Reforma penzionog sistema RS bila je neophodna kako bi se održao Fond PIO i spasio od potpunog kolapsa, ocijenio je Petar Đokić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS.
"Svaka reforma je teška i bolna, ali ih preduzimamo ne zbog toga da bismo spasili pojedince, grupu ili politiku, nego zbog toga da bismo mogli da opstanemo i funkcionišemo i da kao država izvršavamo svoje obaveze", kazao je Đokić.
On ističe da je Zakon o PIO i Zakon o pravima boraca, porodica poginulih i ratnih vojnih invalida daleko pravičnije rješenje nego što je to ranije bilo riješeno zakonima u RS.
"U krajnjem slučaju, on je doveo borce u jednak položaj i do toga da borci na jednak način budu tretirani za svoje učešće u ratu. Do sada to nije bio slučaj i od države je bio zaštićen samo borac koji je imao sreću da u životu radi i koji je imao mogućnost da ode u penziju", ističe Đokić.
Govoreći o eventualnim protestima boraca, Đokić kaže da oni nemaju razloga za tako nešto, ali da ih se ne plaši jer, kako kaže, izražavanje svoga stava putem protesta je legitimno pravo u slobodnoj RS.
NN: Koliko je Fond PIO bio ugrožen i da li se moglo ili trebalo ranije ući u ovu reformu u kojoj očigledno ima nezadovoljnih?
ĐOKIĆ: Nekada su vrata penzionog sistema bila širom otvorena za one koji prijevremeno odlaze u penziju. Čak je prethodni sistem na neki način stimulisao ljude da se penzionišu, jer im je bilo isplativije uzimati garantovanu penziju od 480 KM nego raditi za 400 KM i imati obavezu svakog dana ustajanja i odlaska na posao. To je bilo neodrživo i da nismo reagovali, pokazali taj nivo društvene odgovornosti, već danas bismo, a posebno za nekoliko godina, imali daleko složenije probleme, a možda bi to dovelo do potpunog sloma penzionog sistema. Mislim da je reformu bilo moguće i trebalo uraditi mnogo ranije i ni u kom slučaju nije trebalo prije nekoliko godina mijenjati sadržaj prava koja su uspostavljena za određene kategorije građana RS. Kada su ta prava usvajana, bilo je daleko više optimizma, ali je finansijska kriza krajem 2008. godine presjekla i zaustavila nadanja i vratila nas na potpuno nove pozicije. Svaka reforma je teška i bolna, ali ih preduzimamo ne zbog toga da bismo spasili pojedince, grupu ili politiku, nego zbog toga da bismo mogli da opstanemo i funkcionišemo te da kao država izvršavamo svoje obaveze.
Zakon je doveo borce u jednak položaj i do toga da borci na jednak način budu tretirani za svoje učešće u ratu
NN: Ali reformom su borci kojima su umanjena prava ogorčeni. Plašite li se protesta boračke populacije?
ĐOKIĆ: Borci nemaju razloga za proteste, ali ne plašim se tih protesta jer je to legitiman način u slobodnoj RS za izražavanje nezadovoljstva. Mnogi borci sa kojima se susrećem izražavaju mi podršku za ovu reformu jer sada imamo jedan pravičniji sistem. Mislim da je ovaj zakon pravičnije riješio neka važna boračka pitanja. U krajnjem slučaju, on je doveo borce u jednak položaj i do toga da borci na jednak način budu tretirani za svoje učešće u ratu. Do sada to nije bio slučaj i do sada su privilegiju i finansijsku zaštitu od države imali samo borci koji su imali sreću da u životu rade nešto i koji su imali mogućnost da odu u penziju. Garantovani penzijski osnov u stvari je razlika između stvarne zarađene penzije i one koju država daje za njegovo angažovanje u ratu. U tom slučaju ti ljudi su imali poseban status, a njegov kolega saborac koji je sa njim proveo rat i koji nije imao sreću da se zaposli, a recimo živi na selu i bavi se poljoprivredom, nije imao to pravo. Pitanje je da li bi ikada oni dobijali borački dodatak. U tom smislu ovaj zakon je izjednačio borce, razlika između njih će biti samo u tome ko je proveo više vremena u zoni borbenih dejstava. RS ima 195.000 boraca, ali RS nema mogućnost da za toliki broj ljudi isplaćuje mjesečni borački dodatak. U ovom trenutku smo omogućili za 52.000 i postavili granicu od 60 godina za mjesečni borački dodatak. Važno je napomenuti da sredstva za boračku kategoriju nisu smanjena, već povećana za 4,6 miliona KM u odnosu na prošlu godinu.
NN: Rekli ste da borci nemaju razloga za proteste. Kako gledate na napade opozicije na ova zakonska rješenja?
ĐOKIĆ: Nesporno je da ovdje ima i te kako političke manipulacije, jer vidjeli ste da su borce na Trgu Krajine okupljali predstavnici opozicionih političkih partija, i oni su najglasniji u kritikovanju zakona, a i sami su svjesni da su oni učestvovali u kreiranju zakonskih rješenja. To nije korektno i time ne pokazujemo odgovornost. Da se borcima manipuliše, to je očit primjer, u jednom mediju je dat podatak za borca iz Kotor Varoša da je uskraćen u pravu za svoju penziju i tačno je da je on bio oštećen utvrđivanjem njegove penzije, ali nije se osvrnuo na to da taj borac ima mjesečnu invalidninu 1.890 KM i da je prima redovno. Dijelim zabrinutost boraca i mnogih građana u RS kako će živjeti od malih primanja. Mnogo je ljudi koji ne rade i kao čovjek sam zabrinut, ali tražiti od RS ono što ona ne može nije korektno.
Reforma najviše odgovara penzionerima i onima koji rade duže
NN: Penzioneri ističu da njima odgovara ova reforma. Ima li među boračkom populacijom ljudi kojima reforma odgovara?
ĐOKIĆ: Ona najviše odgovara upravo penzionerima i onima koji rade duže i koji će u budućnosti raditi duže. To jeste sav smisao svega ovoga. Bilo je značajno da se u sistemu PIO razdvoje prava, prava stečena po osnovu rada i prava stečena po nekom drugom osnovu, kao što je neki vid društvenog angažovanja uključujući i angažovanje u ratu. To se u pravilu trebalo raditi ranije i mnogi penzijski sistemi su reformisani na taj način. To je trebalo da učinimo, ali se kod nas odlagalo u nadi da će se u nekom vremenu desiti nešto novo, nešto drugačije, povoljnije, što će omogućiti da izbjegnemo takve zahvate. Reforma PIO nastala je kao rezultat dugogodišnjeg istraživanja, analiziranja. Na terenu se srećem sa borcima koji mi izražavaju podršku jer ovim zakonom prvi put u sistem je uvedeno 34.000 boraca, a sa druge strane 10.216 boraca ostaje bez garantovanog penzijskog osnova.
Inicijativa za odgađanje izbora
Petar Đokić, lider Socijalističke partije, kaže da će ova stranka pokrenuti inicijativu da budu odgođeni lokalni izbori ove godine, te da o tome bude postignut politički koncenzus svih političkih stranaka kako bi bio izmijenjen Izborni zakon BiH.
"Mislim da je potrebno da se BiH uvede u sistem četvorogodišenjeg političkog ciklusa. Mislim da je ovo opravdano, jer mi svake dvije godine imamo izbore i dižemo bespotrebne tenzije, a ubijeđen sam da bi četvorogodišnji izborni ciklus stabilizovao stanje u ovoj zemlji", kaže Đokić.
Đokić dodaje da se kroz izbore otvaraju teška politička i društvena pitanja koja ne pomažu BiH, jer tokom izbora usmjeravamo pažnju na politiku zanemarujući probleme i tegobe koje ljudi imaju.
NN: Očekujete li u tome podršku ostalih političkih partija?
ĐOKIĆ: Inicijativu ćemo uputiti svim političkim partijama u BiH i ubijeđen sam da je to dobra ideja zarad stabilnosti BiH u narednim godinama i poboljšanja odnosa. Tokom izborne godine bježi se od suštinskih reformi i partije se prilagođavaju građanima i uglavnom im govore ono što oni žele da čuju. Drugo, izbori puno koštaju, a ako već hoćemo da štedimo, odlaganje izbora je jedan od načina. Znam da će mnogi načelnici pa i nezasluženo ostati na svojim pozicijama, ali mislim da je to dugoročno gledano jako dobro rješenje. SP se ne plaši izbora, ali jednostavno zbog stabilizacije zemlje i boljih rješenja mislim da bi četvorogodišnji izborni ciklus bio dobar za BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.