BANJALUKA - Agencija za bankarstvo Republike Srpske raspolaže kadrovskim i materijalnim kapacitetima da spriječi eventualne buduće potrese u bankarskom sektoru RS, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Rade Rastoka, novoizabrani direktor ove agencije.
NN: Koji su to prvi potezi koje ćete povući kao direktor Agencije?
RASTOKA: Primarni zadatak Agencije je očuvanje i jačanje sigurnosti i stabilnosti bankarskog sektora, što se postiže odgovarajućim zahtjevima za kapitalom i likvidnošću, uz efikasan sistem nadzora. Takođe, Agencija i dalje ima za cilj zaštitu korisnika finansijskih usluga, te nastavak saradnje sa domaćim i međunarodnim institucijama, prije svega regulatorima iz zemalja u kojima je sjedište banaka koje imaju vlasništvo nad bankama u RS.
Međutim, zbog promjena u zakonskim rješenjima, Agencija veliki dio svojih resursa posvećuje izradi nove regulative koja je trenutno u završnoj fazi izrade i objavljivanja. Takođe, prioritet je i reorganizacija Agencije u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske.
NN: Kako ocjenjujete stanje u bankarskom sektoru RS, da li je ono stabilno?
RASTOKA: Bankarski sektor Republike Srpske zadržao je stabilnost, dobru kapitalizovanost, likvidnost i profitabilnost, uprkos oskudnim privrednim kretanjima u zemlji. Prema preliminarnim podacima za prvo polugodište 2017. godine, bankarski sektor RS poslovao je pozitivno, odnosno sedam banaka ostvarilo je neto dobit u iznosu od 64 miliona KM, dok je jedna banka ostvarila gubitak u iznosu 0,6 miliona KM. Bruto bilansna suma povećana je za tri odsto, krediti su porasli za četiri odsto, dok su depoziti rasli po stopi od dva odsto. Nekvalitetni krediti čine 11,39 odsto i bilježe trend smanjenja, ali su i dalje na visokom nivou. Bankarski sektor RS zabilježio je rast neto kapitala za šest odsto, a adekvatnost kapitala povećana je na 16,53 odsto, što je znatno iznad propisanog limita.
NN: Ima li Agencija kadrovske i materijalne kapacitete da spriječi eventualne buduće potrese u bankarskom sektoru?
RASTOKA: Agencija raspolaže kadrovskim i materijalnim kapacitetima, a mišljenja sam da će buduća reorganizacija Agencije doprinijeti još boljem obavljanju poslova iz njene nadležnosti. Takođe, Agencija u kontinuitetu radi na stručnom usavršavanju kadrova, te ima uspostavljenu saradnju i razmjenu iskustava sa supervizorima razvijenih zemalja u cilju unapređenja procesa kontrole.
NN: Kakvo je stanje u sektoru mikrokreditnih organizacija? Ima li ovdje problema?
RASTOKA: Mikrokreditiranje je prisutno u RS već duži niz godina, a pod nadzorom Agencije je od 2007. godine. Nakon jednog perioda stagnacije ovog sektora, u posljednjih nekoliko godina zabilježen je rast svih parametara poslovanja, a što se jednim dijelom može pripisati pojačanom interesu investitora za ulaganje u ovaj sektor. Paralelno sa povećanjem broja mikrokreditnih organizacija došlo je i do segmentacije tržišta u smislu da su se pojedine mikrokreditne organizacije fokusirale na određene kategorije korisnika. Ono na šta mikrokreditne organizacije treba da usmjere pažnju u poslovanju je puno uvažavanje svoje uloge i ciljeva osnivanja propisanih Zakonom o mikrokreditnim organizacijama i u tom smislu, prije svega, očekujem stvaranje uslova za smanjivanje efektivnih kamatnih stopa.
NN: Kakvo je povjerenje građana u bankarski sektor?
RASTOKA: Mišljenja sam da je, i pored brojnih izazova kojima je bio izložen, bankarski sektor RS zadržao stabilnost i sigurnost, sa očuvanim povjerenjem povjerilaca i klijenata. Trend rasta depozita građana prisutan je od 2008. godine, a u prvih šest mjeseci ove godine štednja je rasla za šest odsto, što je pokazatelj povjerenja građana u bankarski sektor. Na povjerenje građana u značajnoj mjeri utiče i sistem osiguranja depozita koji je pokazao svoj kapacitet i efikasnost u proteklom periodu.
NN: Koja to zakonska rješenja dolaze u narednom periodu i šta će se njima riješiti?
RASTOKA: Novi Zakon o bankama RS zajedno sa podzakonskim aktima čini potpuni regulatorni okvir koji bi, pored usklađivanja sa evropskom regulativom, trebalo da omogući dalje jačanje bankarskog sektora i njegove sposobnosti da uspješno odgovori na buduće izazove. Ovim zakonom postavljeni su stroži zahtjevi u vezi korporativnog upravljanja u bankama, jačanje kapitalne osnove i uvođenje dodatnih zaštitnih slojeva kapitala, nadzor na konsolidovanoj osnovi, bolja pripremljenost banke za krizne situacije, preduzimanje mjera rane intervencije Agencije u slučaju značajnog pogoršanja stanja banke, uspostavljanje pravnog okvira za restrukturiranje problematičnih banaka od sistemskog značaja i utvrđivanje nadležnosti Agencije za sprovođenje ovog postupka. Što se tiče izmjena i dopuna Zakona o Agenciji za bankarstvo RS, osnovne novine odnose se na proširenja nadležnosti Agencije, uspostavljanje jedinice za nadzor sa ciljem obavljanja poslova nadzora finansijskih organizacija bankarskog sistema Republike Srpske, te uspostavljanje jedinice za restrukturiranje.
Bogato radon iskustvo
Rade Rastoka, novoimenovani direktor, na čelo Agencije za bankarstvo Republike Srpske izabran je u julu ove godine. Završio je Ekonomski fakultet u Banjaluci, a radno iskustvo u bankarskom sektoru vezano je za dvije banke u kojima je obavljao poslove iz oblasti računovodstva, poslove kreditnog referenta, rukovodioca kreditnog odjeljenja i direktora odjeljenja za poslove sa hartijama od vrijednosti.
U Agenciji za bankarstvo RS zaposlen je od 2001. godine, a poslove rukovodioca Odjeljenja on-site kontrole banaka obavljao je od 2004. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.