Intervju

Volfgang Petrič: Zbog nacionalizma BiH sve dalje od EU

Volfgang Petrič: Zbog nacionalizma BiH sve dalje od EU
Volfgang Petrič: Zbog nacionalizma BiH sve dalje od EU
Dejan Šajinović

BiH se sve više udaljava od ideje EU jer i dalje prevladavaju ideje nacionalizma, izjavio je Volfgang Petrič, bivši visoki predstavnik i predsjednik Fondacije Maršalov plan Austrija.

Kako smatra, odgovornost za zastoj u BiH je podijeljena. Na jednoj strani, ističe, problem je na manjku interesa EU, ali glavni problem, kako smatra, je unutrašnje prirode.

"Pogledajte koliko dugo su isti političari na sceni. Recikliraju se stare strukture. Nema novog početka, nema nove inicijative", rekao je Petrič.

NN: Ima li berlinski samit posebno značenje za naš region? Mijenja li on nešto suštinski u odnosu EU prema Balkanu?

PETRIČ: Najveća razlika u odnosu na sve dosadašnje konferencije je da je ovdje u pitanju kontinuitet. On obuhvata period 2014-2018, Austrija organizuje sljedeće godine, a Francuska je izrazila spremnost da organizuje samit nakon Austrije. U okviru tog četvorogodišnjeg perioda direktno se provjerava ima li napretka. Biće uspostavljeni precizni vremenski okviri - koji projekti su potrebni, koliko će trajati, sve će biti iskoordinisano.

NN: Znači, ovo liči na nešto suštinski drugačije u odnosu na sve procese koje smo imali dosad?

PETRIČ: Tako je, ovo izgleda značajno drugačije. Evropa je naučila dosta iz proteklih 20 godina. Negdje do 2007. ili 2008. bilo je napretka, ali poslije toga - jer BiH i dalje nije pronašla zajedništvo svojih različitih grupa, niti su njene političke grupe našle spremnost na kompromis - dolazi do nazatka.

NN: Jesmo li onda izgubili sve te silne godine iza nas?

PETRIČ: Kao što sam rekao do 2007-2008. bilo je napretka, a nakon toga to više nije bilo čak ni stajanje u mjestu, već je došao potpuni nazadak i to i u okviru institucionalne saradnje unutar zemlje bazirane na Dejtonu i u okviru ekonomije takođe. Naravno, moramo uzeti u obzir i globalnu krizu od 2007. i 2008. Ali u najvećoj mjeri razlozi za nazadak su unutrašnji. Jednostavno, izostale su reforme koje su prvih godina kroz ogroman trud često oktroisane od strane međunarodne zajednice.

NN: A da nije možda baš u tome problem što su reforme oktroisane, kako ste rekli, a ne da su rezultat unutrašnjih procesa?

PETRIČ: Tačno, to je problem, ali morate razumjeti da je u prvim godinama nakon rata u prvom redu zadatak bio osigurati bezbjednost, da se naoružani ljudi ponovo ne sukobe. Morali smo jako mnogo posla uraditi u jako kratkom vremenu, tako da nije bilo dovoljno preuzimanja domaće odgovornosti i domaće inicijative. Međunarodnoj zajednici je prioritet bilo sprečavanje novog konflikta. Odmah nakon toga fokus je bio na ekonomiji - da se ljudi zaposle i na neki način odvoje od tog nacionalističkog okruženja. I tako smo došli do 2007, kada kreće proces unazad. Interes EU je malo oslabio, a u zemlji nije bilo političke promjene. Pogledajte koliko dugo su isti političari na sceni. Recikliraju se stare strukture. Nema novog početka, nema nove inicijative, a odgovornost za to je podijeljena. Primarno, ovo je vaša zemlja. Ali takođe, zbog finansijske i ekonomske krize pažnja Evrope nije više bila na BiH. Zbog krize u Ukrajini to se može i nastaviti.

