Kao što je Banjaluka poznata po Vrbasu, dajaku, po lijepim mladim ljudima, mi želimo da ona bude, i već sada jeste, prepoznatljiva u regionu i Evropi po savremenim metodama liječenja u radioterapiji, istakao je doc. dr Goran Marošević, specijalista radijacijske onkologije u "Affidea/IMC" Centru za radioterapiju Banjaluka, na mjestu eksperta za gastrointestinalne tumore.
Kako kaže Marošević, pacijenti često zbog neinformisanosti plaćaju znatna finansijska sredstva da odu na liječenje u strane bolnice, radioterapijske centre, a pored onih u Srbiji ili Hrvatskoj, imaju kvalitetan u Banjaluci.
"Affidea/IMC" Centar za radioterapiju Banjaluka, u okviru Univerzitetskog kliničkog centra RS na Paprikovcu, postoji sedam godina i stručno je povezan s jednom od najpoznatijih i najvećih bolnica u Americi u Hjustonu - Houston Methodist Hospital u Teksasu. Marošević je i jedini aktivni radijacijski onkolog u nastavnom zvanju docent u BiH.
NN: Šta se može pružiti pacijentima koji se liječe u Centru za radioterapiju Banjaluka, a što pacijenti u FBiH i susjednim zemljama nemaju?
MAROŠEVIĆ: U našem "Affidea" Centru za radioterapiju u Banjaluci nema liste čekanja. Pacijente liječimo najsavremenijim radioterapijskim tehnikama, a jedna od njih, na koju sam posebno ponosan jer je ne radi niko na prostoru bivše Jugoslavije, je stereotaksijska radioterapija metastaza na jetri i plućima. Takođe, sprovodi se i stereotaksijska radiohirurgija metastaza na mozgu. Radioterapija nije, kao što to narod misli, nešto što će ih "spržiti". Današnja radioterapija je kao hirurgija, gdje hirurg koristi skalpel, dok mi koristimo dozu zračenja. Danas onkološki bolesnici imaju najsavremeniju radioterapiju u Banjaluci, što automatski podiže nivo izlječenja ovih pacijenata bukvalno pred kućnim pragom. Oni pacijenti koji su udaljeni više od 50 kilometara od Banjaluke smješteni su u Dom penzionera, u tzv. pansionske uslove, i sve troškove smještaja, hrane, prevoza i osnovnog medicinskog nadzora plaća Fond zdravstvenog osiguranja RS. Ovo je vrlo značajno za sve onkološke bolesnike koji dolaze iz drugih gradova RS, pošto ne moraju svaki dan da putuju na terapiju. Postoje radioterapijski centri i u drugim gradovima u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu, Mostaru i Zenici. Svi centri pružaju tehnike zračenja koje mogu pomoći onkološkim bolesnicima, ali je najvažnije da se radioterapija sprovede kvalitetno i na vrijeme, tako da se cjelokupan propisani tretman, koji može trajati i više od 30 radnih dana, sprovede svaki radni dan, bez prekida u terapiji i čekanja na početak terapije. Većina radioterapijskih centara u našoj zemlji nema zaključen ugovor o održavanju i servisiranju medicinske opreme, koja je tehnološki jako zahtjevna i osjetljiva i često se kvari. "Affidea centar" u Banjaluci ima, pored pomenutog ugovora s proizvođačima opreme, i stalno zaposlene inženjere koji rade na preventivnom održavanju radioterapijske opreme. Nikad se nije desilo u posljednjih sedam godina rada da je pacijent propustio ili nije dobio propisanu terapiju zračenjem u kontinuitetu u Banjaluci onako kako je propisao ordinirajući ljekar - radijacijski onkolog. Pacijenti koji imaju karcinom, a kojima je indikovana terapija zračenjem, moraju da se liječe kako bi se smanjila vjerovatnoća da od njega umru, sve do potpunog izlječenja. Ukoliko dođe do prekida u terapiji, da se ne liječi od 15 do 30 dana, ne postoji način da se to nadoknadi i njegove šanse za preživljavanje su dosta smanjene. Međutim, u našem okruženju su prisutni vrlo česti kvarovi aparata. Radioterapija se mora započeti u optimalno vrijeme, a to je šest do osam nedjelja poslije operativnog zahvata, da bi se ostvario najbolji efekat, poslije toga nema smisla.
