Polaganje završnog ispita na kraju osnovne škole biće uslov za upis u srednju i da bi se to realizovalo, potrebno je razraditi koncepciju male mature i usaglasiti je sa koncepcijom prijema učenika u srednje škole, izjavio je u intervjuu za "Nezavisne" Dane Malešević, ministar prosvjete i kulture.
Maturanti na kraju devetog razreda zbog toga ove školske godine neće imati maturu, pojasnio je, ali slijedi priprema, te vjeruje da će se uspjeti eksperimentalno sprovesti u 10 odsto škola, a nakon analize i u cijeli obrazovni sistem. S tim u vezi, kako je najavio, slijedi i transformacija Republičkog pedagoškog zavoda i Zavoda za obrazovanje odraslih, koji će se transformisati u Centar za stručno i cjeloživotno učenje, kako bi se najveća pažnja posvetila stručnom obrazovanju, budući da je 75 odsto škola stručne orijentacije, a imamo svega dva inspektora - prosvjetna radnika za stručno obrazovanje.
NN: Razgovaramo uoči početka školske godine, koliko ste zadovoljni realizovanim planovima u prethodnih godinu dana na tom planu?
Malešević: Zadovoljan sam zato što smo donijeli jedan od najvažnijih dokumenta, a to je Strategija razvoja obrazovanja za narednih pet godina, kao i Akcioni plan njenog sprovođenja, urađen je Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, kao i Nacrt zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, a u toku je izrada Nacrta zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju. Uspješno je realizovan program za djecu pred polazak u školu (u ovoj godini za učešće u programu se prijavilo 3.763 djece, a Ministarstvo je za program izdvojilo 239.880 KM).
NN: Nažalost, svake školske godine suočimo se i sa posljedicama manjeg prirodnog priraštaja i migracija, izraženih posebno u prigradskim i seoskim sredinama. Da li je tako i ove godine te šta vidite kao put prevencije za posljedice koje imamo već i na fakultetima?
Malešević: Problem nataliteta zahtijeva da svi reagujemo i pronađemo modalitet kako da ga prevaziđemo, da ne bismo došli u situaciju da imamo škole, fakultete i republiku bez stanovništva. Imamo 10.118 prvačića, dok ih je prošle godine bilo 10.517, ali prema dosadašnjim iskustvima, u periodu od maja do septembra bude upisano otprilike 200 učenika, tako da se nadamo da će broj prvačića biti veći od navedenog. U srednje škole do sada je upisano 10.435 učenika, a planirano je 11.521 mjesto. Podaci Zavoda za statistiku pokazuju da je broj srednjoškolaca u proteklih pet godina opao za 8.413 đaka. Manji broj svršenih srednjoškolaca iz godine u godinu jedan je od faktora koji su uticali da imamo veliki broj slobodnih mjesta na javnim fakultetima. U 2013/14. godini imali smo 10.387 maturanta četvrtog stepena, a 2015/16. bilo ih je 8.751. Drugi razlog što se učenici opredjeljuju za drugi upisni rok jeste to što su na prvom upisnom roku zadaci malo teži. Nužno je prilikom kreiranja upisne politike sagledati broj srednjoškolaca i potrebe tržišta rada.
NN: Da li se to odražava na racionalizaciju školske mreže i norme nastavnika?
Malešević: Racionalizacija školske mreže nije rađena ove godine, ali dvije škole nisu dobile saglasnost na broj odjeljenja, odnosno u područnim odjeljenjima u kojima nije bilo učenika nismo dali saglasnost za njihov rad. Sigurno je da lokalne zajednice u čijem vlasništvu su napušteni školski objekti treba svaka za sebe da donesu odluke o prenamjeni tih prostora u druge svrhe. Smanjenje broja učenika ne odražava se još drastično na norme nastavnika, jer se, zahvaljujući aktivima direktora, nastavnici zbrinjavaju, odnosno norme dopunjavaju u okviru aktiva.
NN: Vidite li mogućnost da se u skorijem vremenu riješi problem učenika bošnjačke nacionalnosti u Srebrenici, odnosno podrinjskom kraju ili Kotor Varošu?
Malešević: Mi samo zastupamo ono što piše u Ustavu RS. Primjedba je zašto se samo prema jednom narodu primjenjuje Ustav, a ne i prema drugima. Ustav se primjenjuje prema svima, s tim da Hrvati i Srbi prihvataju ono što je pravilo tvorbe u srpskom jeziku i iz tog pravila tvorbe izlazi naziv jezika. To Bošnjaci ne prihvataju i zbog toga njima pišemo ono što piše u Ustavu. Učenicima je mjesto u školi i u tom smislu me je obradovala odluka roditelja bošnjačkih učenika iz Srebrenice koji su se dogovorili da djeca krenu na nastavu, a da se otvorena pitanja rješavaju tokom trajanja nastave. Imamo informacije sa terena i iz drugih sredina da će učenici bošnjačke nacionalnosti krenuti na nastavu 1. septembra.
NN: Svjedočili smo prvom Sajmu zanimanja u Banjaluci. Imate li već povratne informacije o tome, kakve je refleksije imao po mlade kojima je i bio namijenjen kao strateška smjernica u odabiru zanimanja?
Malešević: Izuzetno smo zadovoljni sajmom koji smo organizovali s Agencijom za razvoj malih i srednjih preduzeća, a u okviru programa "Prilika plus", koji nam značajno pomaže u unapređenju srednjeg stručnog obrazovanja. Bio je ogroman odziv škola i učenika. Mislim da naredne godine treba da ga organizujemo malo ranije, možda u aprilu, i da pozovemo više privrednika. Pokazalo se da su škole koje su se promovisale na sajmu popunile plan upisa u prvom roku. Tehnička škola u Banjaluci je promovisala nova zanimanja i u prvom roku je uspjela upisati sve učenike. Odlikaši su upisivali zanate optičar, časovničar i zlatar u ovoj školi, jer su shvatili da, kada završe ovo zanimanje, mogu da pokrenu samostalni biznis.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.