Rezolucija o Srebrenici nije antisrpska, sa srpskim narodom smo se zajedno rame uz rame borili u dva svjetska rata, rekao je Edvard Ferguson, britanski ambasador u BiH, za "Nezavisne".
"Mi smo jedna od nekoliko ambasada koje i dalje imaju kancelariju u Banjaluci. Apsolutno nam je jasno da su entiteti, a ne država, oni koji imaju najvažniju ulogu u implementaciji Reformske agende. Želimo da RS bude uspješna i da napreduje, i nadamo se i vjerujemo da joj Ujedinjeno Kraljevstvo može biti važan i dugoročan partner", rekao je Ferguson.
NN: Da li je stvarno bila potrebna rezolucija o genocidu u Srebrenici kada su već međunarodni sudovi tako presudili?
FERGUSON: Ovdje treba početi s razumijevanjem toga koliko je Srebrenica važna UN-u kao instituciji. Srebrenica je bila pod zaštitom UN-a, ali UN nije uspio spriječiti masakr. Postojala je izrazito jaka podrška unutar UN-a rezoluciji koja bi odala počast žrtvama i kojom bi se osiguralo da se iz tragedija u prošlosti izvuku pouke za budućnost. Shvatam zašto je ljudima teško prihvatiti ono što se desilo u Srebrenici. I to je ljudski: niko ne želi da vjeruje da su takve stvari moguće. Ali istina i pomirenje idu ruku pod ruku. Guranje istorije pod tepih ne funkcioniše. A istina je da su dva odvojena međunarodna suda presudila da ono što se desilo u Srebrenici odgovara pravnoj definiciji genocida u skladu s Konvencijom iz 1948. godine. Imajući to u vidu, rezolucija UN-a nije bila politička izjava, samo je je odražavala pravnu činjenicu. Kontinuirano negiranje dokazanih činjenica je ono što dijeli ljude. Negiranje je ono što sprečava ovu zemlju i regiju da ostave prošlost iza sebe i da samouvjereno krenu ka budućnosti.
NN: Mnogi moji sunarodnici insistiraju da se istraže i zločini počinjeni od strane Bošnjaka oko Srebrenice. Da li postoji makar implicitna zabrinutost da bi istraživanje tih zločina nekako "umanjilo" strahotu zločina u Srebrenici?
FERGUSON: Mislim da moramo biti vrlo pažljivi po pitanju pokušaja relativiziranja onoga što se desilo u Srebrenici. To je bio najstrašniji zločin koji se desio na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata. Više od 8.000 Bošnjaka je sistematski odvojeno od svojih porodica i hladnokrvno ubijeno u periodu od tri dana. To je stvarnost i ne treba da dozvolimo bilo kome da je pokušava učiniti nejasnom, da pokušava opravdati zločin ili za njega tražiti izgovor. Naravno, daleko od toga da je ovo jedini zločin koji se desio tokom rata. Nevinih žrtava je bilo na svim stranama. Mnoge srpske porodice su propatile i nastavljaju da ispaštaju zbog gubitaka i nepravde, uključujući i one u područjima oko Srebrenice. Naša UN rezolucija je to eksplicitno i navela. Podvukla je potrebu da se okonča proces pronalaženja i identifikacije nestalih, da se pred lice pravde izvedu svi koji su odgovorni za zločine i da se promoviše pomirenje. Šteta je da je ruski veto spriječio da ova pitanja dobiju podršku od Savjeta bezbjednosti UN-a.
NN: To me vodi do pitanja o strukturisanom dijalogu i pritužbama Srba da pravosuđe negira zločine počinjene nad Srbima. Negira li?
FERGUSON: Da budemo potpuno jasni - tamo gdje su zločini počinjeni protiv srpskog naroda, oni treba da budu istraženi i obrađeni s istom energijom kao i zločini protiv bilo koga drugog i osuđeni za te zločine treba da osjete punu snagu zakona. Bilo koja diskriminacija u pravosudnom sistemu je potpuno neprihvatljiva. Mi želimo da zločinci, ko god da je u pitanju, budu izvedeni pred lice pravde i da žrtve dobiju podršku koja im je potrebna, a tako im je često uskraćena. Mi snažno podržavamo strukturalni dijalog o pravosuđu, koji predvodi EU i koji je postigao značajne rezultate, uključujući i one u radu na ratnim zločinima. Prepoznajemo i priznajemo da ima još posla u rješavanju problema u pravosudnom sistemu na svim nivoima, uključujući i na državnom - ali je strukturalni dijalog pravi okvir za taj posao.
NN: Vjerovatno ste čuli neke od izjava da britanska politika nema razumijevanje prema Srbima i srpskim patnjama, čak da je rezolucija antisrpska. Možete li ponuditi neki dokaz da to nije tako?
FERGUSON: Izazivam bilo koga ko objektivno pročita rezoluciju da onda kaže da je antisrpska. U rezoluciji se niti jednom ne pominju Srbi, Srpska ili Srbija. Mi ne vežemo zločin u Srebrenici sa srpskim narodom i mislimo da ni drugi to ne treba da rade. Šire gledano, pogledajte malo unazad. Zajedno, rame uz rame, borili smo se u oba svjetska rata. Skorije, inicijativa koju smo pokrenuli zajedno s Njemačkom prošle godine ponovo je pokrenula proces pridruživanja ove zemlje EU i sada podupire Reformsku agendu, koja će donijeti dobrobit svim ljudima u ovoj zemlji. Srbi, kao i svi ostali, žele stabilnost. Žele radna mjesta. Žele pravdu. A Ujedinjeno Kraljevstvo je bilo vodeći predlagač reformi koje će poboljšati život običnih ljudi. Mi smo jedna od nekoliko ambasada koje i dalje imaju kancelariju u Banjaluci i nastavljamo usko sarađivati s Vladom RS na velikom broju projekata, kao što su borba protiv korupcije. Apsolutno nam je jasno da su entiteti, a ne država, oni koji imaju najvažniju ulogu u implementaciji Reformske agende - i mi smo spremni da pomognemo, putem finansijske i tehničke podrške. Želimo da RS bude uspješna i da napreduje. Nadamo se i vjerujemo da joj Ujedinjeno Kraljevstvo može biti važan i dugoročan partner.
NN: Može li do promjena Dejtona doći kroz neku akciju izvan BiH?
FERGUSON: Ustav se može mijenjati samo na ustavan način. Ne od strane međunarodne zajednice. Ne putem nezakonitih referenduma, nego putem ustavne procedure u kojoj Srbi, zajedno s Bošnjacima i Hrvatima, imaju ne samo glas, nego i pravo veta. Zbog toga me frustrira kada političari pričaju o prijetnjama postojanju RS. Ne postoje prijetnje. Po Dejtonu, BiH je zemlja sa dva entiteta i tako će i ostati. Sada, nakon što je dogovorena pozitivna i konstruktivna Reformska agenda, nadam se da će to dovesti do značajne političke debate u RS i da će se okončati prazna teatralnost, koja je već predugo bila odličje politike.
NN: Predsjednik RS Milorad Dodik i Narodna skupština RS zakazali su referendum. Hoće li do njega doći ili će on biti spriječen?
FERGUSON: Mi smo, zajedno s OHR-om, SAD i EU, jasno rekli da je ova ideja u vezi s referendumom nepotrebna i neustavna. Predsjednik Dodik puno govori o potrebi da se poštuju podjele i nadležnosti, ali u ovom slučaju on stavlja upitnik na državne institucije koje su formirane uz podršku Parlamentarne skupštine BiH, uključujući i njegovu stranku. Mi prepoznajemo i potpuno se slaženo da postoji potreba da se poboljša pravosudni sistem na svim nivoima i moja ambasada je duboko uključena u taj rad. Ali, pravi način da se to uradi je putem konstruktivnog dijaloga i partnerstva, a ne putem jednostranih pokušaja da se nametnu promjene van ustavnog okvira.
Koraci ka NATO-u
NN: Čini se da ni ovog septembra BiH neće aktivirati Akcioni plan za NATO. Da li je NATO put uopšte moguć uz rezerve koje pokazuje srpski narod?
FERGUSON: Razumijem rezerve koje neki Srbi imaju prema NATO-u. Na kraju dana, odluka da li ćete se pridružiti Savezu ili ne je vaša, ne moja. Međutim, druge zemlje u regionu, sa sličnom istorijom, uključujući Srbiju i Crnu Goru, se približavaju NATO-u i ja ne želim da BiH bude izostavljena. I kao otac, mislim da ljudi moraju misliti na svoju djecu i da moraju više gledati ka budućnosti, a manje ka prošlosti. MAP ne traži odluku o mogućem članstvu u NATO-u. On pruža okvir za poboljšanje vaših Oružanih snaga. Oni su uradili sjajan posao tokom poplava prošle godine. A MAP ih može učiniti još boljim. To bi ujedno poslalo i sjajnu poruku o stabilnosti ovdje ostatku svijeta, uključujući i potencijalnim investitorima, da BiH napreduje na svom evroatlantskom putu. Volio bih da BiH dobije MAP na NATO samitu iduće godine, ali da bi se to desilo, hitno bi se morali preduzeti određeni koraci.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.