Za nezavisno pravosuđe ne može biti rješenje da ga se izlaže pritiscima u toku samih postupaka i da javnost o detaljima postupaka čita u medijima, rekao je Kristijan Helbah, njemački ambasador u BiH.
"Mi smo jako zabrinuti zato što je u ovom slučaju pravosuđe pod ozbiljnim pritiskom i pojedinih političara i pojedinih medija. Neprihvatljivo je da nekoliko dana pred podnošenje kandidature imamo pritiske", rekao je on.
NN: Kako vidite slučaj hapšenja gospodina Radončića? Vidite li pravnu državu na djelu ili nešto drugo?
HELBAH: Naravno, ne mogu komentarisati slučajeve koji su u toku. Ono što mogu reći je ono što EU i ambasade zemalja članica govore je da - osim što ne možemo komentarisati pojedinačne slučajeve zato što vjerujemo da pravosuđe svoj posao mora raditi neometano - jako smo zabrinuti zato što je u ovom slučaju pravosuđe pod ozbiljnim pritiskom i pojedinih političara i pojedinih medija. To nas jako zabrinjava zato što takva vrsta uticaja sprečava uspostavljanje vladavine prava i udaljava BiH od onih standarda koji će je približiti EU, pogotovo što uskoro očekujemo podnošenje kandidature. Neprihvatljivo je da nekoliko dana pred njeno podnošenje u ovom konkretnom slučaju imamo takve pritiske.
NN: Putem kojih mehanizama može javnost znati da pravosuđe dobro radi, da li ima političkih uticaja i da li slučajeve obrađuje profesionalno?
HELBAH: Takođe mislim da pravosuđe može dobro raditi posao samo kad nije izloženo pritiscima, a rezultat će na kraju pokazati da li je to tako. Ako vjerujemo u vladavinu prava, moramo dati pravosuđu da neometano radi.
NN: Ali treba li takođe pravosuđe snositi odgovornost pred javnošću i dokazati da niko na njih ne utiče, da oni nisu pod nekim uticajima?
HELBAH: Naravno da treba, ali ta odgovornost se vidi kroz rezultate njihovog posla. Ali, pravosuđe ne treba u toku postupka javnosti odgovarati šta i kako rade jer bi to onda bilo u suštoj suprotnosti pravilima krivičnog i pravnog postupka. Uostalom, u ovom konkretnom slučaju govorimo o istražnom postupku. Da li uistinu vjerujete da se istrage mogu uspješno zaključiti ako se institucije za sprovođenje zakona moraju javno pravdati o pojedinačnim koracima u toku istrage?
NN: Nemojte me pogrešno shvatiti, ali naše pravosuđe je u prošlosti pokretalo postupke koji su kasnije obustavljani, a nije bilo odgovornosti.
HELBAH: Ne bih spekulisao o slučajevima iz prošlosti. Nije nikakva tajna da pravosuđe u BiH nije toliko snažno i nezavisno koliko bi trebalo da bude, ali ne može biti rješenje da se pravosuđe izlaže pritiscima u toku samih postupaka. I nije rješenje da javnost o detaljima postupaka čita u medijima.
NN: EU je pružala veliku podršku pravosuđu u BiH. Čini li Vam se da je barem na pravom putu da postane potpuno osposobljeno?
HELBAH: Na dobrom je putu. Pravosuđe još nije u potpunosti usvojilo međunarodne standarde kad su nezavisnost i efektivnost u pitanju. EU predano radi da pomogne pravosuđu da napreduje u tom smjeru.
NN: Koje korake prema nezavisnosti pravosuđa predviđa EU agenda?
HELBAH: Među ostalim, koraci se nalaze u oblasti borbe protiv korupcije.
NN: Čini se da je u ovom trenutku fokus EU agende na ekonomskim i socijalnim reformama. Nije tajna da našim vlastima nedostaje novac i da ga očekuju od MMF-a. Jesmo li na dobrom putu u vezi s tim reformama?
HELBAH: Na dobrom smo putu, ali još to nije dovoljno. Međutim, od početka smo znali da će proces biti dug. Prvi koraci su načinjeni. Mi ćemo učiniti sve da proces ide dalje u tom smjeru i da nakon početnog elana zbog podnošenja aplikacije proces ne bude zaustavljen. Reforme moraju ići dalje. Podnošenje aplikacije imaće smisla samo ako reforme budu nastavljene.
