Intervju

Incko: Butmirski proces zatvara OHR

Incko: Butmirski proces zatvara OHR
Incko: Butmirski proces zatvara OHR
Nataša Krsman

Uspjeh butmirskog sastanka olakšao bi posao Savjetu za provedbu mira (PIC) pa bi već na sjednici idućeg mjeseca ovo tijelo moglo odlučivati o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika (OHR).

Ocijenio je ovo Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, koji se već priprema za tranziciju OHR-a. Ne očekuje "veliki prasak" u Butmiru, ali očekuje dogovor o jednom manjem paketu koji će pomoći BiH da krene ka EU.

Incko naglašava da ustavne promjene nisu uslov za zatvaranje OHR-a, a entitetsko glasanje nije predmet razgovora u Butmiru. Očekuje da bh. lideri obezbijede stabilnost i vrate nadu građanima BiH. Ponekad se pokaje zbog svojih odluka, kao u slučaju rehabilitacije Dragana Kalinića, a najavljuje još dvadesetak sličnih odluka.

NN: Ko u BiH međunarodnu zajednicu vuče za nos, kako ste nedavno izjavili?

INCKO: Ne sjećam se tačno u kakvom kontekstu sam to rekao, ali strategija povratka mogla bi biti jedan od takvih primjera. Bila je dogovorena strategija povratka između bh. stranaka i UNHCR-a, a onda je dobila podršku u Vijeću ministara i Predstavničkom domu, a propala je u Domu naroda parlamenta BiH. To je šteta, jer uz nju je bio vezan i popis stanovništva 2011. godine. Međunarodnoj zajednici važno je i jedno i drugo. Svjesni smo da neki ne žele da se vrate, ali strategija treba da pomogne ipak onima koji žele i imaju pravo na povratak. Popis stanovništva bi približio BiH evropskim procesima. Bez popisa BiH bi se pridružila jednoj državi koja to nije učinila - Lesoto, u Africi. Popis sprovode čak u Iraku i Avganistanu. Eto, to bi bio jedan primjer kada nešto bude dogovoreno, ali ne i ispunjeno, što je na štetu građana BiH, a ne međunarodne zajednice. Svaka moderna država mora imati popis stanovništva prvenstveno zbog ekonomskog razvoja.

NN: U toku su pregovori predstavnika SAD, EU i domaćih lidera uoči sastanka u Butmiru 20. oktobra. Ima li ikakvog napretka i možemo li očekivati uspjeh?

INCKO: Da, to su razgovori, pregovori. Koliko sam shvatio, još niko nije napismeno dobio paket. Zato je još prerano da bude pričano o tome hoće li biti uspješno ili ne. Mislim da će biti uspješno. Niko taj paket još nije ni vidio ni potpisao, pa je teško unaprijed komentarisati šta ljudi prihvataju ili šta odbacuju. Pregovori su vođeni sa svakom partijom pojedinačno. Bio je tu i Stjuart Džons, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD, a zna se i da je bio u Beogradu, dok je Karl Bilt, švedski ministar inostranih poslova, razgovarao sa turskim ministrom spoljnih poslova Ahmetom Davutogluom i bilo je kontakata i sa Hrvatima. To su sve razgovori bez konkretnog paketa na stolu.

NN: Da li je moguće očekivati da taj paket tek bude ponuđen nakon ovih razgovora koji vjerovatno ispituju ko na šta želi da pristane? Ili već postoji spreman dokument?

INCKO: Jedan nacrt dokumenta je bio spreman, radili su na tome Šveđani i eksperti iz Ureda Havijera Solane i Stejt departmenta. Dakle, postojao je nacrt, ali on se mijenja svaki dan, jer traju pregovori. Za nekoga je prihvatljivo nešto, za drugoga nije to, nego nešto drugo, tako da se on stalno mijenja, ali nema još neki konkretan oblik. O sadržaju se momentalno verbalno komunicira, ali sigurno će biti na stolu na sljedećem sastanku u Butmiru.

NN: Za šta su uslov ustavne promjene, za odlazak OHR-a ili za evropske integracije?

INCKO: U više navrata sam rekao da ustavne promjene nisu uslov za odlazaka OHR-a. Premijer RS Milorad Dodik rekao je jednom 5+2+1. Nije to uslov. Međutim, za približavenje EU i NATO-u očekuju se neke ustavne promjene da bi država bila funkcionalnija ili, u slučaju NATO-a, da ima jednostavnije komandne strukture.

NN: Šta je minimum u ustavnim promjenama? Usklađivanje s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, povećanje broja poslanika i delegata ili to podrazumijeva i teritorijalni preustroj?

INCKO: O teritorijalnom ustroju i izmjenama nije bilo ni u jednom trenutku govora. Govoreno je o usklađivanju sa konvencijama o ljudskim pravima, a očekuje se i presuda u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu po tužbi Jakoba Fincija, koji je Jevrejin i pripadnik ostalih, što je jedna ružna kategorizacija. Njemu je osporeno da bude kandidovan i izabran. Mislim da nije ništa sporno što se tiče dogovora iz oblasti ljudskih prava da bude omogućeno i manjinskim narodima da budu izabrani. Bila je tu i jedna ideja u vezi sa ustavnim izmjenama da ono što je postignuto u posljednjih 69 godina nekako bude ozvaničeno i da uđe u Ustav, ali ništa posebno novo.

NN: Entitetsko glasanje izaziva uvijek burne reakcije. Je li to predmet razgovora?

INCKO: Istina je da je u izvještaju Evropske komisije rečeno sasvim jasno da je entitetsko glasanje zloupotrebljavano u prošlosti i da nadležni organi treba da se bave tim problemom. To nije problem specifičan samo za BiH. To postoji u Libanu zbog zaštita manjih etničkih i vjerskih grupa. Naravno, zloupotreba entitetskog glasnja može osakatiti državu. Mislim da je dobro da svaki narod, i srpski, ima zaštitu. Ja to podržavam i niko ne smije dominirati nad drugim narodima, niti da budu dva naroda protiv trećeg. Te zaštite su važne, ali ne smije dolaziti do zloupotrebe. A, ima područja gdje to ne bi moralo biti upotrebljavano, recimo, kod evroatlantskih pitanja ili nekih tehničkih stvari. A, vjerujte mi, to ne bi bilo niti antientitetski niti antisrpski.

NN: Govorite o nekoj vrsti reduciranja entitetskog glasanja?

INCKO: O tome do sada nije razgovarano.

NN: Da li u BiH smišljeno dolaze do izražaja negativne umjesto pozitivnih stvari?

INCKO: Ovom narodu zaista treba više optimizma i nade. Učestvovanje na nogometnom Svjetskom prvenstvu u Južnoj Africi bi bilo fantastično. Ali, i kandidatura za Savjet bezbjednosti je jedna fantastična pobjeda. Mi smo se prošle godine u Austriji tresli od glasnja u UN-u, jer su bila tri kandidata, a svi su tvrdili da imaju potreban broj glasova. BiH je imala malo lakši položaj, bila je jedini kandidat kada su se povukli Poljaci, ali dobila je 183 glasa i to je odlično. BiH se sada može promovisati na svjetskom nivou i da utiče na političke tokove u svijetu. BiH će sada ostvariti jednu dragocjenu mrežu kontakata na svjetskoj sceni.

NN: Je li paradoks da BiH odlučuje u UN-u, a o njoj odlučuje visoki predstavnik?

INCKO: To je zaista paradoks i meni bi bilo drago da se OHR pretvori u Ured specijalnog predstavnika EU, ali to mora biti urađeno na pravi način. Nije BiH jedini takav slučaj. Kada je osnivana EU, Njemačka je bila suosnivač, a desilo se to u prisustvu savezničkih snaga. Kipar je član UN-a, a tamo je 1.000 vojnika UN-a. Srednjoročno treba naći rješenje da BiH stane na svoje noge i tu će pomoći intergracije u EU. Građani BiH su sposobni, talentovani i uspješni svugdje u svijetu, zašto to ne bi bio slučaj kod kuće?

NN: Odnos prema budućnosti OHR-a je podijeljen, neke stranke se bore za ostanak, druge za odlazak, a "na čekanju" su uslovi i ciljevi PIC-a?

INCKO: Ne razumijem još bosansku logiku. Jedan od pet ciljeva da ode OHR je statust državne imovine. U RS žele da ode OHR, ali neki katastarski uredi osporavaju nam da dobijemo podatke za popis imovine. Radna grupa BiH to nije učinila, pa to sada mora da radi OHR.

NN: Da li je to dobro da OHR radi posao za domaće vlasti i da li međunarodna zajednica preuzima njihovu odgovornost?

INCKO: Nije! Ali, da je Radna grupa Vijeća ministara završila posao do septembra, kako su sami sebi dali rok, onda ne bi niko radio njihov posao. Oni nama nisu ostavili nijedan papirić, a popis imovine je bio jedan od uslova da bude zatvoren OHR. Nama treba samo inventar, ne pričamo o podjeli imovine. Od avgusta do oktobra dobili smo dvije trećine podataka i to nije tehnički problem već nedostatak političke volje što nismo dobili više. Retorika je još jedan problem koji odgađa zatvaranje OHR-a.

NN: Kada će biti ugašen OHR? Neki kažu do Nove godine?

INCKO: Ja radim sve na pripremama i posebno da budu ispunjeni pet ciljeva i dva uslova. Preduzete su neke mjere za Brčko, jer i to je jedan od ciljeva. Radimo i na popisu imovine. Lično sam za tranziciju, ali odluka će biti donesena na sjednici PIC-a, koja treba da bude održana 18. i 19. novembra. To je kratko vrijeme, možda će se oni opredijeliti za neku uslovnu odluku ili da čekamo sjednicu PIC-a u martu. To ne znam, ali radim na tome da dođe do tranzicije OHR-a.

