Za plasiranje ideja u budućnosti saveznik treba da nam budu iskustva koja smo imali do sada, treba nam više hrabrosti i možda najviše optimizma, rekao je u intervjuu za "Nezavisne novine" Saša Stevanović, direktor Društva za upravljanje penzijskim rezervnim fondom RS (PREF).
"Podaci najbolje oslikavaju ekonomsku realnost i sve što govorim i pišem, radim na osnovu tih podataka, a na javnosti i onima koji donose odluku je da formiraju stav, ako hoće, naravno. Ako ne, ti podaci se mogu i zanemariti, ali šta nam je onda alternativa? Volio bih da u Republici Srpskoj imamo više dijaloga na ekonomske teme, treba nam više različitih mišljenja, ideja, jer iz toga se donesu najbolje odluke. Za dobre ekonomske odluke trebaju vam dobri podaci, analize i iskustvo, a ne emocije", kazao je Stevanović.
NN: Da li PREF treba više da ulaže na ino-tržištima, s obzirom na to da kod nas tržište nije toliko razvijeno?
STEVANOVIĆ: U inostranstvu ulažemo četiri godine i ulažemo onoliko koliko nam ekonomska logika govori. U prethodne četiri godine sticali smo iskustva jer smo bili relativno novi na tom tržištu i nije lako donijeti odluku gdje investirati novac. Odgovornost je velika, nije to domaće tržište koje dobro poznajete, već idete tamo gdje investira cijeli svijet, naravno, s ciljem da se nešto zaradi. U takvim okolnostima morate imati različit pristup kroz više strategija, a svaka investicija i odluka je novo iskustvo. Imamo, recimo, interesantno iskustvo da smo kupili akciju "Tesle", gdje smo na uloženi iznos od 440.000 KM, u periodu od marta 2021. do maja 2023, kroz aktivno upravljanje rizicima ostvarili zaradu od 591.000 KM. Planiramo naše iskustvo ponuditi javnosti kroz kompletnu informaciju o tome gdje smo ulagali, koliko smo ulagali i šta smo saznali, i šta eventualno možemo primijeniti na domaćem tržištu. Naše tržište nije razvijeno i, nažalost, da nema Ministarstva finansija na Banjalučkoj berzi ne bi se imalo gdje investirati. To je širi problem koji nije moguće riješiti preko noći. Potrebne su korjenite promjene svijesti, usklađivanja regulative domaćim potrebama, pa do edukacije stanovništva, posebno privrede, koja trenutno bankama ne vidi alternativu. Moramo razvijati domaće tržište da dio novca zadržimo ovdje i da se s njime radi. Imamo potencijal, stručnjake koji to znaju raditi, stvar je odluke u kojem pravcu treba da idemo.
NN: Na čemu trenutno bazirate vaša ulaganja, odnosno koliko je sadašnji model poslovanja PREF-a prevaziđen. Da li je potrebna modernizacija i u kojem smjeru?
STEVANOVIĆ: Treba nam modernizacija. Svijet se promijenio i ništa više nije isto kao prije deset ili 15 godina. Odluke se danas moraju donositi sad i odmah, jer prošla su vremena kada smo imali luksuz da nešto analiziramo po deset, 15 ili mjesec dana. Naravno, ne treba ići grlom u jagode, ali jednostavno moramo brže donositi odluke, ali na bazi dosadašnjeg iskustva koje imamo. PREF je baziran na domaće finansijske instrumente, dominantno hartije od vrijednosti Republike Srpske i to ne treba napuštati. To je sigurno ulaganje, ali moramo se prilagođavati i globalnim trendovima. Interesantne se stvari dešavaju, recimo globalni finansijski centar iz Njujorka seli se polako u Šangaj. U tome, u skladu sa svojim mogućnostima i kapacitetima, moramo učestvovati jer ako zakasnimo, teško će biti ponovo se uključiti. Mi smo mali fond, imamo dosta ograničenja, ali i u takvim okolnostima moramo se mijenjati i to ćemo raditi u dogovoru sa našim osnivačem, Vladom i upravom.
NN: U javnosti ste poznati kao neko ko potrošnju smatra jako bitnom i možda ključnom za ekonomski razvoj. Imamo li mi luksuz da podstičemo potrošnju ako imamo činjenicu da industrijska proizvodnja pada, izvoz takođe i da je inflacija uzela svoj danak?
STEVANOVIĆ: Samo pričam ono što nam kroz podatke šalje ekonomski sistem. I da, smatram da je privatna potrošnja među najbitnijim za ekonomski razvoj društva kakvo smo mi. Naša privreda ne može da proizvodi električne automobile, ona je, nažalost, radno intenzivna i nismo neko ko u doglednoj budućnosti može proizvoditi visokotehnološku robu. Podaci govore da je privatna potrošnja četiri puta efikasnija nego investicije u stalna sredstva, tri puta nego izvoz, pet puta nego supstitucija uvoza, tri puta nego smanjenje državne potrošnje. Umjesto ad hok rješenja, moramo pratiti podatke i vidjeti šta nam govore, a iz njih se može dosta naučiti. Ima i onih koji govore da podaci ne pokazuju realno stanje stvari, i ja to poštujem, ali u ovom trenutku ti podaci su jedini koji se mogu analizirati. Za plasiranje ideja u budućnosti, saveznik treba da nam budu iskustva koja smo imali do sada, treba nam više hrabrosti i možda najviše optimizma. Podaci najbolje oslikavaju ekonomsku realnost i sve što govorim i pišem, radim na osnovu tih podataka, a na javnosti i onima koji donose odluku je da formiraju stav, ako hoće, naravno. Ako ne, ti podaci se mogu i zanemariti, ali šta nam je onda alternativa? Volio bih da u Republici Srpskoj imamo više dijaloga na ekonomske teme, treba nam više različitih mišljenja, ideja, jer iz toga se donesu najbolje odluke. Za dobre ekonomske odluke trebaju vam dobri podaci, analize i iskustvo, a ne emocije.
NN: Kako komentarišete ekonomsku situaciju u Republici Srpskoj ove godine?
STEVANOVIĆ: Ako ćemo stav bazirati na podacima, situacija je dobra. Maloprodaja raste, plate rastu, zaposlenost, javni prihodi, budžet je stabilan itd. Recimo, proširili smo socijalna davanja, a imamo sve manje lica u stanju socijalne potrebe, i to nešto govori. Siromaštvo se smanjuje, a podaci govore i da se sve manje dohotka izdvaja za hranu. To su činjenice i zvanični podaci. Možemo uzeti i podatke od drugih, rast naše ekonomije u trećem kvartalu je 2,1 posto, a u EU kao našem najvećem izvoznom tržištu nije bilo rasta uopšte. To su podaci EU i svjetskih finansijskih institucija, nisu naši. Nismo mi tako loši kao što se stvara slika, ali u budućnost moramo još jače i sa idejama koje će rast da pretvore u dugoročni trend. Imamo mi i izazova da se ne zavaramo, nije sve tako super. Izvoz nam pada, recesija je naše domaće prerađivačke industrije evo već četvrti kvartal, imamo i veću inflaciju nego u EU, ali siguran sam da ćemo i iz svega ovoga izaći sa više iskustva, bogatiji i razvijeniji.
NN: Šta očekujete u narednoj godini? Koliki ekonomski rast možemo očekivati, te da li se konačno može stati u kraj inflaciji?
STEVANOVIĆ: Dosta toga zavisi od Evrope, a šta očekivati, možemo vidjeti kroz očekivanja Evropske centralne banke. Njihova iskustva su značajna i treba ih pratiti, analizirati, jer treba da nam služe kao model po kojem ćemo se ponašati. Trebamo više da se bavimo očekivanjima, projekcijama, dugoročnim prognozama i na osnovu toga pravimo planove. 'Ajmo vidjeti šta se u ekonomskom sistemu svijeta dešava, koji su trendovi, pa da onda napravimo dva, tri ili pet scenarija za narednih deset godina, sa fokusom na Srpsku. Na osnovu tih scenarija onda bazirati naše aktivnosti. Ako će EU sljedeće godine bilježiti rast od tri do četiri posto, mi ćemo rasti po stopi od sedam do osam posto. Dio tog rasta je inflacija na koju ne možemo uticati, ali 'ajmo vidjeti šta možemo. Kako da povećamo izvoz, oporavimo prerađivačku industriju, kako da povećamo plate. Sve su to pitanja na koja kao društvo moramo dati odgovor. Najgore je čekati i ne raditi ništa.
NN: Kolika su planirana ulaganja PREF-a u narednoj godini? Koji je plan za budućnost u smislu ulaganja na ino ili domaće tržište, odnosno da li će se više ulagati na domaćem ili stranom tržištu?
STEVANOVIĆ: Mi smo relativno mali fond kada se posmatra ukupna ekonomija. Naše prilive od državnih obveznica i trezorskih zapisa ćemo svakako reinvestirati. Dominantno ćemo investirati u državne hartije od vrijednosti jer tu nemamo rizika. Vjerovatnoća da država neće izmiriti obaveze je ravna nuli, i to je dobar pokazatelj. Međunarodne institucije i rejting agencije procjenjuju vjerovatnoću na dva posto, ali ako pažljivo posmatramo strukturu budžeta, Zakon o budžetu itd., vidjećemo da je izmirivanje obaveza prioritet. Naš loš rejting je posljedica toga što smo u BiH i vezani smo za njeno institucionalno uređenje i imamo monetarnu politiku koja nije fleksibilna i što nismo u NATO-u. Interesantno bi bilo dobiti međunarodni rejting neke rejting agencije npr. iz Kine, pa uporediti. Prema ekonomskim fundamentima naš rejting je investicioni. Od kada postoji Republika Srpska, od kada postoji PREF, obaveze su uvijek izmirivane na vrijeme.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.