Lider SDP BiH Zlatko Lagumdžija očekuje da će ova stranka nakon oktobra biti još jača u RS i da će na nivou FBiH i BiH ostvariti bolji rezultat nego na opštim izborima 2010. godine.
NN: Na čemu temeljite taj optimizam?
LAGUMDŽIJA: Optimizam temeljimo na rezultatima rada naših predstavnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou FBiH i BiH. Vlada premijera Nermina Nikšića je prema rezultatima najuspješnija vlada od kada je formirana FBiH, iako je više od polovine svoga mandata radila u tehničkom mandatu i uz stalne blokade i opstrukcije. To je prva vlada FBiH koja je sa dva povećanja de facto osigurala isplatu 13. penzije, riješila pitanje dugovanja prema boračkoj populaciji, utvrdila esencijalne liste kojima smo dobili najjeftinije lijekove u regionu... U posljednje tri godine izgrađeno je dvostruko više autoceste na koridoru 5c nego što su to uradile sve federalne vlade u prethodnim mandatima. Posebno je bitno da na ovim poslovima radi 90, mahom domaćih, kompanija sa oko 5.000 direktno i još 10.000 indirektno zaposlenih osoba. Prije poplava, u maju ove godine bili smo zemlja koja je prema podacima Svjetske banke bilježila najveći industrijski rast u jugoistočnoj Evropi te pad fiskalnog deficita sa 5,2 na 2,6 posto. Naš vanjski dug iznosi 7,6 milijardi KM ili manje od 35 posto GDP zemlje. Podsjećam da je vanjski dug Hrvatske 46,4 milijarde eura, a Srbije 22,5 milijardi eura.
NN: Zavisno od rezultata SDP BiH, da li ste zainteresovani da u naredne četiri godine Vi budete predsjedavajući Vijeća ministara BiH?
LAGUMDŽIJA: Mi u SDP BiH u ovome trenutku se ne bavimo podjelom fotelja nakon izbora. Mi i dalje radimo svoj posao na najbolji mogući način bez obzira na kampanju, za razliku od nekih drugih političara kojima je kampanja u prvom planu, a obavljanje dužnosti u interesu BiH i naroda su potisnuli u neki drugi plan. U SDP BiH će rezultati i kvalitet ljudi za određene pozicije biti presudni faktor na osnovu kojeg će se ljudi kandidirati na pozicije u izvršnoj vlasti. Svako od nas treba da radi posao na kojem može dati najveći doprinos. Ujedinjeni.
NN: Zamjerili ste zamjeniku predsjednika SDA Bakiru Izetbegoviću što nerealno obećava otvaranje 100.000 radnih mjesta. Šta je realno što SDP može uraditi na smanjenju nezaposlenosti i siromaštva?
LAGUMDŽIJA: SDP BiH daje isključivo ona obećanja koja može ispuniti i ne pada nam na pamet da se upustimo u takmičenje sa drugima u davanju nerealnih obećanja. Podsjetit ću da je Vlada FBiH samo u ovoj godini zajedno sa Federalnim zavodom za zapošljavanje osigurala 27 miliona KM za otvaranje novih radnih mjesta, dok su sve prethodne vlade FBiH za te namjere izdvojile oko dva miliona KM. Zahvaljujući tom projektu, u FBiH je prvi put broj zaposlenih veći od 440.000, a u julu 2014. godine u odnosu na isti period prošle godine imamo 8.000 više zaposlenih. Naše planove zapošljavanja temeljimo na realnim osnovama i planiranim projektima. U naredne četiri godine mi obećavamo još 90 kilometara autoceste u FBiH, što će sigurno otvoriti nova radna mjesta, kao i izgradnja brze ceste na relaciji Lašva -Bosanska Krajina.
U narednom mandatnom periodu počinje izgradnja projekata u elektroenergetskom sektoru poput Bloka 7 TE Tuzla, Hidroelektrane Vranduk, te vjetroelektrana Podveležje i Mesihovina. Tu su i projekti ulaganja u elektrodistributivnu mrežu kroz investicije "Elektroprenosa", dalji razvoj namjenske industrije, novi projekti pomoći za otvaranje novih radnih mjesta kroz zajedničko ulaganje Vlade FBiH i Fonda za zapošljavanje FBiH...
NN: Poslije berlinske konferencije o zapadnom Balkanu izjavili ste da nas u idućoj godini čeka "novi dogovor" o BiH. Koliko će bavljenje ustavnim reformama skrenuti pažnju vlasti od rješavanja egzistencijalnih problema?
LAGUMDŽIJA: Nakon izbora bavit ćemo se ključnim ustavnim i strukturnim reformama koje će omogućiti funkcionalniju državu, ali ne treba zaboraviti da paralelno s tim procesom, a u skladu sa zaključcima Vijeća za vanjsku politiku EU intenzivno moramo raditi na ekonomskim i socijalnim reformama, vladavini prava u smislu jačanja borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Podsjećam da je federalni parlament nakon desetogodišnje borbe usvojio set antikorupcijskih zakona koji stvara pravni okvir za snažniju borbu protiv korupcije i kriminala i oduzimanje opljačkane imovine. Dogovor o ustavnim reformama ne može i ne smije biti prepreka da se bavimo egzistencijalnim pitanjima građana koji od političara na svim nivoima traže više posla i više pravde. Ali, taj dogovor je također neophodan.
NN: Vas i SDP BiH iz većine stranaka optužuju da ste krivi za sve neuspjehe vlasti zato što ste često mijenjali političke partnere. Ko je sve odgovoran za stanje u kojem je BiH sada?
LAGUMDŽIJA: SDP BiH na izborima 2010. godine jeste osvojio 17 posto, odnosno najviše glasova na nivou države. Postizborne koalicije smo pravili na bazi platforme zasnovane na konkretnim projektima i radu. Naš interes je bio da omogućimo vlast koja će funkcionirati, deblokirati procese, pokretati razvojne projekte, jačati borbu protiv korupcije i kriminala... Naši koalicioni partneri su, za razliku od nas, više pričali o problemima nego što su se bavili njihovim rješavanjem, a stranačke i lične interese su stavljali ispred interesa države i naroda.
NN: Kako komentarišete tvrdnje zvaničnika Ambasade SAD i USAID-a da Vlada FBiH nije uradila gotovo ništa za stanovništvo ugroženo poplavama?
LAGUMDŽIJA: Otvoreno sam napisao i rekao šta mislim o stavovima dvojice američkih diplomata. No, i dalje ostaje nesporna činjenica da je ovakvo, direktno miješanje u izborni proces u BiH, temeljeno na paušalnim ocjenama, uz sugeriranje da su svi političari u BiH isti i nesposobni, nedopustivo. Ambasada SAD je odmah reagirala saopćenjem u kojem je navela da ne favorizira nijednu političku stranku.
Ono što smatram nečuvenim iskakanjem iz diplomatskih normi ponašanja jeste potpuno izvrtanje činjenica kako bi se potkrijepio opasan i pogrešan narativ da su svi političari u BiH isti i uz to nesposobni. Činjenica je da su međunarodne institucije stavile na raspolaganje BiH na donatorskoj konferenciji više od pola milijarde eura, ali je tačno i to da se taj novac ne uplaćuje vlastima u BiH nego preko međunarodnih organizacija, koje će same ili zajedno sa lokalnim vlastima raditi na konkretnim projektima.
Nije tačno da vlasti nemaju nikakav plan i nikakvu ideju kako da pomognu žrtvama. Vijeće ministara BiH je uplatilo entitetima i distriktu Brčko 10 miliona KM, Vlada FBiH više od 100 miliona KM za saniranje posljedica katastrofalnih poplava koje su u maju i julu 2014. godine pogodile BiH. Ovo vjerovatno nije sve, ali je pogrešno kazati da nije ništa. Od svih predstavnika međunarodnih organizacija u BiH koje implementiraju donatorska sredstva tražio sam da nam javno saopće na čiji je račun uplaćeno 500 miliona eura i gdje su otišla sredstva koja spominju u svome saopćenju. I dalje odgovorno tvrdim da nisu niti na jednom računu bilo koje institucije u BiH. Odgovor još čekam…
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.