Intervju

Jelka Milićević: Jedni drugima u koaliciji još ne vjerujemo

Jelka Milićević: Jedni drugima u koaliciji još ne vjerujemo
Jelka Milićević: Jedni drugima u koaliciji još ne vjerujemo

BANJALUKA - Najboljim ministrom u Vladi Federacije BiH, po izboru čitalaca "Nezavisnih novina", proglašena je Jelka Milićević. S dopremijerkom FBiH, ministarkom finansija, razgovarali smo o stanju u ovom entitetu, teškim reformama koje slijede, finansijskom stanju, dugovima, MMFu...

NN: Dobitnica ste nagrade "Nezavisnih novina" za najboljeg ministra Federacije BiH. Kako gledate na ovo priznanje i šta Vam ono znači?

MILIĆEVIĆ: Moram priznati, prijatno sam iznenađena, ali se pitam jesam li dostojan nositelj ovog vašeg prestižnog priznanja. Zahvaljujem čitateljima i uredništvu "Nezavisnih novina" što su prepoznali moj i rad. Radim najbolje što znam, ali mi je ova nagrada ujedno i obveza da Ministarstvo financija i ja radimo još bolje i da imamo vodeću ulogu u funkciji ostvarivanja ciljeva fiskalne stabilnosti.

NN: Kakva je finansijska stabilnost u Federaciji BiH i može li FBiH održati likvidnost 2017?

MILIĆEVIĆ: FBiH kao i RS karakteriziraju višestruko povećanje prihoda od vremena uvođenja PDVa, ali i puno brži rast rashoda bužeta. Pritisci su svakodnevno izraženi kod branitelja, ratnih i neratnih invalida, zdravstvenog sektora, problema uvezivanja staža za djelatnike u tvrtkama koje su u vlasništvu FBiH, a imaju problema u poslovanju, sudskih tužbi od strane državnih službenika i namještenika po raznim osnovama, veliki naslijeđeni deficit proračuna, niza potpisanih ugovora i obećanja prethodne vlade koja nemaju uporište u proračunu i na kraju zahtjeva umirovljenika za povećanje i redovitu isplatu mirovina. U 2017. godini su i obveze po otplatama dugova povećane za 39% u odnosu na 2016. Sve su to izazovi koji direktno utječu na likvidnost. Uz niz aktivnosti koje Vlada planira kroz mobiliziranje javnih prihoda i fiskalnu disciplinu vjerujem da ćemo imati održiv, uravnotežen i likvidan proračun.

NN: Hoće li stići tranša od 155 miliona od MMFa? Funkcioneri ove finansijske institucije su poručili da bez akciza nema novca. Kako Vi na to gledate?

MILIĆEVIĆ: Iskreno rečeno, nije mi jasno zašto smo propustili priliku uvođenja dodatnih namjenskih akciza za putnu infrastrukturu još u 2015. godini, kada je cijena za naftu i naftne derivate bila veoma niska. Ta dodatna akciza je uvjet za ocjenu kreditne sposobnosti investitora tj. "Cesta" i "Autocesta" kod međunarodnih financijskih institucija. Danas je to od normalne i uobičajene fiskalne mjere postalo političko pitanje i jedan od preduvjeta odobrenja sljedeće tranše MMFa.

Hoće li biti akciza? Uistinu vjerujem da hoće. Hoće li biti sljedeće tranše MMFa? Mislim da nam je svima jasno da smo opredijeljeni za nastavak suradnje s MMFom i odobreni prošireni aranžman. To znači ispunjavanje obveza iz pisma namjere i dopunskog pisma namjere, u kome su definirani rokovi. Za zakon o akcizama rok je kraj 2017, a taj zakon se donosi na nivou BiH.

NN: Što je sporno u vezi sa Zakonom o akcizama, zašto niste bili za njegove izmjene?

MILIĆEVIĆ: U Zakonu o akcizama, koji je trebalo da bude usuglašeni prijedlog, nije bilo ništa sporno. Pitanje koje smo pokušali usuglasiti već više od godinu dana je pitanje raspodjele sredstava od putarina prikupljenih na jedinstvenom računu. Naime, raspodjela se vrši prema Pravilniku iz 2009, gdje je osnova projekcija dužine puteva. Po tom osnovu distrikt Brčko povuče više sredstava nego što uplati, RS također, a Federacija puno manje nego što je uplatila. Znači, model nije pravedan i to se mora usuglasiti na pravednijim osnovama. Uz izmjenu Zakona o akcizama, moraju se usuglasiti i izmjene zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda. Uvijek kada se priča o raspodjeli novca to izaziva određene nesuglasice i ljutnje. To je i razumljivo. Oni koji nisu zadovoljni bi nešto mijenjali, oni koji su zadovoljni zadržali bi postojeće stanje. Federacija nije zadovoljna i traži promjenu raspodjele sredstava od putarine u najmanju ruku po koeficijentima raspodjele sredstava od PDVa. Mislim da ćemo i po tom pitanju naći rješenje.

NN: Šta su najveći problemi FBiH i kako se po Vašem mišljenju mogu riješiti?

MILIĆEVIĆ: Trenutno je u Federaciji najveći problem broj nezaposlenih, a posebno mladih ljudi, još nedovoljan rast BDPa, rast privatnih investicija, nepostojanje dovoljno velikih stabilnih gospodarskih subjekata, koji su generatori razvoja mikro i malih poduzeća. Rješenja su dana kroz poglavlja Reformske agende tj. strukturne reforme s ciljem održanja makroekonomske stabilnosti i ubrzanja ekonomskog rasta, te rasta konkurentnosti i zapošljavanja. Prema evidenciji Porezne uprave FBiH, u mandatnom periodu ove vlade došlo je do povećanja ukupnog broja uposlenih za 24.952. I ostali parametri, rasta BDPa, izvoza, industrijske proizvodnje, ohrabruju, a to ukazuje da se stvara bolje poslovno okruženje i da se potiče investiranje.

NN: Kakva je saradnja s entitetskim ministrom finansija i institucijama RS, prije svega dvije vlade?

MILIĆEVIĆ: Suradnja s kolegom Tegeltijom je dosta dobra i kroz rad u institucijama i organima na nivou BiH, kao i kroz radne sastanke predstavnika vlada. Posebno dobro surađujemo kroz razmatranje i harmoniziranje zakonskih rješenja, što bi trebalo da olakša poslovanje na cijelom prostoru BiH. Kroz predstojeće aktivnosti u vezi s pridruživanjem EU ta suradnja će biti sigurno unaprijeđena i intenzivirana.

NN: U budžetu za iduću godinu planirano je 30 miliona za subvencije privrednicima za zapošljavanje. Prva ste Vlada s velikim nizom podsticajnih mjera. Kada se mogu očekivati konkretni rezultati?

MILIĆEVIĆ: Vlada je pokrenula svoj projekt poticaja zapošljavanja mladih ljudi do 30 godina koji nisu imali priliku zasnovati radni odnos i samozapošljavanja. Vlada poslodavcima refundira plaću i doprinose za jednu godinu, a poslodovac ima obvezu zadržati uposlenika najmanje još jednu godinu. Na taj način mladi čovjek će steći najmanje dvije godine radnog iskustva. Nadalje vrlo realno planiramo oformiti revolving kreditnu liniju za malo i srednje poduzetništvo s kamatnom stopom do jedan posto. Rezultati su već vidljivi jer svi parametri rastu, istina nedovoljno, ali rastu i u 2015. godini i u 2016, a i projekcije za 2017. su dobre.

NN: Kako funkcioniše koalicija u FBiH, kako sarađujete u Vladi? Poštuju li se dogovori?

MILIĆEVIĆ: Koalicija je opterećena dešavanjima na političkoj sceni. Svi problemi u vezi s izborima u Stocu, pitanje izbora u Mostaru, nekako se preliju na Vladu. Vrlo teško se dogovaramo, a realizacija dogovara je posebna priča. Mislim da mi jedni drugima još ne vjerujemo.

NN: Šta je sporno u Zakonu o igrama na sreću? Zašto Vas prozivaju?

MILIĆEVIĆ: Zakon o igrama na sreću je dobar zakon koji je usvojen u 2015. i koji je nakon implementacije trebalo pratiti i unaprijediti. Vrlo brzo krenulo se s raznim inicijativama za njegovu izmjenu van resornog ministarstva i Vlade. I to pitanje, nažalost, postalo je pitanje koje se ispolitiziralo i ponuđene izmjene nisu bile tehnički provodive. Pokušao se naći kompromis kroz oporezivanje pojedinih vrsta igara na sreću po ugledu na Hrvatsku. I to je naišlo na negodovanje priređivača igara na sreću, jer je to značilo povećanje poreznih obveza. U svakom slučaju se pokušalo optužiti mene i Ministarstvo da s jedne strane pogodujemo priređivačima, a sa druge strane priređivači su nas optuživali da će biti uništiena ta djelatnost. Meni osobno je važno da imamo dobar zakon baziran na poznatim i isprobanim rješenjima, da se isti primjenjuje i da imamo jak i stručan nadzor nad radom priređivača igara na sreću.

NN: BiH, pa tako i Federaciju, na putu u EU čekaju bolne reforme. Rezanje potrošnje, uštede, promjene zakona.... Kako se Vlada FBiH nosi s tim, posebice Vaše ministarstvo, jer se veliki dio toga odnosi na finansije?

MILIĆEVIĆ: Od ukupno usvojenih zakona u 2015. i 2016. godini preko 80% ih je pratilo Ministarstvo financija. Trenutno Ministarstvo financija ima osam vrlo važnih i teških zakona u proceduri usvajanja. Svi zakoni će izazvati pažnju javnosti jer se nude promjene, reforme i pravila ponašanja u cilju ekonomskog rasta, financijske stabilnosti i fiskalne održivosti. Uglavnom su to zakoni koji su definirani kroz Reformsku agendu i pismo namjere. Lako neće biti, ali se mora hrabro krenuti ako mislimo dobro sebi i svojoj državi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije