Sudovi u BiH i dalje su preopterećeni zaostalim predmetima i to je glavni izazov povećanju efikasnosti pravosuđa, rekao je Georg Stava, predsjednik Komisije za efikasnost pravosuđa Savjeta Evrope.
"Nije rješenje da odustanemo zato što nemamo odmah željene rezultate. Taj proces treba voditi do kraja. I sasvim sigurno je tačno da tu ima još štošta da se uradi", rekao je Stava.
NN: BiH je jedna od najkorumpiranijih zemalja Evrope. Kako, dakle, izgleda naš pravosudni sistem u odnosu na druge evropske zemlje?
STAVA: Ono što mi prvo padne na pamet kada pogledam zadnjih desetak godina razvoja jeste komplikovani pravosudni sistem, imajući u vidu politički razvoj u zadnje dvije decenije. Ali to neće biti problem ako se fokusiramo na pitanje kako napraviti efikasniji sistem. Koliko će vaše pravosuđe donijeti koristi građanima i privredi je pitanje njegovog dnevnog funkcionisanja i kako teče svaki pojedinačni postupak. Mogu reći da se u BiH, ali ne samo u BiH, situacija popravlja. To znači da se problemi koje smo detektovali prije desetak godina rješavaju.
NN: Na primjer?
STAVA: Recimo, dva primjera: Jedan je pitanje zarada. Ako se borite protiv korupcije, uvijek je pitanje kolika primanja imaju oni koji se tim slučajevima bave. U BiH to pitanje smo aktivno rješavali - analizirali smo koliko mora sudija zaraditi da bi se preduprijedila eventualna pojava korupcije. Osim toga, bavili smo se i metodama zapljene imovine stečene korupcijom, kao i time kako povećati transparentnost. Svakako da ne možemo reći da smo u tome potpuno uspjeli, ali činjenica jeste da se u BiH tim pitanjem aktivno bavimo, što se, nažalost, ne može reći za neke druge zemlje.
NN: Ali na kraju krajeva, uvijek se sve svodi na rezultate - ima li ili nema rezultata. A čini mi se da u BiH nismo mnogo uradili u vezi s pitanjem visoke korupcije...
STAVA: Možda, ja o tome ne mogu suditi. Ali mogu reći da je to proces koji stalno ide naprijed. Nije rješenje da odustanemo zato što nemamo odmah željene rezultate. Taj proces treba voditi do kraja. I sasvim sigurno je tačno da tu ima još štošta da se uradi.
NN: Meni se čini da mnogo problema postoji u našim zakonima, koji su ponekad suviše komplikovani, nedorečeni, nekad i kontradiktorni drugim zakonima. Čak bih mogao reći da se neki zakoni i pišu da bi legalizovali korupciju, a ne da bi je spriječili, kao na primjer, Zakon o privatizaciji. Teško je očekivati od tužilaca i sudija da riješe pojedine slučajeve ako su zakoni loši.
STAVA: Tačno je da su zakoni polazna osnova i da suci i tužioci nemaju izbora osim da ih striktno primjenjuju. Tačno je i to da su dobri zakoni preduslov za uspješnost postupaka. Mi kao organizacija ne bavimo se pitanjem sadržaja zakona, nego time kako funkcioniše pravosuđe i kako se ono može unaprijediti.
NN: Da li je bilo pritužbi tužilaca i sudija na zakone? Da li se žale na nedorečenosti u zakonima i sličnim pojavama?
STAVA: Ne mogu o tome govoriti, jer, kao što sam rekao, mi se time ne bavimo. Ali to da ja nisam čuo takve pritužbe ne znači da ih i nema. To jednostavno nije u našem mandatu. Ja bih želio još jednu bitnu stvar napomenuti u vezi s pitanjem efikasnosti pravosuđa zato što je to takođe velika tema u BiH i zato što su sudovi i dalje preopterećeni zaostalim predmetima. Potrebno je povećati efikasnost i to su teme kojima se mi intenzivno bavimo na evropskom nivou. U tom segmentu razvijamo alate i analitičke metode. Preko eksperata koji se time bave, BiH je vodeća zemlja i tu je potrebno mnogo raditi. Biće to zadatak domaćih službi. Tako da u tom dijelu na evropskom nivou možemo podijeliti iskustva i pomoći s alatima, ali probleme moraju riješiti domaći stručnjaci.
NN: Još jedan problem koji sam zapazio je da ne postoji jasan sistem ocjenjivanja rada naših tužilaca i sudija. Može li se tu šta poboljšati?
STAVA: Tu možemo pomoći kroz razvijanje alata koji će pomoći da se pokažu jasni indikatori uspješnosti. Ali, da li pojedine zemlje takve alate žele razviti i primijeniti, mi se u to ne miješamo.
NN: Kakve metode mjerenja koristimo mi u BiH? Jesu li one slične onima koje susrećemo u razvijenijim evropskim zemljama?
STAVA: Mislim da su one dosta slični metodama koje se koriste u ovom regionu i to je prirodno s obzirom na zajedničku istoriju i tradiciju koju imate. Naravno, nemoguće je razviti jedinstvene metode koje bi bile primjenjive na čitav evropski kontinent. Tako da, ako biste željeli ocijeniti vaše pravosuđe, najbolje ga je porediti sa sistemima u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji...
NN: Ali sve te zemlje imaju prilično slične probleme s korupcijom...
STAVA: Da, ali ne samo one. I to jeste problem s kojim se sve zemlje moraju uhvatiti u koštac.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.