NN: Hoće li Ukrajina pojačati interes za Balkan, ili ga dodatno oslabiti?

PETRIČ: Kada su me u Berlinu pitali o BiH rekao sam da baš zbog krize u istočnoj Evropi postoji opasnost destabilizacije Balkana.

NN: Da li se Berlin desio u ovom trenutku baš zbog Ukrajine?

PETRIČ: Ne direktno, ali mislim da je postojala jasna spoznaja savezne kancelarke Angele Merkel i njenih ministara da problem zapadnog Balkana treba usmjeriti ka rješenju dok se još relativno lako može kontrolisati. 

NN: Da li je onda Balkan određeni test za spoljnu politiku Evrope?

PETRIČ: Tačno tako. Puno stvari se u ovom trenutku poklopilo: nova Evropska komisija, novi predsjednik EK-a, novi predsjednik Evropskog savjeta, novi parlament... A osim toga posljednjih godina kao vodeća zemlja Evrope Njemačka je preuzela inicijativu. Ali nije sve na Balkanu tako crno. Pogledajte Srbiju i Kosovo. Na obje strane pojavili su se političari s vizijom koji su se odmakli od politike rasizma i nacionalizma i došli do saradnje koja je uslov za ulazak u EU. U BiH se, nažalost, desilo upravo suprotno. Ona se sve više udaljava od ideje EU i i dalje prevladavaju ideje nacionalizma.

NN: O nacionalizmu bih malo kasnije... Kancelarka Merkel je na pres-konferenciji nakon samita upotrijebila termin "brzo proširenje". Ima li ovaj izraz veliko značenje?

PETRIČ: Ona je time željela naglasiti hitnost rješavanja problema na Balkanu. Ona je uvidjela kako se različiti konflikti mogu namnožiti i pretvoriti u jedan veliki konflikt. Uvidjela je kako slabe države postaju grupa i jedinstveni problem. Primjer za to je Bliski istok. Granica između Sirije i Iraka praktično je izbrisana, a cijeli se region pretvara u jedan veliki konflikt. Opasnost je da se tako nešto desi na Balkanu, a tu mislim i na države EU. Bugarska nije previše jaka, Rumunija takođe ima probleme. Pogledajte neriješeni problem između Makedonije i Grčke. Čak je i Slovenija u ozbiljnoj ekonomskoj krizi.

NN: Želite li reći da postoji strah Evrope od našeg regiona?

PETRIČ: Rekao bih zabrinutost da ne dođe do naglog širenja ekonomske krize koja bi dovela do još slabijeg razvoja, a to u krajnjoj liniji može dovesti do ozbiljne katastrofe. Upravo je zato naglasak konferencije bio na ekonomiji. I zato mislim da je jako važno što je do te konferencije došlo. Važno je naglasiti da postoji novac za projekte. U pitanju su milijarde! U interesu je Evrope da ovdje dođe do ekonomskog razvoja. Balkan je u samom srcu Evrope. Banjaluka je nekoliko kilometara udaljena od EU. BiH i Srbija su jako važne države za Evropu.

NN: Odlično poznajete situaciju ovdje, kao visoki predstavnik upoznali ste sve naše političare. Ima li promjene u njihovim stavovima? Vidite li napredak, želju za rješenjem situacije?

PETRIČ: Kod nekih da, ali ne kod svih, i to često ne kod onih čiji je uticaj odlučujući. Imam svoje mišljenje o tome. Znate, Beč je nakon Čikaga treći najveći "srpski" grad. Kada u Beču sjednem u taksi velika je vjerovatnoća da je Srbin za volanom. Oni su vrijedni, mnogo rade, često im je familija u Banjaluci ili na Palama, koju finansijski pomažu. Oni su jako dinamični. Tu dinamičnost moramo prenijeti u BiH. A ključ je ekonomija, i zato je njemački ministar privrede Gabriel poslao ključnu poruku: Svaka zemlja mora sama obezbijediti uslove za bolje poslovno okruženje - radna mjesta, obrazovanje, itd. Tada će i političke probleme biti lakše riješiti.

