Osnovni preduslov za privlačenje stranih ulaganja u jednu zemlju jeste politička stabilnost, rekao je u pisanom intervjuu za "Nezavisne novine" Marko Kubatlija, direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).
"Svjedoci smo da je već dugi niz godina u BiH prisutna politička nestabilnost. Politička nestabilnost u zemlji plaši investitore. Niko ne želi ulagati svoj novac u politički nestabilna područja", kazao je Kubatlija.
NN: Znamo da je politička situacija u BiH nestabilna. Da li je to osnovni razlog što investicije iz inostranstva nisu veće i šta to još koči nove strane investicije?
KUBATLIJA: Osnovni preduslov za privlačenje stranih ulaganja u jednu zemlju jeste politička stabilnost. Svjedoci smo da je već dugi niz godina u BiH prisutna politička nestabilnost. Politička nestabilnost u zemlji plaši investitore. Niko ne želi ulagati svoj novac u politički nestabilna područja. Drugi uslov za privlačenje stranih investitora jeste stabilnost nacionalne ekonomije. Nestabilna privreda, socijalni nemiri, promjenjivi i nestabilni uslovi privređivanja ne djeluju stimulativno na investitore. Treći uslov jeste stimulativno poslovno okruženje. Bez povoljnog poslovnog okruženja koje nudi profitabilno poslovanje neće biti ni investitora. Četvrti uslov jeste infrastrukturna izgrađenost. Ovdje se ne misli samo na putnu i telekomunikacijsku infrastrukturu, nego i na naše zakone, pravni sistem, radnu snagu i ostalo. Takođe, tu su i administrativne procedure za registraciju kompanije koje traju duže nego što bi inače trebalo prema svjedočenjima investitora. Potom su tu i dugotrajne procedure za dobijanje građevinske dozvole, radne i dozvole za privremeni boravak za strane radnike i poreze, problem sporosti sudova kod naplate potraživanja, prevelika fiskalna i parafiskalna davanja, nedovoljne subvencije za energiju dobijenu iz obnovljivih izvora, zakonska legislative neusklađena, često međusobno i suprotstavljena, veća transparentnost pri dodjeli podsticaja itd.
NN: Koliko su iznosile direktne strane investicije u BiH tokom 2023. godine te da li su povećane u odnosu na prošlu godinu?
KUBATLIJA: Prema objavljenim preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru Tokova DSI, sa procijenjenim zadržanim zaradama, za period januar-septembar 2023, direktne strane investicije su iznosile 1.442,8 miliona KM ili 737,7 miliona eura. Strana ulaganja u periodu januar-septembar 2023. godine su veća za 23,9% u odnosu na isti period prethodne godine, kada su DSI iznosile 1.164,1 miliona KM.
NN: Znamo da su strane investicije veoma važne za BiH, pa, evo, možete li da nam kažete šta je sve potrebno ispuniti da strana kompanija investira u BiH?
KUBATLIJA: Ukoliko govorimo o koracima za osnivanje kompanije, investitor treba ispuniti sljedeće: pripremiti i sastaviti osnivački akt kod notara, uplatiti osnivački ulog, registrovati kompaniju kod mjerodavnog opštinskog/osnovnog suda, izraditi pečat, otvoriti žiro račun u poslovnoj banci, prijaviti preduzeća i zaposlene u poresku upravu, napraviti Izjavu osnivača o ispunjavanju svih uslova za početak djelatnosti (predaje se nadležnoj inspekcijskoj službi). Ovo su osnovni koraci za osnivanje firme. Postupak sudske registracije poslovnog subjekta u skladu sa zakonom traje pet dana.
NN: Iz kojih zemalja su najčešće strane investicije u BiH do sada, a iz kojih su bile najveće i najčešće lani?
KUBATLIJA: Zemlje najznačajniji strani investitori u BiH su Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija, Velika Britanija itd. U prvih šest mjeseci 2023. godine zemlje sa najvećim registrovanim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su: Rusija (284,2 miliona KM), Nizozemska (124,6 miliona), Velika Britanija (112 miliona) i Hrvatska (104,9 miliona). Značajna povećanja kapitala registrovale su i Turska (83,3 miliona KM) i Njemačka (80,9 miliona KM).
NN: Šta država treba da uradi kako bi investicije bile mnogo veće? Da li su potrebniji veći podsticaji ili eventualno neka promjena zakona koja bi omogućila lakše dobijanje dokumenata kako bi investicija što prije zaživjela?
KUBATLIJA: Potrebne su reforme u oblasti poslovnog okruženja. Mada je Bosna i Hercegovina učinila značajne napore u stvaranju povoljnijeg investicijskog okruženja, i dalje treba imati u vidu šta sve strani investitor mora uraditi da bi uložio sredstva u Bosnu i Hercegovinu, kakve prepreke mora savladati i zašto bi naša zemlja trebalo da mu bude privlačnija i interesantnija od drugih zemalja u regionu. U cilju poboljšanja poslovnog okruženja u BiH, FIPA daje konkretne preporuke za preduzimanje mjera koje se odnose na monetarno-kreditnu politiku, poresku politiku, politiku uvoza i izvoza, fiskalnu politiku, politiku rada i zapošljavanja i vlasničkih prava, koje bi trebalo da usvoje nadležne državne, entitetske, kantonalne i lokalne institucije vlasti, a sve s ciljem da se privuku nove strane investicije koje automatski znače i nova radna mjesta. Takođe, po ugledu na susjedne zemlje, u BiH treba razraditi zakonske odredbe kada su u pitanju ulaganja po osnovu javno-privatnog partnerstva. Na taj način bi se stvorili uslovi za značajniji interes i ulaganja stranih preduzeća u projekte od javnog interesa, infrastrukturu, energetiku, zdravstvo i drugo.
NN: U odnosu na susjedne države, kako BiH stoji što se tiče privlačenja stranih investicija? Da li susjedne zemlje imaju bolje uslove za investiranje od BiH?
KUBATLIJA: Kada govorimo o iznosu registrovanih stranih ulaganja, u poređenju sa zemljama regije, BiH se nalazi na trećoj poziciji, poslije Srbije i Albanije.
Ako je suditi po iznosu investicija, onda se može reći da je očigledno da one pružaju bolje uslove za investiranje u odnosu na BiH. Kada govorimo o Srbiji u kontekstu privlačenja stranih investicija, možemo reći da oni daju značajne podsticaje stranim investitorima za pokretanje biznisa, za zapošljavanje radnika, za investiranje u nerazvijenija područja i slično, što nije slučaj i sa BiH, gdje tih podsticaja ima, ali ne u značajnim iznosima kao u Srbiji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.