Po količini uništenih objekata razmjere poplava su u domenu ratnih šteta i trebaće godine da se oporavimo, rekao je Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS.
Naglasio je da političari u RS nisu položili ispit zbog međusobnog prepucavanja i optuživanja.
"Rekao bih frazu ako bih izjavio da je narod djelovao jedinstveno. Ali političari se nisu uspjeli izdići iznad situacije i skloniti animozitet u stranu. Ovu tragediju su pokušali iskoristiti kao takmičenje za predstojeće izbore", naglasio je Radojičić.
NN: Imamo li već neke konkretne podatke o štetama i posljedicama od poplava koje su nas pogodile?
RADOJIČIĆ: Posljedice su strašne, tek sad treba svesti brojke. U nekim opštinama još ne može ni da se radi na procjeni štete. Očekujemo 18. juna da se uradi međunarodna procjena jer su zajedno EU, UN i Svjetska banka krenuli da rade međunarodnu standardizovanu procjenu. Procjene govore da idemo do 15 odsto bruto društvenog proizvoda, ali to je cifra sa velikom zadrškom. Nesumnjivo je da nas ovo vraća nekoliko godina unazad - po količini uništenih stambenih objekata, privrednih subjekata, poljoprivrednog zemljišta, stočnog fonda, puteva, mostova, željezničkih pruga, ambulanti... Razmjere su zaista nevjerovatne i u domenu su ratnih šteta. Mene su slike koje sam vidio u stvari podsjetile samo na rat. Pogođeno je više od 20 opština, na tom području živi oko 85 odsto stanovništva, a voda je rušila sve pred sobom.
NN: Hoće li biti posebna sjednica Skupštine na temu poplava?
RADOJIČIĆ: Nema sumnje da će je biti. Skupština će raspravljati o mjerama koje treba preduzeti, da ne bude samo priča radi priče. Sigurno da bi poslanici mogli lijepo pričati naduboko i naširoko, vjerovatno i danima, ali za one koji su poplavljeni i pogođeni treba naći rješenje. Vlada RS priprema set mjera koje obuhvata niz zakona, pa i niz odluka koje se vezuju za zakone. Ukoliko ove sedmice Vlada bude u mogućnosti da pripremi sve te papire, mi bismo održali kolegij i sazvali posebnu sjednicu, ja se nadam i želja bi mi bila iduće sedmice, sa temom mjera. Treba imati u vidu dva elementa kad govorimo o posebnoj sjednici. Prvo, mi do iduće sedmice nećemo imati završenu procjenu štete. Drugo, sigurno će nam trebati rebalans budžeta koji neće biti moguće uraditi na posebnoj sjednici. Prihodi su dramatično pali i biće potrebno posmatrati u dužem periodu na kojem nivou će se privredna aktivnost zaustaviti. Tada će biti moguće reći šta i koliko treba preraspodijeliti unutar budžeta. Takođe, treba imati u vidu da imamo pad prihoda, a rast potreba, jer se javlja niz urgentnih stvari: od spasavanja do sanacije. Osim toga, mi smo već u šestom mjesecu, i od ovog budžeta je potrošeno već pola godine.
Narod je djelovao jedinstveno. Ali političari se nisu uspjeli izdići iznad situacije i skloniti animozitet u stranu
NN: Koje mjere bi trebalo očekivati u narednom periodu?
RADOJIČIĆ: Prvo treba utvrditi štete, vjerovatno će se uklopiti po ovoj međunarodnoj metodologiji. Onda slijedi donošenje niza zakona, radimo na zakonu o fondu solidarnosti koji bi bio vanbudžetski fond, kao glavni finansijski instrument za sanaciju štete, bilo prema domaćinstvima, bilo prema infrastrukturi i drugim subjektima. Radi se na zakonu o solidarnom doprinosu koji bi trebalo da se uvede na neto plate na određeni period i da obezbijedi značajni dio novca za fond solidarnosti. Takođe, u prijedlogu je jednokratna novčana pomoć za domaćinstva. Oni koji su direktno pogođeni kad su u pitanju objekti stanovanja ostvarili bi pravo na jednokratnu pomoć u cilju sanacije objekta. Onda se radi na setu olakšica, kako za privredne subjekte, tako i za domaćinstva - za električnu energiju, porez na nepokretnosti, oslobađanja od određenih komunalnih taksi, umanjenja naknada kad je riječ o gradnji, pa do novog zakona kad je riječ o području od posebnog interesa, gdje bi područja opština ili dijelova opština dobila poseban status u smislu olakšica za gradnju, osnivanja privrednih društava, investicija i slično. Time bismo najpogođenija područja učinili najatraktivnijim za ulaganje. Razgovara se i sa bankama o refinansiranju i reprogramu postojećih obaveza i ostvarenju novih kreditnih linija. Već je nekoliko banaka postiglo dogovor o reprogramu, dužem grejs periodu, nižim kamatama i odricanju od domaćih marži. Radi se o nekoliko stotina miliona maraka ugroženog portfelja banaka jer su plasirani domaćinstvima i privrednim društvima koji su neposredno poplavljeni.
NN: Koliko se može očekivati međunarodne pomoći u saniranju posljedica?
RADOJIČIĆ: To je vrlo važno pitanje i mislim da očekivanja treba svesti na realnu mjeru. Po onom što se dosad govorilo vrlo malo je namijenjeno u formi donacija kad je riječ o ponudama EU, Svjetske banke i drugih međunarodnih institucija. Uglavnom će se raditi o povoljnim kreditnim sredstvima za izgradnju nasipa, obnovu puteva ili druge javne radove.
NN: Znači, međunarodna pomoć će biti značajna, ali ipak ćemo najveći dio morati sami platiti?
RADOJIČIĆ: Dolaze čizme, pumpe, hrana, pomoć - to je donacija. Ali sama obnova, kad je riječ o vanjskoj pomoći, ja bih volio da griješim ali najveći dio će biti krediti pod povoljnijim uslovima.
NN: Osim tragedije, bilo je iznenađujuće prepucavanje između političara i upiranje prstom ko je za šta kriv, itd. Zar je moguće da političari nisu mogli prvo priteći u pomoć, pa poslije kritikovati?
RADOJIČIĆ: Rekao bih frazu ako bih izjavio da je narod djelovao jedinstveno. Ali političari se nisu uspjeli izdići iznad situacije i skloniti animozitet u stranu. Ovu tragediju su pokušali iskoristiti za takmičenje za predstojeće izbore. Politički prostor je strašno zagađen vrlo lošim odnosima, praktično to nije ni prestajalo od kampanje za lokalne izbore. Polarizacija na dvije strane u pojedinim segmentima ide čak i do lične mržnje. I to prijeti da ostavi tako ozbiljne podjele koje RS, mislim, nije imala ni od svog nastanka.
NN: To je baš teška ocjena.
RADOJIČIĆ: To je vrlo teška ocjena i ja je osjetim na terenu. Odnosi idu do mržnje. To će ostaviti jako duboke posljedice na narod. Poplava je bila prilika da se neke stvari rade zajedno, ali za to nije bilo nikakve šanse. Previše je bilo prepucavanja, optužbi i prebacivanja. Recimo, na jednoj strani se traži da lokalne zajednice imaju što veću samostalnost, a kad se desi vlada onda kažu gdje je vlada i odbija se saradnja. Vlada je dobrodošla ako treba da šalje humanitarnu pomoć, čamce, vojsku, vatrogasce... Ali nije dobrodošla ako treba nešto da se naredi.
Vlada RS priprema paket mjera koje treba da pomognu u obnovi pogođenih područja
NN: Otvorilo se tu i pitanje saradnje između entitetskih linija i nivoa BiH. Je li bilo saradnje ili je tu bilo problema?
RADOJIČIĆ: U demokratiji je sve postalo koordinacija, a izgubljena je subordinacija, što znači da čak i u kriznim vremenima ne možete uspostaviti komandni lanac. Ovo je vrlo gruba ocjena, ali iz onog što se dešavalo primijetio sam koliko je bilo problema u komunikaciji po različitim linijama. Slično je i sa raspodjelom humanitarne pomoći: od činjenice da su neki prelazi zatvoreni, pa do procedura prelaska granice. U pojedinim momentima bilo je velikih komplikacija na liniji lokalna zajednica - republički nivo, zavisno od toga koja politička opcija je gdje bila. Bilo bi dobro, mada nisam siguran da je to moguće u predizbornom vremenu, napraviti jednu analizu svih nedostataka: od zakona, pa do praktičnog djelovanja. Za ubuduće bilo bi dobro imati jednu takvu analizu, ali zbog ove zagađene i zatrovane atmosfere bojim se da do izbora to neće biti moguće uraditi.
NN: Neće ni poslije izbora biti kasno, ako bude bilo volje.
RADOJIČIĆ: U kriznim situacijama nam treba više subordinacije. U kriznim vremenima mora se znati ko komanduje. Ako je sve na nivou koordinisanja, onda niko nije ni za šta odgovoran.
NN: Bilo je raznih komentara, recimo da je RS odbijala pomoć Oružanih snaga... Da li je to tačno?
RADOJIČIĆ: Ma, ni slučajno. Bilo je raznih gluposti u raznim medijima, tračeva i dezinformacija. Oružane snage su bile angažovane svuda i ja, gdje god sam bio, vidio sam njihov angažman i oni su dali ogroman doprinos. Civilni organi jesu imali problema u komunikaciji. Sad se vodi rasprava na koji način će se raspodjeljivati pomoć koja dolazi na nivo BiH, jer daleko najveći dio toga dolazi na nivo države. Sad treba postići dogovor o načinu raspodjele raznih vrsta pomoći u sanaciji šteta. E sad, tu se provlači politika, da li je trebalo proglasiti vanredno stanje na nivou države. Volio bih da mi neko objasni šta to konkretno znači? A pošto nisu funkcionisale neke koordinacije između policijskih struktura, pa ajmo sad ići na subordinaciju do nivoa države, i onda dolazimo do ustavnih tema. Stalno se tu plete politika po raznim osnovama.
Neću biti kandidat za člana Predsjedništva BiH
NN: Ima li SNSD već imena za pojedine funkcije za naredne izbore?
RADOJIČIĆ: Što se tiče kandidata za predsjednika Republike, očekujem da to bude gospodin Dodik. Za člana Predsjedništva BiH je otvoreno i u ovom momentu nemamo imena kandidata. O tome se razgovara sa koalicionim partnerima i razne opcije su u igri.
NN: I da ne bude iz SNSD-a?
RADOJIČIĆ: I da bude, ili da bude neko od koalicionih partnera, ili da bude vanstranačka ličnost. Bitno je da imamo kandidata koji je prihvatljiv za sve i koji može da iznese pobjedu. Što se tiče parlamentarnih lista, mislim da bi bilo dobro da sa SP-om imamo zajedničku listu za parlament BiH. A za NS RS imaće svako samostalnu listu.
NN: Spominjano je i Vaše ime kao mogućeg kandidata za člana Predsjedništva.
RADOJIČIĆ: Što se mene tiče, sve je čisto: ne postoji ustavna dozvola da učestvujem na bilo kojoj pojedinačnoj kandidaturi.
NN: Osim ako formalno ne promijenite nacionalnost i na taj način...
RADOJIČIĆ: Ta mogućnost bi mi bila degutantna.
SNSD očekuje pobjedu u Banjaluci
NN: Prošlo je nekoliko mjeseci otkad ste preuzeli Gradski odbor SNSD-a u Banjaluci. Dokle ste stigli u organizaciji?
RADOJIČIĆ: Mi smo postavili mnogo dobrih stvari. Uspostavili smo novu unutrašnju organizaciju i nekoliko stručnih savjeta koji su radili četiri mjeseca. Upravo sad je trebalo da izađemo sa prezentacijom programa po raznim oblastima, ali poplava nam je sklonila sve to sa stola i donijela potpuno novu temu. Sad valja sjesti i revidirati naše postavljene ciljeve iz ugla novonastale situacije. Moraćemo po ubrzanom tempu da predstavimo sve nove programe. Formirali smo i organizacije mladih, žena, penzionera... Povezali smo ljude i strukovno i dobili smo potpuno drugačiju dinamiku. Nema nikakve dileme da smo najjača stranačka organizacija u Banjaluci i da računamo isključivo na pobjedu i za pojedinačne funkcije i parlamentarne liste.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.