NN: Sad smo došli do pitanja nacije, nacionalizma, etniciteta... Vi kao Austrijanac nadam se da bolje razumijete da nije svaki nacionalni osjećaj u BiH nacionalizam i da ovdje postoji ta etnička posebnost.

PETRIČ: Imam razumijevanja za to. Odrastao sam u Južnoj Koruškoj. Ona je bilingualna - tu imate slovenački i njemački jezik. Mnogo godina tu je bilo velikih sukoba. Moj nekadašnji šef, bivši austrijski kancelar Bruno Krajski je čak bio fizički napadnut na ulici 1972. dok je pokušavao riješiti te probleme. Tako su mi ti nacionalistički osjećaji i te kako dobro poznati.

NN: Kažete - nacionalistički. Da li su nacionalna osjećanja baš uvijek nacionalizam?

PETRIČ: Ja govorim o ekstremizmu. Uvijek sam protiv ekstremizma. Nemam ništa protiv ljudi koji se osjećaju patriotskim Srbima, ali to ne smije biti ekskluzivno. Posebno u zemlji poput BiH mora postojati određena otvorenost. Ne smije se druge posmatrati kroz prizmu etničkog porijekla.

NN: Ja mislim da u ovoj zemlji nikad neće doći do napretka ako međunarodna zajednica ne prizna nacionalna osjećanja koja u BiH postoje. Sviđalo se to nama ili ne, to se nikad neće desiti.

PETRIČ: Apsolutno! Potpuno ste u pravu.

NN: Ali stranci ovdje često to ne razumiju!

PETRIČ: Problem je kada se etnička osjećanja zloupotrebljavaju politički. Važno je da čovjek zna ko je, šta je i odakle potiče. Ali nikad na štetu drugačijeg! Ne smije postojati hijerarhija u smislu "Srbi su najbolji, Hrvati su loši, Šiptari ništa ne vrijede". To se ne smije dešavati!

NN: Mogu li nacionalne posebnosti biti uključene u državnu strukturu BiH u smislu zaštite nacionalnih interesa ili ne mogu?

PETRIČ: Naravno, zaštita je veoma važna, ali ona ne smije dovesti do blokada funkcionisanja zemlje! Znači, potrebno je pronaći pravu mjeru a ta mjera često znači određeni kompromis prema "drugima". Potrebna je tolerancija, međusobno razumijevanje. Dejane, uvjeren sam da i vi imate slično iskustvo - ne postoje samo dobri ili samo loši u nekom narodu. Nije bitno jesu li ljudi iz Evrope, Amerike, Azije ili Afrike, u svakom narodu postoje dobri i loši ljudi. Svaki narod ima ljenčine, ima vrijedne, itd. Ljudske osobine ne mogu se omeđiti etničkim granicama.

NN: Moje iskustvo je da je u BiH međunarodna zajednica uvijek vještački forsirala partije koje nisu etničke u namjeri da nekako "prevlada" etnicizam, nacionalizam. I to je dovelo do problema...

PETRIČ: Ali te etničke partije su vodile rat! Bez obzira je li to Miloševićeva, Tuđmanova ili Izetbegovićeva partija. Sve one su forsirale taj ekskluzivitet jedne nacije.

NN: Mislite li da su te partije stvorile jaka nacionalna osjećanja u narodu, ili je narod stvorio te partije upravo zato jer je imao ta osjećanja?

PETRIČ: Dobro, to je uvijek uzročno-posljedični proces. Jedno utiče na drugo. Osjećanja identiteta su duboka osjećanja - Ko sam ja i gdje pripadam? I to tako treba da bude. Rat je, naravno, uništio povjerenje među zaraćenim narodima u BiH. To moramo prevladati na način kako smo to uradili u Švajcarskoj i drugdje u Evropi.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije