Intervju

Vigemark: Prošla su vremena nametnutih rješenja

Vigemark: Prošla su vremena nametnutih rješenja
Foto: N.N. | Vigemark: Prošla su vremena nametnutih rješenja
N.N.

BiH mora pokazati da je sposobna postići dogovor oko teških političkih pitanja i krenuti naprijed na putu ka EU, kaže Lars Gunar Vigemark, šef Delegacije EU u BiH."BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU i mi smo usred procesa izrade Mišljenja, koji putem upitnika mjeri spremnost BiH za pridruživanje EU", ističe on.

NN: Kakva je Vaša procjena situacije u zemlji nakon izbora?

VIGEMARK: Prošlo je više od mjesec dana od održavanja Opštih izbora. Centralna izborna komisija (CIK) objavila je službene rezultate 7. novembra i raspodjela mandata za sve nivoe vlasti je sada jasna. To je i pravni osnov za formiranje vlasti. Sastao sam se s više političkih lidera, uključujući SDA, HDZ BiH, SDP i DF-a, kako bih se bolje upoznao sa pregovorima o koalicijama, ali i prenio poruku da bi trebali pokušati formirati stabilne vlade koje mogu donositi teške odluke i približavati zemlju Evropskoj uniji. Na strankama je da odluče s kim žele formirati vladajuće koalicije, uz poštivanje želja birača.

Mišljenja sam da je većina građana ove zemlje umorna od svađa i nemogućnosti mnogih političara da postignu dogovor, da žele vidjeti vlade i parlamente koji mogu donositi teške odluke bez beskrajnih rasprava i kašnjenja. Naredne četiri godine će biti veoma bitne za BiH. Neki čak tvrde da je ovo posljednja prilika političkim krugovima u BiH da pokažu da su dostojni njihove podrške.

NN: Međutim, nije moguće formirati sve razine vlasti zbog pravnog vakuuma u Izbornom zakonu, glede raspodjele mandata u Domu naroda FBiH.

VIGEMARK: Tačno. Poznato vam je da su upravo iz tog razloga EU i SAD prije godinu dana pokrenuli dijalog između političkih stranaka u cilju postizanja dogovora o izmjeni Izbornog zakona. Ali i pored više od 40 sastanaka na radnom nivou kao i nekoliko sastanaka s vodećim stranačkim čelnicima u FBiH, politički akteri koji su učestvovali u razgovorima nisu mogli postići kompromis. Tokom ljeta je postalo jasno da u parlamentu nema dovoljno podrške za bilo koje od predloženih rješenja.

Tokom napora EU i SAD-a da omoguće razgovore, stručnjaci Venecijanske komisije koji su bili uključeni u jedan dio pregovora s političkim strankama istakli su da postoji zakonski osnov za Centralnu izbornu komisiju da utvrdi raspodjelu mandata za Dom naroda FBiH. Pri tome je to poznato svim učesnicima u pregovorima. Ne moram ni naglašavati da smo sa svoje strane kontinuirano isticali da Centralna izborna komisija treba djelovati kao nezavisna institucija odgovorna za izborni proces te da uvijek mora djelovati u postojećem ustavnom i pravnom okviru.

NN: Ali, ne mislite li da je odluka CIK-a neustavna?

VIGEMARK: Prije svega, CIK još uvijek nije donio odluku. Drugo, bilo kakvo zakonsko osporavanje odluke bi se trebalo uputiti nadležnim sudovima u skladu s važećim ustavnim i zakonskim okvirom. Bez obzira na ishod, konačne odluke su obavezujuće i treba ih provesti.

NN: Ne bi li bilo lakše zatražiti od visokog predstavnika da iskoristi bonska ovlaštenja?

VIGEMARK: Iz perspektive EU, BiH mora pokazati da je sposobna postići dogovor oko teških političkih pitanja i krenuti naprijed na putu ka EU. To je suština jedne demokratske i suverene zemlje. BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU i mi smo usred procesa izrade Mišljenja, koji putem upitnika mjeri spremnost BiH za pridruživanje EU. Neophodno je lokalno vlasništvo. Prošla su vremena nametnutih rješenja od strane međunarodne zajednice.

NN: Neke stranke smatraju da izbori nisu bili pravedni i transparentni. Kakvo je Vaše mišljenje?

VIGEMARK: EU u cijelosti usklađuje svoj stav sa ocjenom ODIHR-a, kao službene međunarodne posmatračke misije za izbore, temeljene na čvrsto utvrđenim kriterijima i metodologijama. Mnoge preporuke ODIHR-a o tome kako poboljšati izborni proces se ponavljaju nakon svakih izbora. Domaće vlasti se moraju baviti rješavanjem preporuka ODIHR-a za unaprjeđenje provedbe izbora između izbornih ciklusa.

Moj je osobni stav da mnoge od ovih preporuka o tome kako unaprijediti izborni proces u BiH trebaju postati važan dio Mišljenja Evropske komisije i uslov za dalju integraciju BiH u EU. Bez snažnog izbornog okvira i povjerenja u ishod izbora, narušava se sama suština demokratije i BiH ne može ispuniti uslove za članstvo u EU.

NN: Neki od medija izvještavaju da ste se miješali u rad CIK-a? Jeste li?

VIGEMARK: Ne. Nezavisnost Centralne izborne komisije je neophodan preduslov za funkcionalan izborni sistem. Uvijek sam naglašavao da CIK treba djelovati u skladu sa svojim mandatom i u skladu s postojećim ustavnim i pravnim okvirom kako bi se osigurala provedba izbornih rezultata, što uključuje poštivanje propisanih rokova kojima se uređuje izborni proces.

NN: U posljednjih nekoliko dana mediji su takođe izvijestili o izjavi premijerke Srbije kojom negira genocid u Srebrenici. Kako to komentirate?

VIGEMARK: Evropska unija odbacuje bilo kakvo poricanje, relativizaciju ili pogrešno tumačenje genocida u Srebrenici.

Pozivamo sve političke lidere i druge aktere u vlasti u BiH i regionu da budu predvodnici u odavanju počasti žrtvama i promociji pomirenja. Svi imamo odgovornost za izgradnju bolje budućnosti za buduće generacije, budućnosti temeljene na pomirenju, uz izbjegavanje djelovanja i retorike u pravcu podjela. Kolektivno poštovanje, priznanje i sjećanje mogu pomoći u izgradnji bolje budućnosti za sve, čime se potiču pomirenje, regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi.

Od svake zemlje koja teži pristupanju EU očekuje se da će se pridržavati i promovisati demokratiju, ljudska prava, toleranciju i pravdu, kao vrijednosti Evropske unije. To uključuje i tretiranje žrtava genocida s najvećim poštovanjem i dostojanstvom.

NN: Spomenuli ste zahtjev za članstvo u EU-u, dokle smo s pripremom mišljenja Komisije?

VIGEMARK: Evropska komisija će naredne godine predstaviti svoje mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo. U cilju njegove pripreme, kolege u Briselu i kancelarija EU ovdje u BiH proveli su temeljitu analizu stanja u zemlji u svim područjima koja su relevantna za članstvo u EU, uključujući pitanja koja se odnose na političke i ekonomske kriterije, kao i sposobnost zemlje da preuzme obaveze koje proizlaze iz članstva. U tom procesu, odgovori zemlje na Upitnik predstavljaju važan izvor informacija, ali nipošto nisu i jedini.

Još uvijek čekamo odgovore na dodatna pitanja koja su prošlog juna poslana iz Brisela u Sarajevo. Kašnjenje u pripremi ovog posljednjeg seta odgovora ne znači da EU samo sjedi i čeka. Ovim se šalje i zabrinjavajući signal o stepenu angažmana vlasti u BiH u ovom procesu. Zabrinjavajuće je da, dok su druge države Zapadnog Balkana ubrzale svoj put ka EU dok su čekale na mišljenje, u BiH je došlo do usporavanja. Neka usporavanja su nesumnjivo uzrokovana skorašnjim izborima, ali bi BiH sada trebala ispuniti svoju zadaću bez daljeg kašnjenja.

NN: Šta će uključivati mišljenje?

VIGEMARK: Mišljenje bi trebalo odgovoriti na dva važna pitanja. Prvo, u kojoj je mjeri BiH spremna postati država članica EU i kroz kakvu transformaciju zemlja treba proći da bi se pripremila? Drugo, šta moraju učiniti bh. vlasti za otvaranje pristupnih pregovora, u smislu odluka o politikama i njihovoj provedbi? Prvo pitanje pokriva svih 35 poglavlja iz takozvane pravne stečevine EU, od strogih propisa o zaštiti okoliša do unutrašnjeg tržišta roba, usluga, kapitala i ljudi. Uključuje sveobuhvatnu zakonsku usklađenost sa svim standardima EU kao i ustavnim pitanjima. Drugo pitanje je fokusirano na temeljna pitanja, odnosno političke kriterije za članstvo u EU i jačanje vladavine prava na svim razinama vlasti i u svim sferama života.

Mišljenje će uključivati preporuke po oba ova pitanja, a koje vlasti u BiH i građani ove zemlje trebaju ozbiljno prihvatiti ukoliko su iskreno zainteresirani za napredak na putu ka EU. Pristupanje Evropskoj uniji predstavlja egzistencijalno pitanje i strateški cilj ove zemlje, što iznimno poštujem. Ukoliko su nove vlasti na različitim razinama ozbiljne kada je riječ o članstvu u EU, trebaju pažljivo razmotriti načine kako integrisati preporuke mišljenja u svoje političke programe tokom četverogodišnjih mandata.

NN: Vremenski gledano, čini se da smo daleko od pristupanja u EU?

VIGEMARK: Pristupanje u EU iziskuje vrijeme, ali je proces transformacije važan koliko i krajnji cilj samog članstva. Brojne promjene koje će poboljšati kvalitetu života i vladavinu prava za građane ove zemlje moraju se desiti prije samog članstva, a kako bi se pokazalo da je BiH sposobna osigurati rezultate. Ostale zemlje u regionu Zapadnog Balkana nalaze se u različitim fazama ovog procesa i pomoglo bi BiH da bliže sarađuju, na primjer, sa svojim prvim susjedima, poput Crne Gore i Srbije, da bi saznali na koji način oni upravljaju procesom evropskih integracija ali istovremeno i unaprijedili regionalnu saradnju sa svim susjedima. Kriteriji iz Kopenhagena i usvajanje zakonodavstva EU glavni su zadaci koji uključuju sve institucije na razini države, entiteta i kantona. Lokalne vlasti, uključujući i opštine, takođe igraju važnu ulogu u evropskim integracijama.

Proces pridruživanja EU zahtijeva razumijevanje svih institucija, vlada i parlamenata da tu ne možete birati šta vam se sviđa, a šta ne, gdje samo neke stvari trebate uraditi dok istovremeno izbjegavate rješavanje pitanja koja mogu biti vrlo teška i uključuju velike, pa možda čak i bolne promjene. Nažalost, ponekad primjećujemo kako vlasti na različitim razinama, uključujući i mnoge političare, vjeruju da je nekako „neko drugi“ taj koji treba preuzeti odgovornost za evropske integracije, a ne oni. I ne informišu se dovoljno o tome šta je potrebno za ispunjavanje standarda EU. EU i naše države članice spremne su podijeliti svoja iskustva o sadržaju ovog procesa i svako ko ima ozbiljan interes za evropske integracije treba biti otvoren za takav savjet.

Agenda

NN: Šta je s provedbom Reformske agende?

VIGEMARK: Reformska agenda je bila povezana s mandatom vlada izabranih u 2014. godini, a istekla je s nedavnim izborima 2018. godine. Međutim, to ne znači da je sve ostvareno i da se proces transformacije treba zaustaviti. Naprotiv, nove vlasti trebaju u cijelosti imati vlasništvo nad svim promjenama potrebnim za unaprjeđenje života svojih građana. Mnogo je načina na koje je Reformska agenda pomogla u jačanju temelja privrede u BiH. Sada tu kuću treba nadopuniti s krovom i drugim važnim sadržajima. EU će ponuditi svoju punu podršku. Razgovori stručnjaka i političkih stranaka o novom nizu socioekonomskih i reformi u oblasti vladavine prava su već započeli, a sada ih treba nastaviti i u narednim mjesecima. Potrebno je dogovoriti konkretne i realistične aktivnosti i ostvariti ih, čim se formiraju nove vlade i parlamenti. Novi set reformi takođe treba uzeti u obzir stavove poslovne zajednice i civilnog društva.

 

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 1

photohamic

Odlično ti Wigemark znaš da se oni KRIMINALCI nikad neće dogovoriti a tvoje druženje s Čovićem u vinogradu to potvrđanja nema jer od nameta nema selameta.

Više komentara Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije