Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke, rekao je da će već početkom februara biti raspisan međunarodni tender za restrukturisanje gradskog duga od 75 miliona KM i da najdalje do proljeća treba pronaći sistemsko rješenje za "Toplanu" jer, u suprotnom, sljedeća grijna sezona mogla bi biti gora od ove.
Nakon višednevne posjete Izraelu, Radojičić je rekao da postoji veliki neiskorišteni potencijal za saradnju i da se s obzirom na realno prijateljstvo može očekivati da ti odnosi budu nastavljeni i rezultuju konkretnim poslovima.
"Iz svih kontakata proizašla je cijela lista mogućih daljih akcija koji će se u narednom periodu razrađivati i nastavljati u narednoj posjeti ljudi iz Izraela, koju očekujemo početkom aprila", rekao je Radojičić.
NN: Jeste li zadovoljni posjetom Izraelu i šta je konkretno dogovoreno?
Radojičić: Izuzetno sam zadovoljan. Razgovarali smo sa premijerom Izraela, ministrom turizma, građevinarstva i zamjenikom ministra inostranih poslova koji obavlja poslove ministra, zatim sa nizom poslovnih ljudi, direktora firmi, predstavnika banaka, gradonačelnicima itd. Dvjema njihovim bankama predstavljeni su prioriteti razvoja grada, a sa najmanje tri kompanije uspostavili smo kontakte oko projekta modernizacije nekih komunalnih usluga u Banjaluci za šta su oni izrazili interes. Tražili smo partnera i za investiciju koja je nama važna, a radi se o sistemima centralnog grijanja. Mi smo tražili prostora za našu građevinsku operativu i preko Gradske uprave kontaktiraćemo one koji su kvalitetni izvođači odavde da li imaju i koliko interesa da apliciraju. Razgovarali smo o turizmu i tu postoji potpuno neotkriven potencijal. Ključ tog problema je avionski saobraćaj.
NN: Može li grad uticati na taj saobraćaj s obzirom na to da nema praktično nikakvih nadležnosti?
Radojičić: Aerodrom se samo zove Banjaluka, aerodrom je na teritoriji druge opštine i u nadležnosti je Republike i nemamo apsolutno nikakve veze sa aerodromom osim što smo zainteresovani da on radi. Turista neće da dođe na aerodrom koji je udaljen 300 kilometara, a onda da se mora voziti nekoliko sati autobusom. Već za iduću sedmicu dogovorali smo pokušaje nekih razgovora ponovo vezanih za avio-saobraćaj.
NN: Delegacija grada Modina treba da dođe u Banjaluku. Za šta su konkretno zainteresovani?
Radojičić: Grad Modin je ušao u sistem tzv. pametnih gradova i mogu biti zainteresovani sa naše strane za obrazovnu saradnju, industrijsku saradnju i mi smo ponudili ljudima poslovne kontakte. Banjaluka ima dobar geografski položaj i ukoliko neko hoće da radi u jugoistočnoj Evropi iz Banjaluke, može da radi i pokrije tržište više zemalja. Ponudili smo i Ministarstvu vanjskih poslova i Modinu da razmisle o otvaranju formalnih predstavništava u Banjaluci gdje bismo mi ponudili sve logističke resurse.
NN: Na čelu grada ste više od dva mjeseca. Kako biste ocijenili stanje i da li sve ide onako kako ste planirali?
Radojičić: Svakodnevni kamen oko nogu su jedan ili dva velika problema zbog kojih trošimo izuzetno puno vremena i koji se ne rješavaju sistematski, već sezonski. To je famozna gradska "Toplana" i problem centralnog grijanja i još dva manja, jedan je ZIBL, koji je u kolapsu i stalno se nalazi na granici bankrota. Iduće sedmice nastavljamo razgovore da vidmo da li ta firma može da se spasi i na koji način. U nekoliko lokalnih javnih preduzeća postoji dosta problema, a u Centru za selo smo ušli u reorganizaciju i sljedeće preduzeće za reorganizaciju ili čak ukidanje je Radnički univerzitet. Problem koji se pojavio je i problem padavina i poprilično smo sredstava potrošili, a to će se osjetiti u gradskom budžetu.
NN: U utorak je sjednica Skupštine grada. Najavili ste dva moguća rješenja za "Toplanu". Koja su to rješenja?
Radojičić: Ovu sezonu smo već prežalili. Ona je takva kakva je, glavoboljna, kritična, a i sada postoji realna opasnost da nakon 20. februara prestane grijanje u Banjaluci.
NN: Može li to riješiti 3,5 miliona KM koje tražite?
Radojičić: Zavisi od puno faktora. Prvi faktor su pare i "Toplana" nema niti jedne marke da nabavi gorivo. Grad se već puno izložio godinama dajući garancije i obezbjeđujući sredstva i pozajmice. Drugi problem je ko hoće da isporučuje jer zbog tako velikih dugova nijedna banka više neće da prati "Toplanu". Postoji jedan ugovor sa isporučiocem koji neće odgođeno plaćanje i čim nema direktnog plaćanja, on neće da isporučuje mazut. Čak i ako nađete nekoga ko ima mazut da da pozajmicu i slično, opet je problem plaćanje jer niko neće da kreditira "Toplanu". Na sjednici Skupštine grada u utorak je ne samo informacija o tekućoj sezoni i problemima, već pokušaj da rješavamo i naredne sezone. Ako do proljeća ne donesemo neka sistemska rješenja, iduća sezona će biti još gora, a ja teško mogu zamisliti goru.
NN: Bili su razgovori sa EBRD-om, o koliko se tu novca zapravo radi?
Radojičić: Radi se o ogromnim kreditima.
NN: Može li grad to preuzeti na sebe?
Radojičić: Ja sam skeptičan. "Toplana" je već dužna između 80 miliona i 85 miliona, zavisno da li računate ovu garanciju grada ili ne, jer od pet miliona povučeno je milion i po. EBRD je radio čitavu studiju, projekat novog postrojenja i investicije, ali u suštini ono što oni nude je kredit i zadnja varijanta, odnosno predzadnja je bila u iznosu od 35 miliona KM. To je za "Toplanu" sa 85 miliona KM duga preveliko opterećenje čak i sa garancijama grada. Grad je sada sa svojim garancijama izložen oko 25 miliona samo prema "Toplani". Novi kredit od EBRD-a bi značio garanciju grada, što bi značilo da se mi sa našim budžetom samo prema "Toplani" izložimo sa 60 miliona KM, što je stvar da jedan javni subjekt vuče čitav javni sektor u gradu u bunar. Kako vrijeme odmiče i kako su odmicali razgovori sa EBRD-om, ta varijanta je što se moje odluke tiče sve manje vjerovatna jer se radi o prevelikom zaduženju.
NN: A koje bi bilo drugo rješenje?
Radojičić: Druge varijante su ili da grad sam investira, što bi značilo neka parcijalna kreditna zaduženja ili robne kredite ili da se ulazi u zakup, koncesiju ili partnerstvo sa drugim partnerima, a podrazumijeva aranžmane na najmanje 20 godina.
NN: Najavili ste restrukturisanje duga od 75 miliona KM. Dokle se stiglo s tim?
Radojičić: Koncipiran je tender koji će biti međunarodni i biće objavljen već početkom februara, a koji će trajati najmanje 45 ili 60 dana. Ići ćemo na ukupan dug od 75 miliona KM i u ovih mjesec dana iskoristili smo vrijeme da informišemo na sve četiri strane svijeta naš plan. Očekujem da to bude uspješno i da mi dobijemo kredibilne subjekte koji su se prijavili i koji mogu da iznesu ovaj posao. Objektivan problem koji se pojavljuje sa stranim bankama koje nisu prisutne na našim tržištu je loš rejting BiH.
NN: Koliko bi restrukturisanje duga rasteretilo budžet?
Radojičić: Od pet do deset miliona, zavisi od kamate koja se uspije dobiti na tenderu. Otplata ove godine je na nivou 22 miliona KM i ako od toga oslobodite pet do deset miliona, to možete uložiti u prioritete, proširenje industrijskih zona, subvencije, infrastrukturu.
NN: Zbog problema sa Pravobranilaštvom, pisali ste ministru pravde. Kakvu reakciju očekujete?
Radojičić: Čuvanje gradske imovine je kao da čuvate kokošinjac oko kojeg kruži nekoliko lisica i dok vi sačuvate dvije kokoši, neko je odnio treću. Pisao sam ministru pravde i očekujem šta će on preduzeti. Vlada ima nadležnost da uredi sektor Pravobranilaštva i ona je prvi nivo odgovornosti.
NN: Koliko ima tih "lisica"?
Radojičić: "Lisica" ima puno. Nevjerovatan je nedostatak elementarnog patriotizma. Nije samo riječ o tajkunima, već pojedinačno i građanima koji na različite načine pokušavaju da uzmu imovinu vadeći papire od prije sto godina, vodeći sporove o svemu i svačemu, pokušavaju oteti poslovne prostore na najnevjerovatnije načine. Zajednica etažnih vlasnika, koja nije pravno lice, vam uknjiži i proda poslovni prostor u svojoj zgradi. Količina i vrsta napada su toliko raznovrsni i maštoviti u otimanju poslovnih prostora, zemljišta, objekata da je to borba sa vjetrenjačama u kojoj bi nam trebala daleko veća podrška društvene zajednice.
Na Vidovdan 2018. centralni spomenik?
NN: Da li je sa investitorom dogovoreno izmještanje tržnog centra koji se pravi u centru grada?
Radojičić: To je još samo prijedlog i mislim da moramo postići dogovor. Ono je loša lokacija prije svega zbog pristupa, a saobraćajnice oko šoping centra se ne mogu mijenjati i mislim da bismo imali kolaps. Ta lokacija je najbolja lokacija za centralni spomenik o kojem se vodi debata već godinama i ukoliko se postigne dogovor sa investitorom, već iduće godine za Vidovdan mogli bismo da ga imamo.
Na tom dijelu dobili bismo parkovsku cjelinu koja bi po dubini išla do spomenika bana Milosavljevića i bilo bi mjesta za, recimo, još jedan objekat kulture na tom potezu jer od "parkića" do lokacije gdje grade šoping mora se posmatrati kao jedna cjelina i može se napraviti arhitektonski fantastično rješenje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.