SARAJEVO - Jedinstvena BiH sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda u demokratskoj, multietničkoj, nezavisnoj i suverenoj državi su tekovine Dejtona koje su trajne, ali Aneks IV bi trebalo mijenjati, rekao je u ekskluzivnom intervjuu za "Nezavisne" Brajan Hojt Ji, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara.
"Nikad nije bila namjera da on (Dejton) ostane zauvijek. Tako da ćemo se jednom morati posvetiti slabostima u Dejtonskom ustavu i sistemu koji je iz njega evoluirao proteklih godina. I to može biti sprovedeno nadopunjujući se sa Reformskom agendom EU", rekao je Ji.
NN: Da li su u ovom trenutku SAD zajedno sa EU ili stoje u pozadini u pokušajima da se popravi situacija u BiH?
JI: Mi smo definitivno zajedno. Tijesno, a rekao bih i efikasno sarađujemo na cijelom Balkanu. Ako pogledate Makedoniju, Albaniju, Srbiju i Kosovo, BiH, Crnu Goru, u svim tim zemljama EU i SAD, naše ambasade, naše diplomate, veoma tijesno sarađuju. Ono što je važnije, mi koordinišemo naše politike, naše programe pomoći. Kroz protekle dvije decenije, pa i ranije, naučili smo da smo mnogo efikasniji kad su Amerika i Evropa zajedno. A kada smo podijeljeni, uopšte nismo efikasni. Tako da ćemo nastaviti da sarađujemo. Sigurno da ima prostora za poboljšanja i da možemo biti i još tješnje koordinisani. Na primjer, mi podržavamo Reformsku agendu i trudimo sa da naši USAID programi, onoliko koliko je to moguće, nadopunjuju ono što radi EU. A vrijedi i obrnuto.
NN: Znači, i u narednom periodu ćemo gledati provođenje Reformske agende EU koju će SAD pomagati?
JI: Vidjećemo. Mi podržavamo Reformsku agendu EU, čija ideja je da se fokusiramo na ekonomske i socijalne reforme o kojima su se usaglasili partijski lideri. Namjera u vezi sa agendom je da su to reforme koje su građani spremno razumjeli i prihvatili. Te reforme su na neki način bile jednostavnije nego neke druge. Ali, naravno, one su dovele i do drugih reformi - sistemskih, strukturalnih reformi, institucionalnih reformi za koje mi svi znamo da su BiH neophodne jer je trenutni politički i ekonomski sistem zasnovan na strukturama koje su formirane pod Dejtonsko-pariskim sporazumom prije 20 godina. Nikad nije bila namjera da on ostane zauvijek. Tako da ćemo se jednom morati posvetiti slabostima u Dejtonskom ustavu i sistemu koji je iz njega evoluirao proteklih godina. I to može biti sprovedeno nadopunjujući se sa Reformskom agendom EU. U ovom tajmingu usvojeno je dosta zakona u okviru Reformske agende. Vidimo sve bolju saradnju među partijama i institucijama. Sve to, naravno, treba i dalje poboljšavati.
NN: Vi znate da kad kažete da Dejton nije zauvijek će u RS burno reagovati. Ako to, recimo, stavim u naslov intervjua, vidjećete da...
JI: Naravno, evo, da budem precizniji, pošto sam možda iskoristio skraćenicu. Dakle, Aneks IV nije zamišljen da traje zauvijek kao trajan ustav za BiH. Mi se nadamo da Dejton jeste zauvijek. A pod tim pojmom smatram ono što većina ljudi tako razumije: jedinstvena BiH sa dva entiteta i tri naroda koja žive zajedno u demokratskoj, multietničkoj, nezavisnoj i suverenoj državi čije granice niko ne dovodi u pitanje.
NN: Ali i kad je Aneks IV u pitanju, u RS postoji ogroman, ali baš ogroman otpor prema bilo kakvoj značajnijoj izmjeni Ustava...
JI: Rekao bih da ne bi trebalo da se suviše fokusiramo na specifične članove ili odredbe u Ustavu. Naš fokus treba da budu promjene koje žele građani. A meni se čini da građani u RS, kao i u FBiH, žele da se ekonomski potencijal bolje iskoristi, da se obezbijedi rast, bolje obrazovanje, bolja zdravstvena zaštita, poboljšanje kvaliteta institucija tako da građani dobiju bolji životni standard. Pa da mladi ljudi ostanu u zemlji, u RS i FBiH, a ne da odlaze iz nje u EU ili Ameriku. Iako moram reći da mi profitiramo od toga jer vaši ljudi su u SAD veoma uspješni zato što su veoma talentovani. Zato vjerujem da ne bi previše trebalo da se fokusiramo na ovaj ustav ili onaj zakon, već da se zapitamo sljedeće: Šta je potrebno uraditi za promjenu na svim nivoima na način da građani osjećaju da postoji pravednost, dobro obrazovanje, zdravstvo... a najvažnije od svega - da postoji dobra vladavina, odnosno da budu obezbijeđene usluge građanima i proces donošenja odluka.
NN: Znači: BiH, entiteti i tri konstitutivna naroda ostaju zauvijek, a ono što se mijenja su promjene za bolji sistem koji radi za građane?
