Intervju

Vigemark: Prošla su vremena nametnutih rješenja

Vigemark: Prošla su vremena nametnutih rješenja
Foto: N.N. | Vigemark: Prošla su vremena nametnutih rješenja
N.N.

BiH mora pokazati da je sposobna postići dogovor oko teških političkih pitanja i krenuti naprijed na putu ka EU, kaže Lars Gunar Vigemark, šef Delegacije EU u BiH."BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU i mi smo usred procesa izrade Mišljenja, koji putem upitnika mjeri spremnost BiH za pridruživanje EU", ističe on.

NN: Kakva je Vaša procjena situacije u zemlji nakon izbora?

VIGEMARK: Prošlo je više od mjesec dana od održavanja Opštih izbora. Centralna izborna komisija (CIK) objavila je službene rezultate 7. novembra i raspodjela mandata za sve nivoe vlasti je sada jasna. To je i pravni osnov za formiranje vlasti. Sastao sam se s više političkih lidera, uključujući SDA, HDZ BiH, SDP i DF-a, kako bih se bolje upoznao sa pregovorima o koalicijama, ali i prenio poruku da bi trebali pokušati formirati stabilne vlade koje mogu donositi teške odluke i približavati zemlju Evropskoj uniji. Na strankama je da odluče s kim žele formirati vladajuće koalicije, uz poštivanje želja birača.

Mišljenja sam da je većina građana ove zemlje umorna od svađa i nemogućnosti mnogih političara da postignu dogovor, da žele vidjeti vlade i parlamente koji mogu donositi teške odluke bez beskrajnih rasprava i kašnjenja. Naredne četiri godine će biti veoma bitne za BiH. Neki čak tvrde da je ovo posljednja prilika političkim krugovima u BiH da pokažu da su dostojni njihove podrške.

NN: Međutim, nije moguće formirati sve razine vlasti zbog pravnog vakuuma u Izbornom zakonu, glede raspodjele mandata u Domu naroda FBiH.

VIGEMARK: Tačno. Poznato vam je da su upravo iz tog razloga EU i SAD prije godinu dana pokrenuli dijalog između političkih stranaka u cilju postizanja dogovora o izmjeni Izbornog zakona. Ali i pored više od 40 sastanaka na radnom nivou kao i nekoliko sastanaka s vodećim stranačkim čelnicima u FBiH, politički akteri koji su učestvovali u razgovorima nisu mogli postići kompromis. Tokom ljeta je postalo jasno da u parlamentu nema dovoljno podrške za bilo koje od predloženih rješenja.

Tokom napora EU i SAD-a da omoguće razgovore, stručnjaci Venecijanske komisije koji su bili uključeni u jedan dio pregovora s političkim strankama istakli su da postoji zakonski osnov za Centralnu izbornu komisiju da utvrdi raspodjelu mandata za Dom naroda FBiH. Pri tome je to poznato svim učesnicima u pregovorima. Ne moram ni naglašavati da smo sa svoje strane kontinuirano isticali da Centralna izborna komisija treba djelovati kao nezavisna institucija odgovorna za izborni proces te da uvijek mora djelovati u postojećem ustavnom i pravnom okviru.

NN: Ali, ne mislite li da je odluka CIK-a neustavna?

VIGEMARK: Prije svega, CIK još uvijek nije donio odluku. Drugo, bilo kakvo zakonsko osporavanje odluke bi se trebalo uputiti nadležnim sudovima u skladu s važećim ustavnim i zakonskim okvirom. Bez obzira na ishod, konačne odluke su obavezujuće i treba ih provesti.

NN: Ne bi li bilo lakše zatražiti od visokog predstavnika da iskoristi bonska ovlaštenja?

VIGEMARK: Iz perspektive EU, BiH mora pokazati da je sposobna postići dogovor oko teških političkih pitanja i krenuti naprijed na putu ka EU. To je suština jedne demokratske i suverene zemlje. BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU i mi smo usred procesa izrade Mišljenja, koji putem upitnika mjeri spremnost BiH za pridruživanje EU. Neophodno je lokalno vlasništvo. Prošla su vremena nametnutih rješenja od strane međunarodne zajednice.

NN: Neke stranke smatraju da izbori nisu bili pravedni i transparentni. Kakvo je Vaše mišljenje?

VIGEMARK: EU u cijelosti usklađuje svoj stav sa ocjenom ODIHR-a, kao službene međunarodne posmatračke misije za izbore, temeljene na čvrsto utvrđenim kriterijima i metodologijama. Mnoge preporuke ODIHR-a o tome kako poboljšati izborni proces se ponavljaju nakon svakih izbora. Domaće vlasti se moraju baviti rješavanjem preporuka ODIHR-a za unaprjeđenje provedbe izbora između izbornih ciklusa.

Moj je osobni stav da mnoge od ovih preporuka o tome kako unaprijediti izborni proces u BiH trebaju postati važan dio Mišljenja Evropske komisije i uslov za dalju integraciju BiH u EU. Bez snažnog izbornog okvira i povjerenja u ishod izbora, narušava se sama suština demokratije i BiH ne može ispuniti uslove za članstvo u EU.

NN: Neki od medija izvještavaju da ste se miješali u rad CIK-a? Jeste li?

VIGEMARK: Ne. Nezavisnost Centralne izborne komisije je neophodan preduslov za funkcionalan izborni sistem. Uvijek sam naglašavao da CIK treba djelovati u skladu sa svojim mandatom i u skladu s postojećim ustavnim i pravnim okvirom kako bi se osigurala provedba izbornih rezultata, što uključuje poštivanje propisanih rokova kojima se uređuje izborni proces.

NN: U posljednjih nekoliko dana mediji su takođe izvijestili o izjavi premijerke Srbije kojom negira genocid u Srebrenici. Kako to komentirate?

VIGEMARK: Evropska unija odbacuje bilo kakvo poricanje, relativizaciju ili pogrešno tumačenje genocida u Srebrenici.

Pozivamo sve političke lidere i druge aktere u vlasti u BiH i regionu da budu predvodnici u odavanju počasti žrtvama i promociji pomirenja. Svi imamo odgovornost za izgradnju bolje budućnosti za buduće generacije, budućnosti temeljene na pomirenju, uz izbjegavanje djelovanja i retorike u pravcu podjela. Kolektivno poštovanje, priznanje i sjećanje mogu pomoći u izgradnji bolje budućnosti za sve, čime se potiču pomirenje, regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi.

Od svake zemlje koja teži pristupanju EU očekuje se da će se pridržavati i promovisati demokratiju, ljudska prava, toleranciju i pravdu, kao vrijednosti Evropske unije. To uključuje i tretiranje žrtava genocida s najvećim poštovanjem i dostojanstvom.

NN: Spomenuli ste zahtjev za članstvo u EU-u, dokle smo s pripremom mišljenja Komisije?

VIGEMARK: Evropska komisija će naredne godine predstaviti svoje mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo. U cilju njegove pripreme, kolege u Briselu i kancelarija EU ovdje u BiH proveli su temeljitu analizu stanja u zemlji u svim područjima koja su relevantna za članstvo u EU, uključujući pitanja koja se odnose na političke i ekonomske kriterije, kao i sposobnost zemlje da preuzme obaveze koje proizlaze iz članstva. U tom procesu, odgovori zemlje na Upitnik predstavljaju važan izvor informacija, ali nipošto nisu i jedini.

Još uvijek čekamo odgovore na dodatna pitanja koja su prošlog juna poslana iz Brisela u Sarajevo. Kašnjenje u pripremi ovog posljednjeg seta odgovora ne znači da EU samo sjedi i čeka. Ovim se šalje i zabrinjavajući signal o stepenu angažmana vlasti u BiH u ovom procesu. Zabrinjavajuće je da, dok su druge države Zapadnog Balkana ubrzale svoj put ka EU dok su čekale na mišljenje, u BiH je došlo do usporavanja. Neka usporavanja su nesumnjivo uzrokovana skorašnjim izborima, ali bi BiH sada trebala ispuniti svoju zadaću bez daljeg kašnjenja.

NN: Šta će uključivati mišljenje?

VIGEMARK: Mišljenje bi trebalo odgovoriti na dva važna pitanja. Prvo, u kojoj je mjeri BiH spremna postati država članica EU i kroz kakvu transformaciju zemlja treba proći da bi se pripremila? Drugo, šta moraju učiniti bh. vlasti za otvaranje pristupnih pregovora, u smislu odluka o politikama i njihovoj provedbi? Prvo pitanje pokriva svih 35 poglavlja iz takozvane pravne stečevine EU, od strogih propisa o zaštiti okoliša do unutrašnjeg tržišta roba, usluga, kapitala i ljudi. Uključuje sveobuhvatnu zakonsku usklađenost sa svim standardima EU kao i ustavnim pitanjima. Drugo pitanje je fokusirano na temeljna pitanja, odnosno političke kriterije za članstvo u EU i jačanje vladavine prava na svim razinama vlasti i u svim sferama života.

Mišljenje će uključivati preporuke po oba ova pitanja, a koje vlasti u BiH i građani ove zemlje trebaju ozbiljno prihvatiti ukoliko su iskreno zainteresirani za napredak na putu ka EU. Pristupanje Evropskoj uniji predstavlja egzistencijalno pitanje i strateški cilj ove zemlje, što iznimno poštujem. Ukoliko su nove vlasti na različitim razinama ozbiljne kada je riječ o članstvu u EU, trebaju pažljivo razmotriti načine kako integrisati preporuke mišljenja u svoje političke programe tokom četverogodišnjih mandata.

NN: Vremenski gledano, čini se da smo daleko od pristupanja u EU?

VIGEMARK: Pristupanje u EU iziskuje vrijeme, ali je proces transformacije važan koliko i krajnji cilj samog članstva. Brojne promjene koje će poboljšati kvalitetu života i vladavinu prava za građane ove zemlje moraju se desiti prije samog članstva, a kako bi se pokazalo da je BiH sposobna osigurati rezultate. Ostale zemlje u regionu Zapadnog Balkana nalaze se u različitim fazama ovog procesa i pomoglo bi BiH da bliže sarađuju, na primjer, sa svojim prvim susjedima, poput Crne Gore i Srbije, da bi saznali na koji način oni upravljaju procesom evropskih integracija ali istovremeno i unaprijedili regionalnu saradnju sa svim susjedima. Kriteriji iz Kopenhagena i usvajanje zakonodavstva EU glavni su zadaci koji uključuju sve institucije na razini države, entiteta i kantona. Lokalne vlasti, uključujući i opštine, takođe igraju važnu ulogu u evropskim integracijama.

Proces pridruživanja EU zahtijeva razumijevanje svih institucija, vlada i parlamenata da tu ne možete birati šta vam se sviđa, a šta ne, gdje samo neke stvari trebate uraditi dok istovremeno izbjegavate rješavanje pitanja koja mogu biti vrlo teška i uključuju velike, pa možda čak i bolne promjene. Nažalost, ponekad primjećujemo kako vlasti na različitim razinama, uključujući i mnoge političare, vjeruju da je nekako „neko drugi“ taj koji treba preuzeti odgovornost za evropske integracije, a ne oni. I ne informišu se dovoljno o tome šta je potrebno za ispunjavanje standarda EU. EU i naše države članice spremne su podijeliti svoja iskustva o sadržaju ovog procesa i svako ko ima ozbiljan interes za evropske integracije treba biti otvoren za takav savjet.

Agenda

NN: Šta je s provedbom Reformske agende?

VIGEMARK: Reformska agenda je bila povezana s mandatom vlada izabranih u 2014. godini, a istekla je s nedavnim izborima 2018. godine. Međutim, to ne znači da je sve ostvareno i da se proces transformacije treba zaustaviti. Naprotiv, nove vlasti trebaju u cijelosti imati vlasništvo nad svim promjenama potrebnim za unaprjeđenje života svojih građana. Mnogo je načina na koje je Reformska agenda pomogla u jačanju temelja privrede u BiH. Sada tu kuću treba nadopuniti s krovom i drugim važnim sadržajima. EU će ponuditi svoju punu podršku. Razgovori stručnjaka i političkih stranaka o novom nizu socioekonomskih i reformi u oblasti vladavine prava su već započeli, a sada ih treba nastaviti i u narednim mjesecima. Potrebno je dogovoriti konkretne i realistične aktivnosti i ostvariti ih, čim se formiraju nove vlade i parlamenti. Novi set reformi takođe treba uzeti u obzir stavove poslovne zajednice i civilnog društva.

 

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 1

photohamic

Odlično ti Wigemark znaš da se oni KRIMINALCI nikad neće dogovoriti a tvoje druženje s Čovićem u vinogradu to potvrđanja nema jer od nameta nema selameta.

Više komentara Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije