprovođenju presude u slučaju "Sejdić i Finci". Razumijemo i slažemo se da su potrebne izmjene Izbornog zakona, koje bi obuhvatale rješavanje nekih legitimnih zahtjeva bosanskih Hrvata. Ali tražimo da ove izmjene doprinesu približavanju zemlje standardima Evropske unije, te smatramo da se ovo može postići isključivo putem dijaloga i kompromisa, a ne jednostranim prijedlozima sa bilo koje strane.
NN: Kako komentarišete navode da OBA djeluje u interesima Bošnjaka i protiv RS?
Ferguson: Veoma sam zabrinut što izgleda da je OBA postala meta najnovijih sukoba između političkih stranaka. Ovo je izuzetno važna institucija i ključan partner u borbi protiv terorizma i teškog i organizovanog kriminala. Ulozi su visoki. Ako se onemogućava da ona radi svoj posao, rizici po građane će se povećavati. Od političara očekujemo odgovornost. Očekujemo da Agencija radi svoj posao profesionalno i detaljno, u interesu svih građana u BiH. Ovo, naravno, uključuje razmjenu obavještajnih podataka sa vlastima u RS. Ali ta obaveza je dvostrana, te i RS treba dijeliti svoje informacije s OBA.
NN: Vaša ambasada je uključena u brojne projekte u BiH. Možete li nam ukratko reći u koje ste projekte uključeni i koje reforme podržavate?
Ferguson: Pokušavamo raditi vrlo praktične stvari koje mogu podržati stabilnost i prosperitet. U RS, na primjer, veoma smo fokusirani na otvaranje novih radnih mjesta, posebno za mlade ljude. Tako uvodimo novi online sistem registracije kompanija i pomažemo da se smanje troškovi i birokatija koja može usporiti rast privatnog sektora, u Banjaluci, Gradišci, Istočnom Sarajevu, Palama i Šamcu. Prošle godine smo pomogli s razvojem transportne strategije za RS koja može otključati milione evra za razvoj infrastrukture. Sada završavamo nadogradnju energetske strategije RS i nadamo se da će je Vlada uskoro usvojiti. Takođe pomažemo u naporima u borbi protiv korupcije, te poboljšanju kapaciteta vaše policije u borbi protiv terorizma i teškog i organizovanog kriminala. U talentovane mlade ljude ulažemo i putem naših Fellowship i Chevening stipendija.
Stigmatizacija žrtava seksualnog nasilja
NN: Velika Britanija predvodi međunarodne napore za okončanje stigmatizacije žrtava seksualnog nasilja u konfliktima. Nedavno je Međureligijsko vijeće u BiH usvojilo Deklaraciju o suzbijanju stigmatizacije osoba koje su preživjele seksualno nasilje u ratu u BiH, prvu takvu deklaraciju na svijetu. Šta slijedi?
Ferguson: Smatram da je to bio divan primjer liderstva od strane Međureligijskog vijeća i značajan iskorak u uklanjanju nepravedne stigmatizacije sa kojom se nevine žrtve seksualnog nasilja susreću u svojim porodicama i zajednicama. Zajedno s UNom namjeravamo raditi na lokalnom nivou kako bismo implementirali deklaraciju koja poziva vjerske zajednice i vjerska lica da se bore protiv stigme i da pomognu žrtvama. Pokušavamo i poboljšati i uskladiti zakonske okvire za žrtve seksualnog nasilja. Trenutno, na primjer, žrtvama u FBiH je mnogo lakše doći do priznavanja pravnog statusa nego što je to slučaj u RS. Zajedno sa Vladom RS radimo na novom zakonu o zaštiti žrtava mučenja, što bi ponovo otvorilo mogućnost registracije preživjelih i osiguralo da nivoi podrške budu u skladu sa međunarodnim standardima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.