NN: Uoči podnošenja aplikacije kao da su ponovo proradile stare podjele u zemlji, što ste vidjeli i iz jučerašnje rasprave u parlamentu. Brinu li Vas možda one snage koje nisu baš za to da BiH ide ka Evropi?
HELBAH: Naravno da nisu baš svi oduševljeni pozitivnim koracima zato što promjene i reforme koje želimo imaju svoju cijenu. Biće onih koji će izgubiti nezaslužene privilegije i pozicije. Međutim, ubijeđeni smo da će ogromna većina građana od reformi i te kako profitirati. Otpora će biti, ali to je normalno, tako je bilo i u svim drugim zemljama.
NN: Naravno da otpora ima i drugdje, ali teško da u tim zemljama neko stalno po svaku cijenu želi nametati promjenu Ustava ili da potkopava ovu ili onu instituciju. Dakle, nije to samo da je neko protiv EU...
HELBAH: Ne radi se ovdje samo o EU integracijama. One su istovremeno i cilj i sredstvo. Mi reforme želimo zato što će onda većina građana u ovoj zemlji živjeti bolje. Mi želimo promijeniti ovu zemlju da bismo pružili ljudima bolji život. Želimo ljudima dati budućnost i pravdu. Uvijek ćete naći ljude koji profitiraju od statusa kvo i to nije samo u BiH. Svuda imate one koji žele spriječiti promjene. Ali slažem se da u BiH postoje i neke posebne sile koje dovode u pitanje etablirane institucije i to nas prilično brine, a posebno kad neko djeluje suprotno Ustavu ove zemlje. Takva nastojanja odvlače pažnju od reformi, a građani nemaju vremena za gubljenje na rasprave o centralizaciji, decentralizaciji i sličnim temama.
NN: Nije tajna, takođe, da neke zemlje EU smatraju da BiH nije spremna za podnošenje kredibilne aplikacije 15. februara.
HELBAH: Kao što znate, Njemačka i Velika Britanija su zajedno inicirale novi pristup EU, a to nismo uradili zato jer želimo spriječiti ulazak BiH u EU, nego upravo suprotno: činimo to jer vjerujemo da BiH ima svoje mjesto u EU. Ali mi takođe smatramo da je uslov za to trajna i dubinska transformacija zemlje. Što se same aplikacije tiče, postoje jasni kriterijumi. Na primjer, efektivan mehanizam koordinacije, ili prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a, naravno, i sprovođenje Reformske agende, što je više moguće. Znači, aplikacija mora biti kredibilna.
NN: Može li BiH podnijeti kredibilnu aplikaciju 15. februara?
HELBAH: Polazim od toga da će aplikacija biti podnesena petnaestog, a nakon toga će EU morati odlučiti kako će dalje postupiti. Ako bude bilo mjerljivog ispunjavanja uslova, kao, recimo, mehanizam koordinacije, ili ako prilagođavanje SSP bude na dobrom putu, reakcija EU će biti pozitivna. Ali jako je važno da posao ne završava podnošenjem aplikacije. To je, u stvari, tek prvi korak na dugom putu. Agenda mora biti dobrim dijelom sprovedena. Ako tako ne bude - vaša aplikacija će biti osuđena na neuspjeh. Ocjenjujemo da je do sada ispunjeno oko 20 odsto Agende ili je barem na dobrom putu da to bude. Da bi BiH postala kandidat, ona mora biti ispunjena u potpunosti.
BiH nije u fokusu po pitanju izbjeglica
NN: EU pokušava pronaći rješenje za izbjegličku krizu. Ima li tu mjesta za BiH i očekuje li se od nas da primimo neke izbjeglice?
HELBAH: Srećom, BiH nije na tzv. balkanskoj izbjegličkoj ruti. BiH nije u tranzitnoj zoni i zato se takva pitanja u vezi sa BiH ne razmatraju, tako da o tome sada ne treba spekulisati. Ono što se od tranzitne zemlje očekuje jeste da izbjeglice budu efektivno registrovane i da se prema njima postupa na human i dostojanstven način. Kao što sam rekao, srećom BiH nije sada u toj situaciji, ali to su stvari koje u principu očekujemo od tranzitne zemlje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.