Zamislite kako je bilo pacijentima iz RS prije osnivanja ovog centra, i doktori mu kažu da treba ići na radioterapiju u Beograd ili Novi Sad. Bilo je potrebno otići tamo, dobiti termin, treba dočekati listu čekanja, a za to vrijeme mogu proći tri-četiri mjeseca, a takvi pacijenti ne bi trebalo da čekaju.
NN: Da li je povećan broj oboljelih od raka u Republici Srpskoj i ima li načina da se broj oboljelih smanji?
MAROŠEVIĆ: Ogroman je problem u RS i okruženju to što je veliki broj mladih žena s rakom grlića maternice i to u inoperabilnom stadijumu, a da bi došao do tog stadijuma, potrebno je da prođe više od tri godine. U razvijenim zemljama ovaj karcinom više i ne postoji, jer postoji program prevencije i ranog otkrivanja. Kao i karcinom dojke i završnog dijela debelog crijeva - to su karcinomi koji ne bi trebalo da dođu u taj stadijum kada ugrožavaju život.
NN: Kako ocjenjujete doprinos Centra za radioterapiju Banjaluka zdravstvenom i visokoobrazovanom sistemu u RS?
MAROŠEVIĆ: U procesu liječenja radioterapijom ne učestvuju samo radijacijski onkolozi, već i radiološki tehnolozi i medicinski fizičari. Ovakav profil stručnjaka nije školovan u RS do unazad nekoliko godina. Nisu postojale specijalizacije u Republici Srpskoj za radijacijske onkologe i medicinske fizičare. Propisano je kakav profil stručnjaka mora da radi na radioterapijskim aparatima, na dijagnostičkoj radiologiji, nuklearnoj medicini. To mora biti visokoobrazovano osoblje sa četvorogodišnjim ili trogodišnjim fakultetom. U saradnji s Medicinskim fakultetom u Banjaluci i Ministarstvom prosvjete RS ustanovili smo, prije dvije godine, specijalizaciju za ljekare iz radijacijske onkologije i već imamo tri specijalizanta koji su Banjalučani. Zahtjevno je bilo izgraditi i opremiti Centar za radioterapiju u Banjaluci, ali je svakako bilo najvažnije okupiti dobar, kvalitetan i stručan tim medicinskih profesionalaca koji zna svoj posao. Važno je imati opremu, ali je još važnije znati tu opremu koristiti kako bi se pomoglo ljudima koji boluju od najtežih oboljenja.
NN: Brojni su razlozi zašto stručnjaci napuštaju javne zdravstvene ustanove i sele se iz BiH. Zbog čega ste se Vi preselili u Banjaluku?
MAROŠEVIĆ: I moja ideja je bila da odem iz BiH zbog neuslova u kojima sam radio. Međutim, nekako u isto vrijeme je uslijedio poziv Marijana Bilića, idejnog tvorca radijacijskog centra "Affidea", da dođem da radim u Banjaluci. Iskreno, bio sam skeptičan u početku, no gledajući proces rada i radeći, nije bilo teško zaključiti da se ne razlikuje proces rada, što je jako bitno, od onog koji se uči na raznim specijalizacijama i edukacijama u renomiranim svjetskim i evropskim institucijama, kakve su u Beču, Berlinu, Atini. To je u radioterapiji veoma bitno jer je to komplikovan lanac procedura, gdje ukoliko na jednom mjestu pogriješite i ako jedna karika nije dobra, kompletan tretman neće biti dobar, ili će biti upitan. To je ono što mi se najviše svidjelo jer se puno obraća pažnja na kvalitet svakog segmenta u procesu liječenja. Svi zaposleni u ovom centru zadovoljni su svojim poslom i uslovima rada, a automatski su i međuljudski odnosi i više nego korektni, što nije slučaj u mnogim drugim zdravstvenim ustanovama.
NN: Kako vidite budućnost radijacijske onkologije u RS?
MAROŠEVIĆ: Pravovremenim planiranjem i odgovarajućim ulaganjem u opremu i kadar, vođenjem politike u pravcu potpunog osiguranja kvaliteta u liječenju radioterapijom, nema razloga da u narednih deset godina ovaj centar ne održi korak sa savremenom radioterapijom u svijetu. Kao što je Banjaluka poznata po Vrbasu, dajaku, po lijepim mladim ljudima, mi želimo da ona bude, i već sada jeste, prepoznatljiva u regionu i Evropi po savremenim metodama liječenja u radioterapiji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.