Puno više energije treba potrošiti na to da se stvari urade, nego da se nešto spriječi, rekao je Dejvid M. Robinson, prvi zamjenik visokog predstavnika.
"Ljudi ne žele slušati priče kako izabrani zvaničnici iz različitih grupa ne mogu raditi zajedno. Žele da vide rezultate", rekao je on.
NN: Drama oko formiranja vlada konačno je završena. Koliki bismo optimisti bili da očekujemo da rade zajedno na kompleksnim i teškim reformama, nakon što im je bilo tako teško da uopšte formiraju vlast…
ROBINSON: Mislim da to ne bi trebalo biti pitanje optimizma nego očekivanja. Problemi koji utječu na život ljudi su očigledni, posebno kad je riječ o nedostaku radnih mjesta, o pravosudnom sistemu koji zakone ne primjenjuje jednako i pravedno na sve, o raširenoj korupciji koja služi manjini koja ima moć, neprihvatljivim kašnjenjima u sprovođenju reformi koje su potrebne za evroatlantske integracije. To su samo neki primjeri. Građani treba da imaju očekivanja i mislim da su posljednji izbori pokazali da oni traže od izabranih lidera da riješe ove probleme. Siti su političara koji koriste etničke ili političke podjele za održavanje statusa quo samo zato što im to lično odgovara. Ljudi ne žele slušati priče kako izabrani zvaničnici iz različitih grupa ne mogu raditi zajedno. Žele da vide rezultate. Puno više energije treba potrošiti na to da se stvari urade, nego da se nešto spriječi. Trebamo pružiti priliku novim vlastima da pokažu svoju opredijeljenost i da ispune obećanja data u predizbornoj kampanji. Moja ključna poruka svim vašim čitaocima je da ova zemlja mora pokazati jedinstvo u donošenju ključnih odluka kako bi obični građani i njihova djeca imali bolju budućnost.
NN: Kako vidite inicijativu EU? Čini mi se da EU radi više nego dovoljno da nas pogura, ali da je odgovor u BiH da naši političari nisu voljni preduzeti ni najmanje korake bez trošenja ogromne energije…
ROBINSON: EU je pružila ruku partnerstva BiH i ova inicijativa je dokaz njihove opredijeljenosti. Važno pitanje na koje domaći politički lideri treba da daju odgovor je: koliko su ozbiljni kada je riječ o njihovom deklarisanom cilju da se zemlja pridruži EU. Svi mi iz međunarodne zajednice želimo da BiH bude stabilna, mirna i prosperitetna zemlja. Najbolji način da se taj cilj postigne je da novoizabrane vlade u BiH preduzmu one korake koji su neophodni da se zemlja vrati na put evropskih integracija. Moraju pokazati da njihova verbalna opredijeljenost za budućnost u EU tokom predizborne kampanje nisu bile samo prazne riječi. Dajte da vidimo da postoji osjećaj hitnosti. Što prije vidimo rezultate, tim bolje. Svi čekamo da vidimo šta vlade mogu uraditi u prvih sto dana rada.
NN: Imate bogato diplomatsko iskustvo pa me zanima kakvi smo mi u poređenju sa drugim "zemljama problemima" sa kojima ste radili?
ROBINSON: Ja sam došao u BiH iz američkog State Departmenta, sa bilateralne pozicije u Avganistanu, koji je zemlja sa nizom problema, koji su veoma različiti od onih sa kojima se suočava BiH. No, bez obzira na to, postoji jedna sličnost između svih mjesta gdje sam bio u službi: obični ljudi nisu oni koji žele sukobe - najčešće ih u problem uvuče mala grupa ljudi koji se bore za sopstvene interese i ciljeve, bez obzira na cijenu koju za to plaćaju njihova zemlja i građani. Dopustite da takođe kažem da meni ovo nije prvi put da sam u BiH - posjetio sam je neposredno nakon rata i mogu vam reći da je od tada postignut značajan napredak. BiH je bila najuspješnija onda kada je postojao jasan dogovor između političkih lidera o tome šta treba da se uradi da bi građani imali bolju budućnost. Nažalost, u posljednjih nekoliko godina toga je bilo premalo. Ono što je važno za budućnost Bosne i Hercegovine je uglavnom neiskorišteni potencijal koji postoji u zemlji: ekonomija, turizam, sport - da navedem samo nekoliko. Jedini razlog zašto ovaj potencijal nije bolje iskorišten je politika i nadam se da će se to promijeniti u sljedećim mjesecima i godinama. Promijenite osnovni pristup i rezultati će uslijediti.
NN: Kakva je trenutna uloga SAD u Bosni i Hercegovini? Da li su SAD na neki način "predale" ovu zemlju Evropljanima?
ROBINSON: Kada se radi o BiH, međunarodna zajednica, uključujući i SAD i EU, ima jedinstven stav: svi želimo da ova zemlja postane uspješna, samoodrživa i prosperitetna. Činjenica je da nam se ponekad stavovi o načinu na koji se taj cilj može postići donekle razlikuju, ali to ne znači da se cilj promijenio. Upravo je suprotno, to samo znači da nam je svima stalo do budućnosti ove zemlje.
NN: Postoje dva pravca razmišljanja o budućnosti OHR-a. Jedan je da bi OHR trebalo zatvoriti što je prije moguće, a drugi je da OHR treba da ostane sve dok BiH ne bude nezaustavljivo napredovala ka evropskim integracijama. Kakav je Vaš stav?
ROBINSON: Nikada nije predviđeno da OHR treba da ostane u BiH zauvijek. Međutim, da bismo okončali svoju misiju, moraju biti ispunjeni svi preostali uslovi potrebni za zatvaranje OHR-a. To uključuje i pozitivnu procjenu političke situacije u BiH. Na Savjetu za implementaciju mira je da procijeni da li su ispunjeni svi preostali uslovi. Dozvolite mi da budem jasan: OHR ni na koji način ne predstavlja prepreku za daljnje napredovanje BiH. Upravo suprotno. Umjesto da neki politički lideri prikazuju OHR kao neprijatelja ili prepreku, trebali bi da iskoriste naše prisustvo i pomoć da bi ubrzali neophodne reforme. Ovdje smo da pomognemo onima kojima je pomoć potrebna.
NN: Da li vaš ostanak znači da situacija u BiH još uvijek nije stabilna, s obzirom da su OHR-u povjerene tako brojne nadležnosti iz straha da bi u BiH opet mogao zavladati haos?
ROBINSON: Trenutna situacija u BiH se, naravno, razlikuje od one prije dvadeset godina kada je OHR uspostavljen. Upravo iz tog razloga se tokom vremena mijenjala i uloga OHR-a kako bi adekvatno odražavala put kojim se BiH kreće. Željeli smo manje "Dejtona", a više "Brisela", a osnovna pokretačka snaga za reforme u BiH treba da budu članstvo u EU i NATO-u, a ne izvršna ovlaštenja visokog predstavnika. Kao što sam ranije naglasio, bh. lideri treba da budu svjesniji trenutne situacije i iskoriste prisustvo međunarodnih aktera u BiH i njihovu pomoć za što brže sprovođenje neophodnih reformi.
NN: Kada sam prošli put intervjuisao prvog zamjenika visokog predstavnika, gospodina Vasera, pitao sam ga šta su poslovi OHR-a i on mi je rekao da OHR, u suštini, iza scene pomaže lokalnim akterima da postignu kompromis, implementiraju zakone itd. Da li se nešto od tada promijenilo?
ROBINSON: Ne, nije. Opšti pristup međunarodne zajednice je sada manje zasnovan na intervenisanju, za razliku od ranije. Dvadeset godina nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma, pokretačka snaga reformi u BiH treba da bude opredijeljenost lidera ove zemlje za provođenje reformi koje su potrebne da bi se situacija poboljšala. A istovremeno, iako se tokom vremena mijenjao način na koji visoki predstavnik obavlja svoje dužnosti, njegov mandat je ostao isti. OHR još uvijek ima važnu ulogu u podržavanju implementacije civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok paralelno podstiče napredak u pogledu ispunjavanja pet ciljeva i dva uslova koji su definisani za zatvaranje OHR-a, i radi na očuvanju ranije postignutih rezultata u okviru sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
NN: U jednom momentu, mislim da je OHR imao istaknutu ulogu. Na primjer, pomagali ste da se postigne sporazum o Elektroprenosu, ustavnoj reformi u FBiH itd. Ali sada se čini da nema "velikih projekata" u kojima ste angažovani. Ili ima...?
ROBINSON: U skladu sa jedinstvenim mandatom visokog predstavnika iz Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i relevantnih rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, OHR je ostao angažovan u rješavanju niza nesuglasica, ustavnih sporova i proceduralnih prepreka. Na primjer, u FBiH smo puno radili na osiguranju potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i Vijeća za vitalni interes i na sprečavanju fiskalne krize nakon upitne odluke bivšeg predsjednika FBiH da smijeni ministra finansija FBiH. U Mostaru smo spremni pružiti pomoć političkim strankama da konačno sprovedu odluku Ustavnog suda BiH o izbornom sistemu u gradu. Takođe smo pomogli da se pronađu rješenja koja bi osigurala da Mostar ne ostane bez finansija zbog toga što nema funkcionalnog gradskog vijeća. To su samo neki od primjera kako smo pomagali da se riješe pitanja koja su imala potencijal da postanu ozbiljni problemi. Naše očekivanje je da će vremenom naše usluge pomoći vladama i institucijama da izrade odgovarajuće mehanizme za smirivanje sličnih kriza u budućnosti i da će domaći akteri sve više biti u stanju da sami nađu pravno održiva rješenja.
NN: Neki kažu da su vremena "jakog OHR-a" davno prošla, i da se visoki predstavnik "nikad ne bi usudio" da iskoristi bonska ovlaštenja da smijeni nekog zbog ozbiljnog kršenja Dejtonskog sporazuma. Da li je to tačno?
ROBINSON: Činjenica da se izvršna ovlaštenja više ne koriste na isti način kao prije deset godina ne znači da više ne postoje. Preovlađujući stav u međunarodnoj zajednici je da, dvadeset godina nakon Derjtonskog mirovnog sporazuma, izvršna ovlaštenja visokog predstavnika treba da se koriste samo kao krajnje sredstvo. Iako se nadamo da ih nećemo morati koristiti, izvršna ovlaštenja i dalje su na raspolaganju visokom predstavniku ukoliko to bude potrebno.
Aktivni smo i u Brčkom
NN: Supervizor za Brčko je 2012. godine donio odluku da suspenduje svoje funkcije. Da li to znači da OHR više ne vrši aktivnu ulogu u Distriktu?
ROBINSON: Supervizor više nije uključen u svakodnevne aktivnosti u Distriktu u skladu sa Odlukom jednog od mojih prethodnika. Međutim, mi i dalje pratimo situaciju u Distriktu i pružamo pomoć u vezi sa nekim pitanjima. Na primjer, moji saradnici učestvuju u aktivnostima na izradi nacrta četiri zakona u oblasti finansija, kojima se uređuju pitanja platnog prometa, računovodstva i revizije, deviznog poslovanja i fiskalnih kasa. Cilj ove podrške je pomoći u implementaciji Memoranduma o razumijevanju o institucionalnoj saradnji i razmjeni podataka, koji je zaključen između tri porezne uprave u BiH i Uprave za indirektno oporezivanje, što je uslov MMF-a. Prema informacijama koje su meni dostupne u ovoj fazi, već su izrađeni nacrti pomenuta četiri zakona i spremni su da se upute u zakonodavnu proceduru. Ovim zakonima će se ne samo omogućiti veoma kvalitetna saradnja između poreznih uprava nego će se uskladiti i propisi u Brčkom u ovoj oblasti sa onima koji su na snazi u drugim dijelovima BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.