Intervju

Irena Hadžiabdić: Izbori nemogući sa važećim zakonom

Irena Hadžiabdić: Izbori nemogući sa važećim zakonom
Irena Hadžiabdić: Izbori nemogući sa važećim zakonom
Nihada Hasić

Sve je manje vremena za izmjene Izbornog zakona BiH, bez čega je nemoguće raspisati opšte izbore koji bi trebalo da budu održani iduće godine, upozorava Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

Izmjene ovog zakona, kojim se predviđaju i provedbe dvije odluke Ustavnog suda BiH (o promjenama u izbornom procesu u Mostaru i ona o novim imenima opština u skladu sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji RS), u Vijeću ministara podržane su 28. maja.

No u parlamentu je proces stao jer strankama sa sjedištem u Sarajevu ne odgovara predložena promjena da Mostar ubuduće bude jedna izborna jedinica, pri čemu bi vrijedio princip "jedan čovjek jedan glas".

Hadžiabdićeva kaže da je za raspisivanje narednih izbora krucijalno pitanje usvajanje izmjena Izbornog zakona u koji bi bila uvrštena "nova" imena opština i gradova u RS. Ističe da je izbore moguće raspisati bez usvajanja novih pravila za Mostar, u skladu s odlukom Ustavnog suda, ali i bez provođenja presude "Sejdić i Finci", što, naglašava, ne bi bilo dobro rješenje, ali je izvodivo.

"CIK mora poštovati zakon, koji predviđa raspisivanje izbora najkasnije 150 dana prije dana izbora, dakle najkasnije 8. maja 2014. Ukoliko ne budu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH do kraja godine, naći ćemo se u nezavidnoj poziciji. Naime, odredbe člana 9.3, koje se odnose na nazive općina u RS, jer nisu u skladu sa njihovim nazivima utvrđenim entitetskim Zakonom o teritorijalnoj organizaciji RS, rješenjem Ustavnog suda BiH su stavljene van snage. Praktično odredbe Izbornog zakona BiH koje su regulisale broj izbornih jedinica i nazive općina RS za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH više ne postoje. U ovakvoj situaciji izbore nije moguće raspisati", naglasila je Hadžiabdićeva.

NN: Pred Ustavnopravnom komisijom Predstavničkog doma izmjene Izbornog zakona opet su na dnevnom redu 27. avgusta, a već jednom su dobile negativno mišljenje. Šta je krajnji rok za usvajanja izmjena zakona?

 HADŽIABDIĆ: Taj posao bi parlament morao završiti do kraja godine, jer u preostalom vremenu do 8. maja 2014. godine CIK mora pripremiti i usvojiti oko 40 podzakonskih akata, koji bi bili usklađeni sa najnovijim odredbama Izbornog zakona. Međunarodni i evropski izborni standardi naglašavaju da se izborna pravila ne smiju mijenjati u izbornoj godini, i stoga je ovaj posao neophodno završiti prije kraja 2013. godine.

NN: Teoretski, da li je naredne opšte izbore moguće održati i ako Izborni zakon ne uskladimo sa dvije odluke Ustavnog suda BiH?

 HADŽIABDIĆ: Izbore nije moguće održati bez provođenja odluke Ustavnog suda BiH iz novembra 2011. godine kojom je naloženo usklađivanje Izbornog zakona BiH sa pozitivnim zakonskim propisom o nazivima opština, odnosno sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji RS.

Drugačija je situacija u vezi sa odlukom Ustavnog suda BiH o Mostaru iz novembra 2010. godine. Odredbe Izbornog zakona BiH koje se odnose na grad Mostar, a koje su odlukom Suda stavljene van snage, nisu relevantne za raspisivanje općih izbora naredne godine. Međutim, to je aktuelni problem, jer podsjećam da lokalne izbore 2012. godine nismo održali u gradu Mostaru zbog nedostajućih odredaba u Izbornom zakonu BiH, i lično smatram da je neprimjereno ići u naredne opće izbore 2014, a da u jednom gradu niste završili lokalne iz 2012. Situacija sa Mostarom je ozbiljno upozorenje za preispitivanje vrijednosti glasa i broja mandata po izbornim jedinicama. To nikada nije urađeno iako je Izbornim zakonom precizirana obaveza Parlamentarne skupštine BiH da svake četiri godine preispituje izborne jedinice i broj mandata dodijeljenih svakoj izbornoj jedinci. Sve to da bi se osigurala proporcionalnost između broja mandata i broja birača upisanih u Centralni birački spisak.

NN: Hoće li raspisivanje izbora i njihovo održavanje biti otežano ako bh. vlast ne uspije promijeniti Ustav BiH i uskladiti ga sa presudom "Sejdić i Finci", koja se tiče izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda bh. parlamenta?

HADŽIABDIĆ: Već dugo primamo upozorenja međunarodne zajednice da neće priznati izbore u BiH ako ova presuda koja nalaže ukidanje diskriminirajućih odredaba Ustava BiH ne bude implementirana. Zakonska obaveza Centralne izborne komisije je donošenje odluke o raspisivanju izbora čak i ako njihovi rezultati ne bi bili priznati. Stav Centralne izborne komisije BiH je da je presudu neophodno implementirati. Podsjećam da su nam institucije međunarodne zajednice "progledale kroz prste" kad smo 2010. godine opće izbore održali po diskriminirajućim odredbama Ustava i Izbornog zakona, koji je mogućnost izbora u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH predvidio samo za pripadnike konstitutivnih naroda.

NN: Imate li povratnu informaciju iz parlamenta, hoće li do kraja godine usvojiti neophodne izmjene Izbornog zakona?

HADŽIABDIĆ: Nemamo, ali mi smo u svim razgovorima insistirali da se poštuju rokovi i da se ovo pitanje što prije riješi. To smo radili i prilikom prezentiranja našeg godišnjeg izvještaja o radu pred parlamentom BiH.

O izmjenama saznali iz medija

NN: Provođenje dvije odluke Ustavnog suda nisu jedine promjene u Izbornom zakonu. Predloženo je i uvođenje zatvorenih listi...

HADŽIABDIĆ: CIK službeno i zvanično nije obaviještena o novinama u zakonu, niti je traženo njeno izjašnjavanje o predloženim promjenama i stoga ih neću komentirati. Dovoljno je ako kažem da smo o izmjenama i dopunama Izbornog zakona, usvojenim u Vijeću ministara, upoznati putem medija i privatnim kanalima.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije