Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije (CIK) BiH, inače doktor političkih nauka i izbornih sistema u BiH, uvjeren je da je ova institucija na općim izborima 12. oktobra uradila veliki posao.
U intervjuu za "Nezavisne" Arnautović odbacuje sve optužbe o sporosti CIK-a pri brojanju listića kao neosnovane.
"Ako neko kaže da se sve razvuklo i da smo mi najsporija institucija, onda taj ne poznaje zakon", ističe ovaj član CIK BiH.
NN: Kako komentirate negodovanja određenih političkih faktora u BiH koji tvrde da se verifikovanje izbornih rezultata isuviše razvuklo i da je CIK BiH jedna od najsporijih srodnih institucija po brojanju glasova?
ARNAUTOVIĆ: Najprije, stavove političkih faktora niti ja, niti CIK ne želimo komentirati. Dakle, to je politički prostor u koji ne ulazimo, držimo se zakona i podzakonskih propisa, principa i načela ekvidistance od svakog političkog stava ako on nije direktno vezan za određeni član zakona ili odredbu na koju je CIK dužan da reagira. A ako neko kaže da se sve razvuklo i da smo mi najsporija institucija, onda taj ne poznaje zakon. Dakle, niti mi šta razvlačimo, niti je u pitanju sporost institucije, nego se držimo zakona. Svako ko želi može otići na našu veb stranicu i pronaći uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za opće izbore.
NN: Možete li nam onda, u najkraćem, pojasniti metodologiju prebrojavanja listića od trenutka glasanja do objave rezultata?
ARNAUTOVIĆ: Ta procedura je propisana Izbornim zakonom i našim pravilnikom, kojim je utvrđivanje izbornih rezultata propisano najkasnije 20 dana od dana održavanja izbora, a to u ovom slučaju znači oko 2. novembra. I naš zakon predviđa dva termina, koji mnogi ne znaju ili ne mogu da razumiju. To su termini za utvrđivanje i potvrđivanje rezultata, a mi smo dužni da u roku od 20 dana utvrdimo i objavimo rezultate. Na te utvrđene i objavljene rezultate svaki politički subjekt, ili 50 birača s nekog biračkog mjesta, akreditirani posmatrač, općinska ili gradska izborna komisija, ili čak CIK, mogu da zahtijevaju ponovno brojanje. Rok za podnošenje zahtjeva za brojanje na jednom ili više biračkih mjesta je tri dana.
NN: A da li je već bilo takvih zahtjeva?
ARNAUTOVIĆ: Bilo ih je, ali su oni preuranjeni. Oni su sada odbijeni jer moraju biti podneseni u roku predviđenom zakonom, a to je kad se utvrde i objave rezultati. Dakle, da se vratimo na metodologiju. U 19 sati, kada se zatvaraju birališta, općinske izborne komisije su obavezne da prikupljeni materijal sa svih biračkih mjesta, a koji dođe u hard-kopiji, ukucaju u onlajn softversku aplikaciju. Onog trenutka kada se ukuca, ona je automatski ovdje u CIK-u. E sad, problem u praksi je što određeni broj općinskih komisija ne ukuca sve podatke, i što čak imamo cijele općine koje ih ne ukucavaju. Na primjer, Doboj je jedna od općina koja u tom trenutku nije ukucala nijedan podatak. I onda ako to nije uneseno u sistem, onda se to radi u glavnom centru za brojanje, u sarajevskoj "Zetri", ali tek kad materijal dođe fizički, u vrećama. Bitno je još naglasiti da postoje prvi i drugi unos, prvi se radi uvijek na nivou općine, a drugi u "Zetri", a ako prvi nije izvršen onda se i prvi i drugi vrše u "Zetri". Tada se otklanjaju određene greške koje se mogu desiti, a to je proces validacije. Najčešća greška je permutacija brojeva i sve to zahtijeva vrijeme. I treća stvar... Naš izborni sistem je specifičan, imamo poštu koju moramo čekati iz najudaljenijih dijelova svijeta, pa također i DKP-e, pa nepotvrđene, kovertirane listiće, sve se to provjerava.
NN: Da li upravo taj naš specifični izborni sistem uzrokuje razliku u brzini brojanja, s obzirom na to da neke najmnogoljudnije države svijeta poput Indije ili SAD, koje imaju i elektore, konačne rezultate imaju za svega nekoliko sati ili dana?
ARNAUTOVIĆ: U Indiji je sistem relativne većine, a u SAD također, gdje imamo i te elektore. Ali kad već uzimate primjer SAD, evo podsjećam vaše čitaoce na slučaj prebrojavanja listića u utrci Džordža Buša i Ala Gora, koliko se samo čekalo na rezultate u Floridi u tim istim SAD, gdje je proces glasanja elektronski i gdje je utrka između dva kandidata, dakle većinski sistem.
NN: I kada ćemo dobiti konačne potvrđene rezultate za sve nivoe? Hoće li CIK baš čekati taj 20. dan, ili će biti objavljeni ranije?
ARNAUTOVIĆ: S obzirom na izvanrednu organizaciju našeg glavnog centra, na angažovanost tri smjene brojača i operatora, koji rade non-stop, mi očekujemo da će taj rok biti i kraći.
NN: Da li su, prema Vašem mišljenju, ovogodišnji parlamentarni izbori sa svih aspekata u potpunosti regularni i legitimni?
ARNAUTOVIĆ: Oni su svakako legitimni, a s aspekta menadžmenta, dakle CIK-a koji rukovodi i koji je regulator izbornog procesa, oni su apsolutno i regularni. Ono što je sfera odlučivanja i CIK-a i Suda BiH, što je sfera nadležnosti i drugih agencija, to je sada proces da utvrde da li je negdje nešto bilo. U ovom trenutku mi ne možemo sa sigurnošću kazati da možda nije bilo nekih neregularnosti, ali to treba da se utvrdi u zakonitom postupku.
Aplikaciju smo morali zaustaviti
NN: Da li su tačne informacije da je u izbornoj noći bilo određenih tehničkih problema. Može se čuti da je, navodno, pao i server CIK-a?
ARNAUTOVIĆ: Taj je spin pušten iz političkih krugova. Nikakav server nije pao, riječ je o jednoj drugoj stvari. Svi, dakle, u određenom vremenu treba da unesu rezultate u aplikaciju da bismo ih mi mogli na pres-konferenciji u 24 sata saopštiti. Onog trenutka kad su ti rezultati uneseni, mi smo zaustavili aplikaciju da bismo ih mogli obraditi i prezentirati medijima u 24 sata, prvi dan izbora. I čim je taj posao završen, aplikacija je odmah puštena.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.