Pridruženje BiH EU bilo bi nešto što bi promijenilo cijelu paradigmu, a regionalni forumi, poput Dunavske inicijative, mogu pomoći u tom cilju, rekao je za "Nezavisne" Žan-Pjer Halkin, šef Odjeljenja za makroregione i teritorijalnu saradnju Evropske komisije.
"Makroregionalne strategije su sasvim sigurno od velike pomoći. One mogu pomoći da se i građani EU uvjere u potrebu proširenja EU", rekao je on.
NN: U BiH ne postoji dovoljno svijesti o važnosti regionalnih inicijativa EU, poput Dunavske. Kako možemo građane uvjeriti da su to važni forumi?
HALKIN: BiH kuca na vrata EU i time postaje dio ovog globalnog evropskog projekta. Ove makroregionalne strategije mogu doprinijeti BiH da izgradi potrebne kapacitete, ali i da postane dio evropskih inicijativa. A one su veoma važne za region zapadnog Balkana. Ono što je jedinstveno za ove inicijative jeste da omogućavaju zemljama aspirantima na članstvo da učestvuju u projektima na ravnoj nozi sa zemljama članicama i tako rade na pitanjima od zajedničkog interesa, ali i da pojačaju međusobno povjerenje između zemalja, administracija i građana.
NN: BiH je nedavno u Sofiji učestvovala na EU makroregionalnoj Dunavskoj strategiji. Zašto je BiH u ovom forumu iako nije zemlja kroz koju teče Dunav?
HALKIN: Kada smo osmišljavali ovaj Dunavski forum, na umu smo imali cilj da posmatramo Dunav i cijeli dunavski sliv kao transnacionalno prirodno dobro. Takođe, na umu smo imali ono što mi zovemo ekonomski dunavski sliv, odnosno ekonomske poveznice zemalja koje se nalaze na tom prostoru. Tu smo, takođe, uzeli u obzir i istorijske činjenice, poput činjenice da su sve balkanske zemlje uvijek imale ekonomske odnose s Austrijom, a Dunavska inicijativa je način na koji možemo produbljivati te ekonomske veze. Primjera radi, već postoje jake energetske veze, tako da dunavski region možete posmatrati i kao jedinstveni energetski region. Na sličan način možete posmatrati i transportne poveznice. Tako da postoji mnogo razloga što se BiH nalazi u Dunavskoj strategiji.
NN: Koje vrste projekata u toj strategiji mogu biti interesantne za BiH?
HALKIN: Primjera radi, možemo uzeti temu ovogodišnjeg Dunavskog foruma - turizam. Na cijeloj teritoriji Balkana postoji snažno istorijsko nasljeđe koje predstavlja veliki turistički potencijal. Sa druge strane, kad pogledamo forme turizma koji se promovišu na teritoriji Balkana, tu se ne radi o turizmu gdje gosti odlaze na plaže i slično. Na Balkanu opažamo turizam koji se fokusira na etno-teme, ruralna područja, projekte koji su manji po obimu. Kada pogledamo na efekte, jasno se vidi da ti projekti generišu mnogo radnih mjesta. Ono što bismo voljeli da vidimo je da ta radna mjesta ne budu samo sezonska, već da traju cijele godine. Ovakvi projekti mogli bi značajno pomoći ekonomiji BiH.
NN: U BiH ne postoji razvijena svijest o važnosti ekologije, a znamo da EU pridaje veliku pažnju tom pitanju. Kako BiH može iskoristiti iskustva EU?
HALKIN: Ekologija je tema svih naših politika i inicijativa. Kada pogledate proces proširenja i korištenje novca iz instrumenata pretpristupne pomoći, recimo, kad se radi o projektima transportnog povezivanja i energetike, uvijek se poklanja posebna pažnja tome da ti projekti budu usklađeni s evropskim ekološkim standardima, uvijek s prvenstvenim ciljem da se smanje štetni uticaji na okolinu. Maloprije smo govorili o turizmu. I u tim projektima uvijek nastojimo očuvati okolinu, i to je jedan od glavnih razloga što turističke projekte transformišemo u manje po obimu, kako bi negativni efakt na prirodu bio manji.
NN: Šta mislite, kakvi će biti efekti Dunavskog foruma? Šta očekujete kao rezultat, recimo, u narednih desetak godina?
HALKIN: Način na koji Evropska komisija može pomoći da se ostvare efekti je da dizajniramo akcioni plan implementacije koji bi uključio sve zemlje i definisao njihove zajedničke ciljeve. Najveći izazov je pronaći način kako da ujedinimo te interese i usmjerimo ih u zajednički cilj. Takođe, potrebno je da definišemo opipljiva mjerila koja želimo postići do 2027. godine. A da bi strategija bila uspješna, moramo definisati ciljeve i mjerila do tog cilja i onda pratiti napredak. Osim toga, zemlje članice treba da odluče na koji način žele da koriste strategiju. Primjera radi, one treba da odluče žele li da to bude politički alat koji možemo koristiti za proces proširenja. Ja mislim da ovdje moramo pronaći komplementarnost između zemalja članica, zemalja učesnica, susjednih zemalja i u tome koja vrsta cilja bi bila prihvatljiva za sve nas.
NN: Koliko je frustrirajuće za EU to što je BiH zemlja koju stalno treba gurati, podsticati, koja teško sama može riješiti probleme koji stoje pred njom?
HALKIN: Nemojte biti prestrogi prema vašoj zemlji. Mnogo izazova o kojima govorite leži u administrativnim kapacitetima, a dio problema nalazi se i u vašoj ne tako davnoj prošlosti. Ne bih bio prestrog, ali podsticanje novih inicijativa jeste uloga Evropske komisije. Zato bi pridruženje BiH EU bilo nešto što bi promijenilo cijelu paradigmu.
NN: Vjerujete li u evropsku perspektivu BiH? Pitam zato što postoji velika skepsa da će se to zaista i desiti.
HALKIN: To pitanje nadilazi moje nadležnosti. To će svakako biti pitanje kojim će se baviti naredna Evropska komisija. Ono što znamo i imamo na stolu je prijedlog nove strategije proširenja na Balkan koju je predstavio Žan-Klod Junker. Potrebna nam je puna podrška zemalja članica EU, trebaju nam i planovi. To pitanje je svakako veoma političko, jer svakako postoji određena vrsta zamora proširenjem. To su, takođe, pitanja s kojima se moramo baviti unutar EU i s našim građanima. A sve su to teme koje su po prirodi izuzetno političke.
NN: Da onda preformulišem pitanje: Mogu li ovakve regionalne strategije makar pomoći da se približimo EU?
HALKIN: Ovakve makroregionalne strategije su sasvim sigurno od velike pomoći. One mogu pomoći da se i građani EU uvjere u potrebu proširenja EU. To i jeste jedan od važnijih ciljeva makroregionalnih strategija. Važno je da se građani EU bolje upoznaju s vašim regionom i uvide važnost proširenja EU prema Balkanu. Sada je na političkim klasama na Balkanu da pokažu da žele da budu dio procesa i da se povežu sa svojim kolegama u EU. Tako će moći pronaći zajedničke interese svojih zemalja s EU i na vrijeme prilagoditi svoje politike s politikama EU.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.