Iako je snijega sve manje, prema riječima Nedima Sladića, najpoznatijeg bh. meteorologa, to ne znači da su hladne i snježne zime postale prošlost, iako će se svesti pod manju vjerovatnoću ostvarenja.
S druge strane, ljetnji dani sve su topliji, pa je svaki treći statistički dan u rangu vrelog dana, a kako navodi za "Nezavisne novine" Sladić, 2024. godina bi trebala biti toplija za skoro 1.5 stepeni Celzijusovih.
"Takvi scenariji, gdje smo ljeti češće u brojci od, pa i preko 40 stepeni Celzijusovih nego 35 su izgledni", istakao je Sladić koji je nedavno magistrirao u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje planira nastaviti studije.
NN: I ove godine svjedočimo zimi bez snijega i sa visokim temperaturama. Da li su hladne i snježne zime postale prošlost?
SLADIĆ: Subjektivni dojam koji svi stičemo je manje snijega, pogotovo u nizinama, ali to činjenično primjećujemo i u zvaničnim podacima koji nam pokazuju da su posljednje zime u pogledu visina snijega, kao i broja dana sa snježnim pokrivačem, u opadajućem trendu. Međutim, to ne znači da su hladne i snježne zime postale prošlost, iako će se svesti pod manju vjerovatnoću ostvarenja.
Naime, nakon određenog uspostavljenog niza od nekoliko toplijih zima od prosjeka, u jednom trenutku morat će doći jedna koja će nas u barem jednom njenom dijelu i s nekim snažnim prodorom studeni podsjetiti na neke prošle, snježnije zime. No, ako postavimo to na način da uprosječujemo zime u globalu, to jeste tromjesečne periode - onda dolazimo do toga da se, primjera radi, sa 5 ili 6 uzastopno toplih zima u nizu nađe tek jedna hladnija u odnosu na period 1991-2020.
NN: Pored tople zime, ljeti imamo ekstremno visoke temperature. Da li će ljeta postajati sve toplija?
SLADIĆ: U toplijoj klimi, prostor za toplije ekstreme je također veći. Kada jednom pomjerimo Gaussovu krivu udesno, otvoren je prostor za dugotrajnije toplotne valove zahvaljujući većoj frekvenciji događaja, to jeste čestina takvih događaja se povećava. U tom slučaju gledamo broj vrelih dana u kojim temperatura zraka prelazi 30 stepeni Celzijusovih. Međutim, na vrijednosti temperatura koje prelaze 30 stepeni Celzijusovih smo naviknuti, pa u zadnje vrijeme i one koje prelaze 35 i približavaju se brojci 40 stepeni Celzijusovih. Ovo možemo potkrijepiti zvaničnim podacima: prosječan broj vrelih dana u Sarajevu u periodu 1961-1990 iznosio je 12, da bi se isti uduplao u periodu 1981-2020 (24). Danas, u novom referentnom periodu 1991-2020, taj broj iznosi 29. Dakle, dan ili dva nedostaje da kažemo imamo čitav mjesec u kojem temperatura prelazi 30 stepeni Celzijusovih, odnosno u okviru sezone, sa skoro svakog 7. ili 8. dana smo došli da je svaki 3. statistički u rangu vrelog dana. Takvi scenariji, gdje smo ljeti češće u brojci od, pa i preko 40 stepeni Celzijusovih nego 35 su izgledni.
NN: Takođe, rekao bih jedan fenomen sa kojim smo se sreli ove godine jesu i superćelijske oluje, kao i česti olujni vjetrovi. Da li je to nešto na šta se trebamo navikavati?
SLADIĆ: Njih je bilo i prije, no njima se nije davala tolika pažnja. Ono što je važno ovdje istaknuti jeste da svaka oluja naravno nije superćelija.
Ali, one jesu nezgodne pogotovo kad imamo snažne prodore hladnijeg zraka poslije izrazito dugog perioda vrućina, zahvaljujući oslobađanju viška toplote i jačeg prisilnog podizanja zraka uvis (uzlazna struja), te hlađenju, širenju i kondenzovanju. Zbog izražene temperaturne razlike stvara se smicaj vjetra po vertikali, odnosno promjena smjera vjetra, što doprinosi vrtložnosti i prisilnom spuštanju silazne struje, a takvi procesi za posljedicu imaju snažan grad, prolazno olujan do orkanski vjetar, u ravnicama nerijetko i rotacione formacije nalik tornadima, a često su praćene obilnijim pljuskovima u kojima padne veća količina padavina u kratkom vremenskom periodu koje dovode do bujičnih plavljenja.
NN: Kakvo vrijeme možemo očekivati u 2024. godini?
SLADIĆ: El Nino fenomen u prvom dijelu 2024. godine očekuje se da će slabjeti prema ljetu, ali će imati svoje implikacije na globalnom nivou i, kao prethodnih godina, ekstremne vremenske prilike će nažalost biti neminovna činjenica. Ovaj tropski međugodišnji fenomen je zadužen za više temperature u zapadnom dijelu Pacifika koji će svakako imati implikacije na globalnu temperaturu. Osim toga, Atlantik je tokom 2023. godine bio znatno topliji od prosjeka, kao i ostala mora, koja dijelom doprinose globalnom porastu temperatura. 2024. godina je, prema Britanskoj meteorološkoj službi (Met Office) procijenjena kao prva godina koja bi u odnosu na predindustrijsko razdoblje, to jeste period 1850-1900, trebala biti toplija za skoro 1.5 stepeni Celzijusovih, što je prag Pariškog klimatskog sporazuma. Međutim, to neće značiti da je on prekršen, ali u svakom slučaju smatrat će se događajem bez presedana.
NN: Nedavno ste magistrirali u Ujedinjenom Kraljevstvu. Kakva iskustva nosite?
SLADIĆ: Izuzetno pozitivna iskustva. Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i moj čitav magistarski studij, ostat će u posebnom sjećanju kao najljepši period mog života. Ujedinjeno Kraljevstvo je definitivno država koju mogu zovnuti svojim drugim domom, s obzirom na činjenicu da je kulturni šok izostao i da je mentalitet društva i moje generacije dosta sličan mom.
NN: Koji su Vaši planovi za dalje?
SLADIĆ: Želje su jedno, mogućnosti su drugo. Borit ću se za doktorat u Ujedinjenom Kraljevstvu. Jer, mislim da bolje zemlje za meteorologiju od nje nema u Europi.
NN: I za kraj, da li i meteorologe uhvati kiša, a da budu bez kišobrana?
SLADIĆ: Naravno. U Ujedinjenom Kraljevstvu kišobran nisam ni nosio. A znao sam da će padati. Nekad vam je "mrsko", a u većini slučajeva znate da s vjetrom nakon par minuta i malo jačih udara kišobran će završiti u obližnjoj korpi za smeće.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.