NN: Može li sastanak u Butmiru uticati na odluku PIC-a?

INCKO: Da, sigurno. Uspješan butmirski proces pomogao bi da brze dođe do tranzicije OHR-a u ured specijalnog predstavnika EU.

NN: Da li se mora desiti neka krupna promjena u BiH uskoro, jer ove godine nema ko nije došao ovdje - od američkog potpredsjednika Džozefa Bajdena, pa već pomenutog Bilta, Olija Rena, Havijera Solane...

INCKO: Bez obzira na sve ove posjetioce, ovo su razgovori na najvišem nivou u posljednjih 14 godina, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas. Ren i Bilt dolaze opet u Sarajevo iz Evrope, a Džejms Stajnberg, zamjenik državnog sekertara SAD, dolazi dvaput u BiH u 10 dana. Pa, samo u jednom pravcu let iz Vašingtona traje 14 časova. Znači, da je ovo jedan ozbiljan napor i EU i SAD da stvari budu pomjerene s mrtve tačke. No, mislim da nekog "velikog praska", velikog paketa neće biti. Možda će biti manji paket, ali je važno da krenemo s mrtve tačke, da pokrenemo proces i damo ljudima nadu. Do 2006. godine bilo je napretka, a i ranije, ako se sjetite reforme odbrane, jedinstvene vojske, pa i ove godine glasanja za amandman o Brčkom. Zatim, postoji odlična Granična policija, koja je nikla iz ničega i posljednjih dana postignut je dogvor o lokaciji servera za policijske podatke. Ima pozitvnih stvari i treba ljudima dati optimizma s rezultatima.

NN: Ipak, od Vas svi uvijek očekuju sankcije?

INCKO: Da, a ja to ne volim. Nekada idem ulicom a ljudi mi dobacuju: "Incko, koristi kandžiju, to treba ovim našima." Kada moram - moram. Evo, primjer Mostara, koji već godinu nema gradonačelnika. Iskoristio sam ovlasti da nametnem budžet kako bi opstali budžetski korisnici, ali o gradonačelniku treba stranke da se dogovore. Koristim ovlasti jer imam tu mogućnost, ali nisam time oduševljen.

NN: Da li se nekada pokajete, na primjer, kod "Elektroprenosa BiH"?

INCKO: Malo sam se pokajao na primjeru Dragana Kalinića. Bio je ministar zdravlja u Vladi Radovana Karadžića i čini mi se da nisam moralno učinio pravi potez. No, mi sada ponovo ispitujemo svih 190 slučajeva i biće ovih dana još oko 20 slučajeva za rehabilitaciju. Ljudi su bili na tim listama, jer su ometali dejtonski proces u većini slučajeva. Za "Elektroprenos" mi nije žao, jer sam napravio tehničko rješenje zbog isteka mandata Upravnom i Izvršnom odboru te direktoru. Sada je kupljeno vrijeme da se akcionari FBiH i RS nađu i dogovaraju pa, ako treba, i uz medijaciju Brisela, jer tamo postoji Direktorat za energetiku. Ne smatram to odlukom protiv RS. Čak ova rezervna varijnta ako bi se Dušan Mijatović povukao s mjesta direktora, onda bi to radio sljedeći po redu. To je zbog funkcionalnosti, a ja ni ne znam te ljude niti ko je sljedeći.

Nisam najavio sankcije protiv Dodika

NN: Kažete da nije dobro da bude blokada i zloupotreba, a u medijima ste nedavno pominjali i sankcije u vezi s tim. Tačnije, o sankcijama protiv premijera RS.

INCKO: Pitanje novinara je bilo takvo, a ne moj odgovor. Rekao sam da međunarodna zajednica neće tolerisati blokade i nedostatak volje kod Bošnjaka, Srba i Hrvata. Znači, rekao sam kod svih. Kasnije su me pitali hoće li doći do sankcija protiv Dodika i rekao sam da neće, a da kasnije u budućnosti mogu da se dese slične odluke, ali za sve. Više sam to rekao općenitno i da sada nije trenutak da bude govoreno o sankcijama, jer je u toku butmirski proces.

OHR radi na vraćanju imovine SPC

NN: Treba li vratiti imovinu Srpske pravoslavne crkve u Sarajevu, radi li OHR na tome?

INCKO: Svakako da treba vratiti pravoslavni fakultet i zgradu u Sarajevu, čiji je vlasnik Srpska pravoslavna crkva, ali i imovinu ostalih vjerskih zajednica. To zbog simbolike i zbog poštenja. Ne uzimaj što nije tvoje. OHR radi na tome i naišli smo na razumijevanja kod opštine Stari grad, ali i kantonalne i federalne vlasti. Nadam se da ćemo prijatno iznenaditi pravoslavne vjernike i SPC u vezi s ovim. Meni bi bilo veoma drago da se studenti bogoslovije vrate u Sarajevo.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije