Intervju

Martin Pamer: U BiH nemamo s kim ni razgovarati o projektima

Martin Pamer: U BiH nemamo s kim ni razgovarati o projektima
Martin Pamer: U BiH nemamo s kim ni razgovarati o projektima

EU u BiH još nema partnere s kojima bi mogla realizovati projekte dogovorene na berlinskom samitu jer vlasti nisu formirane, rekao je za "Nezavisne" Martin Pamer, ambasador Austrije u BiH.

"Nema Savjeta ministara, nema federalne vlade, nema kantonalnih vlada. S kim možemo sprovoditi projekte", zapitao se on.

NN: Austrija od Njemačke preuzima organizaciju balkanskog samita. Šta će biti vaši prioriteti?

PAMER: Tri velika konkretna područja kojima ćemo se baviti su infrastuktura i regionalna saradnja, zatim stvaranje uslova za privredni napredak, te pravna država i civilno društvo.

NN: Čini mi se da se nije mnogo desilo od berlinskog samita prošle godine i da stvari nisu išle tako brzo kako se možda očekivalo.

PAMER: Ne, pripreme već traju uveliko, kao, recimo, u infrastrukturnim projektima koji se odnose na cestovni i željeznički saobraćaj. S tim u vezi, imaćemo sastanke i u martu i u aprilu. Sada sve zavisi od toga jesu li države zapadnog Balkana sposobne da iskoriste šansu. Naravno, zavisi i od toga koliko brzo će Evropska komisija i zemlje EU staviti novca na raspolaganje.

NN: Sjećam se berlinskog samita. Tada su u BiH očekivanja bila jako velika, ali ta tema se više skoro ni ne spominje. Optimizam je...

PAMER: Optimizam je bio temeljen na nadanjima da se nešto pokrenulo, da će doći do napretka. Ali sve to o čemu govorimo - i veliki projekti, i vladavina prava, i ekonomija - nije nešto što zavisi samo od EU. To je proces u kojem moramo svi zajedno raditi. Svaka zemlja zapadnog Balkana, pa i BiH, mora dati konkretan doprinos. A kao što i sami vidite, u BiH još nemamo ni partnera s kojim možemo realizovati projekte. EU nema s kim razgovarati, jer vlasti - osim Vlade RS, odakle, međutim, uvijek iznova dolaze neke blokade - još nisu formirane! Nema Savjeta ministara, nema federalne vlade, nema kantonalnih vlada. S kim možemo pričati kada nema nikog s kim možemo sprovoditi projekte?

NN: Da li Vam to govori da naše vlasti nisu zainteresovane da realizuju projekte koji će donijeti dobro građanima?

PAMER: Mislim da to pitanje sebi treba da postave sami građani. Nemam komentar.

NN: Možda je malo nepristojno, ali na koliko novca BiH može računati?

PAMER: Da su konkretni projekti spremni za realizaciju i da su uzajamne obaveze shvaćene ozbiljno, sasvim dovoljno sredstava za njihovo sprovođenje bi već bilo na raspolaganju.

NN: Sve partije su podržale EU inicijativu, ali kao što ste spomenuli, vlasti još nisu formirane.

PAMER: Ta EU inicijativa sadrži logiku koja bi promijenila dinamiku - prvo radimo ono što je realno moguće u ovom trenutku, a ostala pitanja ostavljamo za kasnije. Znači, sada ćemo se posvetiti stvarima koje ljudima mogu donijeti konkretne pogodnosti, a "Sejdić i Finci" i izborna pitanja u vezi s tim zasad ostavljamo po strani.

NN: Kako objašnjavate da se u BiH ponovo pokreću pitanja poput ustavnih promjena, etničkih pitanja i slično?

PAMER: Struktura bilo koje države i vlasti igra značajnu ulogu kod sprovođenja socijalnih i ekonomskih reformi. Kada je struktura vlasti jednostavnija, lakše je sprovesti reforme. U ovoj zemlji sve mjere moraju biti iskoordinisane s mnogo vlada, nivoa vlasti i raznih političkih centara moći. To jeste malo teže, ali to je unutrašnje pitanje same BiH.

NN: Ali je jasno da napretka nema sve dok se ne formiraju vlasti?

PAMER: Ako uzmemo u obzir izjave najvažnijih političkih funkcionera, može se očekivati da uskoro imamo uspostavljene funkcionalne vlasti.

NN: Da li je to nešto čemu se samo nadate ili postoje konkretni dokazi?

PAMER: Nemam indikatora da će se stvari odvijati u ovom ili onom pravcu, mogu samo kao i Vi posmatrati šta će se desiti.

NN: Kako ocjenjujete probleme na relaciji DF - SDA?

PAMER: Vidimo dva različita gledišta. Jedno je da je BiH država tri naroda koja vlast treba da podijele među sobom, a drugo je da imaš onoliko moći koliko dobiješ glasova i u skladu s tim dobijaš pozicije u vlasti. I sada vidimo tu raspravu u vezi s tim koje gledište treba uzeti u obzir. Da sam ja šef partije koja je dobila isti broj glasova kao druga partija, ja bih zahtijevao da dobijem isti broj ministara. Ili neki birači vrijede više od nekih drugih?

NN: Želite li još nešto poručiti, a da Vas ja nisam pitao?

PAMER: Mislim da je u BiH potrebno voditi politiku mogućeg, koja znači da bi jedno demokratsko društvo trebalo da poštuje različita mišljenja i da treba da postoje različite predstave o rješavanju konkretnih pitanja. U suprotnom svaki pokušaj da se druge na neki način prenebregne sigurno će dovesti do neuspjeha.

Naći dogovor u duhu kompromisa

NN: Austrija je jedna od najuspješnijih zemalja EU. Imate li neku preporuku šta bismo mi mogli naučiti iz austrijskog primjera?

PAMER: Moj zadatak nije da dajem savjete ili da vam o mojoj zemlji govorim na pohvalan način. Ali, u najkraćem, mogao bih reći da su to tri najvažnije stvari: iznalaženje mogućnosti kompromisa s težištem na funkcionalnost, zatim stvaranje uređene pravne države i efikasna javna uprava. Veoma uspješan austrijski model je tzv. socijalno partnerstvo, koje pripada demokratiji stvaranja konsenzusa. To znači da se suprotnosti koje imamo ne rješavaju na konfliktan način, nego se stalno nastoji naći zajedničko stanovište u duhu kompromisa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije