BiH ne može biti centralizovana država i moraju postojati garancije da neće biti dominacije jednih nad drugima, rekao je Nikolas Hil, otpravnik poslova Ambasade SAD u Sarajevu.
"Niko u Vašingtonu ne razgovara o ukidanju dva entiteta. U svijetu postoje različite države. Mi shvatamo da bi bilo vrlo teško ukinuti sistem u kojem postoje dva entiteta i da ova država mora biti decentralizovana", rekao je Hil u intervjuu za "Nezavisne".
NN: U Tuzli ste održali zanimljiv govor prilično "bez rukavica". Šta Vas je motivisalo da se obratite na možda malo netipičan način za diplomate?
HIL: Ovdje sam već dvije godine i o tome sam razgovarao sa mnogo ljudi. Frustriran sam korupcijom, načinom na koji se manipuliše nacionalizmom i ljudima. Mislio sam da je vrijeme da o tome otvoreno razgovaramo i da u mom govoru nešto kažem o tome na lokaciji na kojoj sam imao priliku održati malo duži govor.
NN: U dijelu o kojem ste govorili o Dejtonu činilo se kao da ste htjeli biti kritični prema SAD zbog načina kako je postignut sporazum. Možete li pojasniti šta ste tačno mislili?
HIL: Ključna stvar u vezi sa Dejtonom je to što je pomogao da se okonča rat. To je bio ogroman uspjeh. Pokušali smo nakon teškog i strašnog rata pomoći da se postigne dogovor među Srbima, Bošnjacima i Hrvatima. Ja nisam kritikovao Dejton, ali ću reći da je svaki ustav u svakoj zemlji dokument koji živi i koji uvijek na neki način treba ažurirati.
NN: Kada je zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Tomas Kantrimen bio u Banjaluci u februaru 2011, on je rekao da je Dejton trajan i vječan i da SAD žele dva snažna entiteta u BiH koja idu prema EU. Zato sam pitao šta se tačno treba mijenjati?
HIL: Niko u Vašingtonu ne razgovara o ukidanju dva entiteta. U svijetu postoje različite države. Mi shvatamo da bi bilo vrlo teško ukinuti sistem u kojem postoje dva entiteta. Mi shvatamo da ova država mora biti decentralizovana.
NN: Gospodin Kantrimen je tada nakon razgovora sa predsjednikom Dodikom rekao: "Dugoročno gledano, mi imamo veoma slične poglede na budućnost BiH i regiona". Mene sad zanima gdje su stvari krenule po zlu, pa zvaničnici SAD više ni ne razgovaraju sa liderima iz RS?
HIL: Naš se stav u vezi sa RS nije promijenio. Tokom čitavog niza godina on je isti, ali postoji problem... Možete personalizovati pitanje na način da li se radi o našoj saradnji sa gospodinom Dodikom kao predsjednikom RS. Međutim, uopšteno, mi razgovaramo sa svim političkim strankama, kao i sa predstavnicima SNSD-a.
NN: Šta je tačno problem u komunikaciji sa predsjednikom Dodikom?
HIL: Puno puta sam govorio o tome. On je u prošlosti davao obećanja i garancije, a prije nego što bi ambasador izašao iz predgrađa Banjaluke gospodin Dodik bi medijima govorio potpuno suprotne stvari. Zato je donesena odluka da zaista nije vrijedno našeg vremena da razgovaramo sa gospodinom Dodikom i to je i dalje slučaj. Naravno, mi bismo željeli da možemo razgovarati sa svim liderima.
NN: Realnost je da u RS, nažalost, postoji prilično negativan odnos građana prema SAD. Kako prevladati te probleme i pokrenuti dijalog?
HIL: Teško je. Mi razgovaramo s ljudima u RS. Amerikanci su zaista oduvijek imali dobre odnose sa Srbima. Mi smo dugogodišnji saveznici. Žalosno je što su odnosi ovakvi kakvi jesu danas. Ali to je, na neki način, predvidljivo. U današnjoj RS imate predsjednika koji čvrsto kontroliše medije, posebno elektronske. On pokušava izmisliti neprijatelje gdje oni ne postoje. Recimo, prvo je Turke proglasio neprijateljima, a sad i mene. Tako nam je nekad zaista teško prenijeti poruku onima kojima je namijenjena. Ali, SAD imaju zaista najbolje namjere. Želimo da se smanji korupcija i da se otvore nova radna mjesta u RS.
NN: Ipak, ima jedna činjenica, a to je da svi političari u RS, posebno kad su izbori, priželjkuju da američki zvaničnici hvale njihove protivnike ili, još bolje, da napadaju njih same. To im podiže rejting pred izbore. Mislim, tužno je da je odnos Srba prema Vama takav.
HIL: Teško je spekulisati o bilo kom specifičnom slučaju. Generalno, što se tiče Srba u BiH želim podvući da SAD imaju na umu samo njihove najbolje interese! To važi i za sve građane BiH. Naši prioriteti su prioriteti svakog građanina. Korupcija je ogroman problem. Naša ambasada je angažovana na bezbroj načina u borbi protiv korupcije. Želimo da BiH postane članica EU i NATO saveza.
NN: U svom govoru spomenuli ste etnički nacionalizam. Šta tačno pod tim podrazumijevate? Ja nisam nacionalista, ali sam Srbin i meni moj identitet jako mnogo znači. Stalo mi je da srpski narod ima mehanizme zaštite u strukturi BiH.
HIL: To je na neki način realnost da u ovoj zemlji imate različite ljude iz različitih etničkih grupa: Hrvate, Srbe, Bošnjake, ostale. To je bogatstvo vaše zemlje. BiH je multikulturna zemlja. Niko ne traži da Srbi poriču da su Srbi, Hrvati da su Hrvati ili Bošnjaci da su Bošnjaci. Nakon potpisivanja Dejtona nadali smo se da će se politički lideri raznih grupa udružiti da bi odražavali te vrijednosti, da će prepoznati da treba da rade zajedno i tako učiniti da svima bude dobro. U tom govoru sam napomenuo da nije naše shvatanje da treba da budete protiv drugih etničkih grupa da biste činili dobro svojoj. To nije naše shvatanje kako ova zemlja treba ići naprijed.
NN: Meni se često čini da vi, strane diplomate, pomalo romantizujete našu realnost. Mi smo imali brutalni etnički rat zasnovan na mržnji u kojem smo se međusobno ubijali, a stranci nekako očekuju da ćemo se mi sami od sebe okrenuti od toga i krenuti naprijed.
HIL: Iskreno, mi shvatamo stvarnost ove zemlje. Jedan od razloga zbog kog je Dejtonski sporazum napravljen tako kako jeste je da smo shvatili da BiH ne može biti centralizovana država i da treba dati garancije da neće biti dominacije jednih nad drugima.
NN: Ja ne želim bježati od toga da postoji srpski nacionalizam. Ali meni se čini da se bošnjačkom nacionalizmu ne pridaje toliko značaja kao srpskom. Na primjer, kad Bošnjaci govore o multietničkoj državi, tu se često krije nacionalizam jer je lako biti "građanin" u multietničkoj državi u kojoj činiš više od polovine populacije.
HIL: Apsolutno razumijem o čemu govorite. Ali za ove dvije godine nisam čuo Bošnjake koji su od mene tražili unitarnu državu. Mislim da oni shvataju da je to nerealno, a način na koji nacionalisti Bošnjaci razmišljaju nije različit od načina na koji je Aleksandar Ranković vodio Jugoslaviju, gdje su željeli više unitarnu Jugoslaviju u kojoj bi Srbi dominirali.
NN: Upravo o tome govorim... Lako je bilo Srbima biti Jugosloven u državi u kojoj su većina, kao što je lako Bošnjacima biti Bosanac u državi u kojoj su većina.
HIL: Da, nama je to jasno. Bošnjaci imaju prednost jer znaju šta se dogodilo ljudima koji su slijedili Rankovića. Istina je da kritikujemo Srbe u RS koji žele ići ka nezavisnosti, ali u isto vrijeme kritikujemo Bošnjake koji imaju ideju unitarne države jer na neki način ta ideja gura Srbe u pogrešnom pravcu. Ljudi treba da shvate da bi sve etničke grupe u ovoj zemlji bile zadovoljne, mora postojati decentralizovana država.
NN: Znači, SAD nikad neće sprovoditi politiku da BiH bude unitarna, centralizovana država?
HIL: Da, to je naša politika i to je uvijek bila naša politika.
NN: Kad se radi o borbi protiv korupcije, moram da kažem da sam jako pesimističan. U svim zemljama u regionu smo suočeni s istim pojavnim oblicima korupcije, a tokom vremena jako malo se toga mijenja. Svuda partokratija, svuda profiteri koji su došli do novca kroz privatizaciju ili ratne poslove. Ja ne vidim dinamiku koja to može sistemski promijeniti ni u jednoj zemlji regiona.
