Petar Mirković (1978) je umjetnik iz Novog Sada, čiji će se crtež po početnoj cijeni od 3.500 funti naći na aukciji umjetničkih djela pod nazivom "Contemporary East". Aukcija će biti održana 8. juna u Londonu, a iza iste stoji "Sotheby's", aukcijska kuća sa tradicijom dugom gotovo 300 godina.
Mirković je široj javnosti najpoznatiji po Olimpijskom satu, postavljenom na Terazijama u Beogradu, a dobitnik je više nagrada i priznanja iz oblasti vizuelne umjetnosti. Diplomirao je na Likovnoj akademiji u Novom Sadu. Radovi su mu izlagani na brojnim grupnim i samostalnim izložbama u Srbiji, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Engleskoj, Kini, Rusiji i SAD. O predstojećoj aukciji, svom radu i umjetnosti pričao je za "Nezavisne".
NN: Na koji način je Vaš rad izabran za londonsku aukciju i pošto već dugo izlažete u inostranstvu koji je Vaš savjet za izlazak na evropsko i svjetsko tržište mladim i talentovanim umjetnicima iz regiona?
MIRKOVIĆ: Bio je to direktan poziv iz aukcijske kuće "Sotheby's". Spomenuta aukcija fokusirana je na umetnost istočne Evrope, te su želeli da uključe i nekog s ovih prostora, a sve je išlo preko Beča gde sam prisutan na sceni proteklih desetak godina. Za mlade umetnike je važno da shvate da su prepušteni sami sebi i da sve zavisi od njihove doslednosti i posvećenosti. Živimo u doba komunikacije i fizičke granice postoje za nemarljive, što je svakako prednost današnjeg doba koju bi trebalo iskoristiti.
NN: Šta očekujete od aukcije u Londonu i, ako nam možete reći, o kojem se i kakvom crtežu zapravo radi?
MIRKOVIĆ: Počastvovan sam da se moj rad nađe u takvoj selekciji umetničkih dela. Ne očekujem ništa, mada mislim da je svakako dobra referenca i mogućnost da se uspostave novi kontakti, kao i da se poveća interesovanje za umetnost s ovih prostora. U pitanju je crtež iz poslednje serije na kojoj radim (ugalj na papiru 180x100 cm). Crteži nastaju na osnovu režiranih fotografija kojima prethodi scenario, a čitava serija prikazuje kadrove imaginarnog neonoir filma.
NN: Akademski ste vajar okrenut crtežu. Kako birate ono čim ste trenutno preokupirani u umjetnosti?
MIRKOVIĆ: Crtež mi je oduvek bio primarni medij. I kada je skulptura u pitanju, crtež je opet osnova, skica, promišljanje. Nema tu mnogo biranja, jednostavno osluškujete sebe i tragate za onim što vas nadahnjuje i uzbuđuje. Kada vam jedna stvar dosadi, ostavite je po strani i tragate dalje.
NN: Vizuelna umjetnost u posljednje dvije ili tri decenije jako je napredovala, Vaš napredak vezan je za neku osnovu, a to je crtež. Kako se crtež bori sa svim vidovima izražavanja koji su prisutni danas?
MIRKOVIĆ: Vizuelna umetnost napreduje već 5.000-6.000 godina uz manje ili veće oscilacije. Crtež baš zbog te svoje bazičnosti nikad nije ni gubio na važnosti. Isto je i sa slikom i skulpturom. U jednom momentu je delovalo da će neki novi mediji uzeti prevlast, međutim oni su se samo priključili, a čelo kolone je ostalo isto.
NN: U crtežima ste inspirisani kadrovima holivudske filmske produkcije. Kakvo Vam je mišljenje o strip crtačima? Nedavno preminuli tvorac Zagora Galijano Feri takođe je stvorio svog najpopularnijeg lika po uzoru na jednog holivudskog glumca.
MIRKOVIĆ: Moje osnovno interesovanje je estetika današnjice, neka vrsta dokumenta ovog vremena. Film mi je zanimljiv zbog svog uticaja na naš doživljaj stvarnosti. Stripom se nikad nisam bavio, ali sam odrastao uz neke od njih i ostavili su veliki uticaj na moje odrastanje, pre svega Uderzo i Goscinni. U svakom slučaju strip je iznedrio neke genijalne stvaraoce i radujem se da ih bude još.
NN: Da li umjetnik ima poseban odnos prema svom djelu postavljenom u javnom prostoru?
MIRKOVIĆ: Prema svim svojim radovima imam sličan odnos. Potpuno sam im posvećen i razvijam dubok odnos s njima do onog momenta kad odu od mene i nastave sopstveni život. U slučaju dela u javnom prostoru drugačije je samo to što u procesu stvaranja osećam veću odgovornost i postoji više preispitivanja jer će publika biti mnogobrojnija i veoma raznolika, a pri tome taj rad treba da pripada i svima njima.
Urbana mitologija Petra Mirkovića
Petar Mirković polazište za svoje crteže najčešće nalazi u kadrovima holivudske filmske produkcije, u kojima dominiraju gradski pejzaži sa prepoznatljivim motivima, sportskim automobilima i motociklima, mišićavim opasnim momcima, vozačima u kožnim jaknama i atraktivnim djevojkama. Poigravajući se sjenkama, refleksijama, teksturom, odbljescima uličnih svjetala i farova automobila, Mirković stvara svojevrsnu uzbudljivu urbanu mitologiju. Njegovi radovi su izuzetno atraktivni i ostavljaju jak utisak na posmatrače jer iako crteže radi tehnikom ugljen na papiru, teško je oteti se utisku da nije riječ o crno-bijelim fotografijama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.