Danas je pitanje članstva BiH u NATO-u samo akademska rasprava jer čak i kada biste se svi usaglasili da želite sutra u NATO, to se ne može desiti jer nisu ispunjeni standardi, rekao je Ole Fauske, odlazeći zamjenik komandanta NATO štaba u BiH.
"Kada ispunite standarde i kada dođe pozivno pismo, tada odlučite želite li članstvo ili ne. Nemojte o tome odlučivati sada, kada to nije pitanje. Sada iskoristite priliku koju vam NATO pruža, da usvojite standarde koji su dobri za vaše građane", rekao je on.
NN: Vaš mandat u BiH se primakao kraju. Kakve ste impresije stekli u ovoj zemlji?
FAUSKE: Mnogo sam naučio. Sreo sam mnogo veoma ljubaznih ljudi. Imao sam sreće što je priroda posla zahtijevala mnogo putovanja, tako da sam obišao mnoga mjesta, gradove, sela i opštine. I svuda sam doživio tople, srdačne i ljubazne ljude, koji su nam željeli pokazati svoje specijalitete u lokalnoj kuhinji, posebnosti njihovog zavičaja. Zavolio sam vašu zemlju. Kada sam prije 15 godina prvi put došao čuo sam za legendu da ako popijete vode sa Baščaršije, uvijek ćete se vraćati. Odmah sam je popio! I sada, tokom ove dvije godine u BiH, svaki put kad bih se vratio u BiH s nekog putovanja, prvo što bih uradio je da ponovo popijem vodu s Baščaršije. Za svaki slučaj, jer želim ponovo doći. Stvarno je bila privilegija iskoristiti sva svoja znanja i sposobnosti da pomognem BiH na putu ka evroatlanskim integracijama. Osjećam da sam ispunio svoj zadatak. I doći ću ponovo.
NN: Neposredno prije poplava pričali smo o aktivnostima koje ste sprovodili u lokalnim zajednicama kod vanrednih situacija. Čini se da su Vaša iskustva bila korisna. Jesmo li nakon poplava naučili lekcije?
FAUSKE: To je bila gotovo bizarna slučajnost da se desila poplava kad smo započeli projekt "Sigurna zajednica". Cilj je bio da podijelimo norveška iskustva pri vanrednim situacijama i važnosti uvezivanja različitih nivoa vlasti i institucija kada do njih dođe. Mnoge zajednice koje smo obučavali zadesile su poplave. Ta koincidencija čovjeka donekle i uplaši. Poslije poplava ljudi su mi pričali da im je koristilo ono što smo radili. Jedna od stvari koju smo uradili je da smo povezali ljude iz vojske, policije, civilne zaštite. Razmijenili su brojeve mobilnih, imejl adrese, znali su ko na koga može računati. Tako da, kad je došlo do nesreće, bilo im je lakše da komuniciraju i pruže ljudima pomoć. U proteklih godinu dana pitanje vanrednih situacija je visoko na dnevnom redu u brojnim bh. institucijama. Mislim da sada postoji mnogo veća svijest o mogućnostima i načinima korištenja oružanih snaga pri prirodnim nepogodama.
NN: Dokle se stiglo u popisu vojne imovine, koja je uslov za aktiviranje Akcionog plana za članstvo BiH u NATO-u?
FAUSKE: Veoma je dobar znak da je taj proces konačno započeo. Posljednja informacija koju imam je da je 12 od 63 lokacije već registrovano. Registracija nekih lokacija će potrajati malo duže jer imovinsko-pravni odnosi nisu jasno regulisani i taj proces uzima vrijeme.
NN: Koja je trenutno najveća bezbjednosna prijetnja za BiH? Ima li opasnosti od terorizma?
FAUSKE: Uvijek će postojati neka prijetnja miru i stabilnosti, ne samo u BiH nego u bilo kojoj zemlji. Nikad se nećete u potpunosti riješiti svih prijetnji. Trenutno ne postoji bilo kakva ozbiljna, neposredna prijetnja miru i bezbjednosti BiH. Prijetnja terorizma postoji u BiH, ali ona postoji i u Norveškoj, bilo da se radi o fizičkom terorizmu ili terorizmu na internetu. Tu su još i prijetnje krijumčarenja droge i ljudi, organizovani kriminal i slično. Takve aktivnosti su potencijalno opasne i mogu destabilizovati društvo. To bi bile prijetnje koje su u ovom trenutku prisutne.
NN: Svaki put kada razgovaramo postavlja se isto pitanje - mnogi u ovoj zemlji i dalje nisu sigurni da li je članstvo u NATO pravo rješenje?
FAUSKE: Razlog što u BiH postoji NATO štab je poziv Predsjedništva BiH prije više od deset godina. U tom pozivu je navedeno da je najveći strateški cilj BiH težnja ka članstvu u NATO-u. Taj dokument su potpisali predstavnici partija iz svih naroda i svih u BiH. NATO je došao da pomogne vlastima BiH da ostvare taj cilj. Mislim da je to važno da ljudi znaju jer NATO nije ovdje da bi vas tjerao na bilo šta. Najviši predstavnici BiH i NATO-a nekoliko puta godišnje vode razgovore na visokom nivou o trenutnim prioritetima za BiH. NATO štab u Sarajevu pomaže kroz davanje savjeta, pruža podršku vlastima da postignu ciljeve koje su sami postavili. Vjerujem da je važno razlikovati dva termina: ispunjavanje standarda i članstvo u NATO-u. Svjestan sam da je dosta ljudi oprezno kad je u pitanju članstvo u NATO-u. Ja ta razmišljanja razumijem i poštujem. Ono što bih ja jako želio jeste da vidim da BiH ispunjava potrebne standarde, jer će tek nakon ispunjavanja standarda pitanje da li ići u članstvo postati aktuelno. Danas je pitanje članstva BiH u NATO-u samo akademska rasprava jer čak i kada biste se svi usaglasili da želite sutra u NATO, to se ne može desiti jer nisu ispunjeni standardi. Zašto sada pričati o nečemu što se ionako ne može desiti? Mislim da je sada jedina prava tema kakve standarde BiH treba i kako te standarde ispuniti, kako da BiH bude transparentna, otvorena i bezbjedna zemlja koja pruža jednaka prava svim svojim građanima. Kako omogućiti kvalitetno obrazovanje, pristup zdravstenoj njezi, ekonomski razvoj. Zemlje koje su nakon hladnog rata postale članice NATO-a doživjele su ekonomski rast i zbog toga što su strani investitori bili sigurni da NATO znači predvidljivost, a predvidljivost je jako važan faktor za investitore. Kada ispunite te standarde, koji su ujedno i standardi NATO-a, i kada dođe pozivno pismo, tada odlučite želite li članstvo ili ne. Nemojte o tome odlučivati sada, kada to nije pitanje. Sada iskoristite priliku koju vam NATO pruža, da usvojite standarde koji su dobri za vaše građane.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.