JI: Moglo bi se i tako reći, da. Koncept, ideja i vizija za ovu zemlju jeste to da je moguće da ljudi drugačije etničke pripadnosti ili religije ili političkih ideja žive zajedno i prevladaju posljedice strašnog rata.
NN: Ali ono što mi gledamo posljednjih 20 godina jeste da svaka tri mjeseca dođe na dnevni red neko pitanje koje se iskoristi za blokade. Sad je to popis, ranije je bila odluka o Danu Republike... Kako možemo čak i razmišljati o promjenama Ustava kad i "male stvari" zapinju?
JI: Znate šta, sve se na kraju svodi na to ima li liderstva. Građani moraju da zahtijevaju poboljšanje kvaliteta života od strane onih koje biraju da im služe. Ako ne bude bilo tog liderstva, naravno da će se i problemi nastaviti i ljudi će biti nezadovoljni jer traže način kako da dobiju benefite koje im njihove vlade ne pružaju. Ako ne bude bilo dobre vladavine i dobrog liderstva, onda će biti jako teško riješiti probleme koje ste spomenuli. Ono što mene brine je kad neki političari umjesto da građanima demonstriraju liderstvo i obezbijede dobru vladavinu odvlače pažnju od reformi, iako nam je svima dobro poznato da reforme nikad nisu popularne. Na primjer, možete platiti političku cijenu ako usvojite zakon da ljudi plaćaju veće poreze, ili da bude manje radnih mjesta u javnom sektoru, iako će se većina složiti da je javni sektor preglomazan. Često u BiH vidim kako političari žele da okrenu pažnju građana na stvari koje su njima u fokusu u nadi da onda neće morati da sprovedu teške reforme.
NN: Koliko ja vidim, lideri su spremni na reforme do trenutka kada se pojavi neko "nacionalno pitanje". Tada sve reforme jednostavno staju.
JI: Zato treba reći da nije sve samo do lidera, nego i do međunarodne zajednice. I mi imamo ulogu koju moramo odigrati. Mi imamo partnerstvo sa BiH na koje smo se obavezali još od Dejtona kako bi BiH bila mirna i stabilna i dio Evrope. Zato moramo osigurati da naši partneri u vlasti, ali i građanskom društvu, urade ono što je do njih. Recimo, prije više od godinu dana je Međunarodni monetarni fond obezbijedio finansiranje programa pomoći za BiH koje ona očajnički treba. Sve do sada propali su svi pokušaji da se sklopi aranžman. Sada je sporazum konačno tu.
NN: Zato što su nam budžeti pred bankrotom...
JI: Tačno. Građani treba da pitaju političare zašto im treba toliko vremena da se usaglase sa veoma razumno postavljenim uslovima, a to mogu reći kao predstavnik jednog od značajnijih donosilaca odluka u MMF-u. Potpuno je normalno da ćemo naš novac posuditi pod određenim uslovima bilo kojoj zemlji, ne samo BiH. Ali te uslove smo jasno postavili prije više od godinu dana! A političari nisu mogli tada da ih prihvate. RS je nekako, i to pred izbore, te uslove prihvatila. Zato ja ohrabrujem građane da ih pitaju zašto im treba toliko vremena. Ne želim da umanjim izazove koji postoje kod sprovođenja reformi, nego želim reći da lideri koje su građani izabrali da im služe moraju da počnu da ih sprovode i da sarađuju sa međunarodnom zajednicom kako bi zemlja dobila pomoć koja joj treba. Lideri treba da urade svoj dio posla, a međunarodna zajednica svoj. A dio našeg posla je da postavimo uslove i da ostanemo pri njima. Lideri moraju da rade sa nama da bi dobili našu pomoć.
NN: Dio međunarodnog prisustva u BiH nisu samo EU i SAD, već su tu i Turska, Rusija i drugi. Koja je njihova uloga? Postoji li bilo kakav sukob svih tih različitih interesa u našoj zemlji?
JI: Svaka dobronamjerna demokratska zemlja kojoj je na srcu interes BiH može imati i svoje mjesto i ulogu. To uključuje mnogo zemalja. Ono što se mora desiti jeste koordinacija između zemalja koje pokušavaju pomoći. Savjet za sprovođenje mira koji je imao danas sastanak - koji sam ranije napustio kako bih se sreo sa Vama - je važan primjer. Sve te zemlje - EU koja predstavlja sve zemlje članice, Rusija, Turska, mi, Japan - sjede za istim stolom. I možda nećemo uvijek biti saglasni o svim pitanjima u svijetu, ali u BiH radimo zajedno i koordinišemo našu pomoć i politike. Od ogromne je važnosti da nastavimo s tom koordinacijom zato što, ako te koordinacije ne bude, mogli bismo početi saplitati jedni druge ili davati kontradiktorne savjete. Do sada smo bili prilično uspješni, iako je uvijek moguće i bolje. Mislim da je naš naredni izazov kako da pomognemo liderima, građanima, nevladinim organizacijama, novinarima, da BiH zajedno uvedemo u narednu fazu reformi koje treba sprovesti prije narednih opštih izbora 2018. godine. Mnogo toga možemo zajedno uraditi, uključujući sprovođenje Reformske agende, ekonomske i socijalne mjere. Ali takođe, treba nam da počnemo raditi i na nekim institucionalnim pitanjima koja su neki političari već počeli da razmatraju. Naša uloga treba da bude savjetodavna i da vam budemo partnerska podrška.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.