HIL: Korupcija je jako težak problem i mi to shvatamo. I SAD imaju svoje probleme. Krajem osamsto osamdesetih imali smo korupciju koja je bila ravna korupciji u ovoj zemlji. Puno nam je trebalo da se izborimo s njom. Potrebne su institucije i potrebni su ljudi koji će imati koristi od borbe protiv korupcije. Kada političke stranke participiraju u vlasti, i ako su posvećene borbi protiv korupcije i ne uspiju, u idealnom sistemu oni bi jednostavno bili skinuti s vlasti.
NN: Da, ali kad budu smijenjeni, dođu slični i onda ljudi kažu: "Pa da, svi su oni ionako isti", i onda više ne glasaju.
HIL: Da, to smo vidjeli u cijelom regionu, ne samo u BiH. To je spor proces.
NN: Ja mislim da u tome nećemo uspjeti ako nam međunarodna zajednica ne pomogne, a posebno u BiH, u kojoj, ne zaboravimo, ona i dalje ima izvršna ovlaštenja! Zato mislim da možete i morate učiniti više.
HIL: Da li Vi to zagovarate korištenje bonskih ovlaštenja?
NN: Ne, naravno!
HIL: Moram reći da shvatamo da je to vrlo frustrirajuće na svakom nivou, od maloprodaje, veleprodaje, i tako dalje. Svuda korupcija postoji i to je problem cijelog regiona. Jednostavno, biće potrebne decenije da bi se krenulo u pravom smjeru. Recimo, novim izborima loša vlast bi bila uklonjena. I tako sljedeći put. I tako se nakon godina dođe do napretka. To je dug proces.
NN: Vi sad razmišljate kao tipični Amerikanac jer Amerikanci imaju tu ideju da ljudi sami treba da riješe svoje probleme, dok se u Evropi ljudi mnogo više oslanjaju na iznadnacionalne institucije poput Evropskog suda za ljudska prava, UN deklaracija i slično. U Evropi to zato ide mnogo teže, to je pitanje mentaliteta, a na Balkanu pogotovo. Zato, najiskrenije, zaista ne vidim kako mi sami možemo da se izborimo s tim.
HIL: Mi taj problem razmatramo sve vrijeme. U posljednje vrijeme smo sve više fokusirani na njega. Pokušavamo da vidimo koji su najefikasniji programi. Mi pozdravljamo svaku dobru ideju.
NN: Možete li reći neke konkretne mjere koje preduzimate?
HIL: Ukupan pristup je sada u postupku procjene. Ne mogu sad reći šta će biti poslije izbora, ali to će biti vrhunski prioritet ove ambasade i Vašingtona.
NN: Mislite, sami ili u saradnji s Evropljanima i drugima...?
HIL: Jedan od razloga zašto već godinama podržavamo nastojanja BiH da se pridruži EU i NATO-u jeste da sam proces postajanja članova ovih organizacija angažuje zemlju i njene institucije. Mi mislimo da će to biti vrlo pozitivno i da će donijeti veći nivo transparentnosti. Opet kažem, to je spor proces, ali služi u rješavanju tih problema.
Svi žele da vide napredak u BiH
NN: Gospodin Incko je nedavno spomenuo da planira povećati aktivnosti OHR-a u narednom periodu. Možete li nam Vi reći o čemu se tačno radi?
HIL: Nisam razgovarao sa visokim predstavnikom o ovoj temi u posljednje vrijeme, ali očigledno je da svi mi pratimo ovaj problem. Evropljani pokušavaju pomoći da ova zemlja krene ka EU, a i u NATO-u su fokusirani na taj problem.
Još bez informacija o dolasku nove ambasadorke
NN: Kada ćemo u BiH konačno moći pozdraviti novu američku ambasadoricu?
HIL: Nema nikakve nove informacije, mada sam siguran da neki ljudi u Banjaluci jedva čekaju da nova ambasadorica dođe! Ali u svakom slučaju možda ćemo imati više informacija u avgustu.
NN: Da li Vi kao otpravnik poslova imate bilo kakva ograničenja u svojim ovlaštenjima? Ili imate puni autoritet da djelujete baš kao ambasador?
HIL: Ne, zaista nemam nikakva ograničenja. Što se tiče rada ove ambasade, imamo jako dobar tim, nastavljamo raditi puno i dalje. Naravno, želimo da ambasadorica dođe što prije, nemamo dovoljno osoblja i, vjerujte, pozdravljamo njen dolazak što je prije moguće!
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.