Željka Cvijanović, premijer RS, rekla je da će brojke o šteti, koju su prouzrokovale poplave biti zastrašujuće, ali same cifre ili procenti upotpunosti ne mogu pokazati razmjere katastrofe koja nas je zadesila.
Ona naglašava da će već sutra (petak) prema Narodnoj skupštini RS biti upućeni materijali o osnivanju Fonda solidarnosti koji će biti osnovan na period od sedam godina, a možda i duže.
Kako kaže, uz ovaj fond biće napravljen i registar štete, a sredstva će stizati na osnovu vlastitih prihoda, međunarodnih kreditih institucija i donatora.
Cvijanovićeva ističe da će solidarni doprinos biti jedan od izvora i da neće ići na teret poslodavca, ali i pored toga biće definisani i ostali izvori od kojih će novac dolaziti u fond. Moramo da razumijemo da smo pretrpjeli veliku katastrofu i da je 58 odsto našeg stanovništva i 40 odsto teritorije pogođeni. Potrebno je reći da opterećenje neće ići na teret poslodavca nego svakog čovjeka koji prima platu i da će pored toga biti definisani i ostali izvori iz kojih će novac dolaziti u taj fond.
NN: Kada se može očekivati da Vlada RS predloži zakon o fondu solidarnosti i šta će biti njegova suština?
CVIJANOVIĆ: Veoma brzo. Očekujemo da u petak (danas) materijal uputimo u NS RS i zatražimo zakazivanje posebne sjednice. Suština je da se koncentrišu sredstva iz različitih izvora, odakle će se moći, zavisno od potreba, raditi na obnovi u svim oblastima. Pomoć stanovništvu, koja će iznositi 5.000 KM, mjere za privredu koje će značiti rasterećenje u određenom vremenskom periodu ili oslobađanje od određenih obaveza, kao i kreiranje određenih povoljnih linija kredita IRB-a. Dio se odnosi na infrastrukturu, saobraćajnu, komunalnu, objekte javnih službi, poljoprivredu, energetske objekte itd.. Imaćemo pet ili šest sekcija u okviru tog Fonda koji će diktirati različite izvore iz kojih će se obezbjediti sredstva. Biće nekoliko različitih izvora, povoljni kreditni aranžmani, donacije, doprinos solidarnosti koji neće uticati na privredu. Postoji mogućnost da se donatori opredjeljuju direktno na određeni projekat u nekoj opštini i to će sve biti omogućeno da se radi direktno. Uz Fond solidarnosti vezivaće se i registar šteta iz kojeg će se vidjeti šta je sve stradalo i šta se sve obnavlja iz kojih izvora.
NN: Kako će biti organizovan Fond solidarnosti?
CVIJANOVIĆ: Zamislili smo da u upravljačkoj strukturi Fonda postoje i međuanrodni donatori, odnosno predstavnici međunarodnih finansijskih institucija i u razgovorima sa nama oni su to pozdravili. To će učiniti da sve što dolazi u fond i što se iz fonda daje bude veoma transparentno. Imaćete ljude u fondu sa lokanog i republičkog nivoa, stranci će biti u tome i Fond će podlijegati kontroli revizije. Naša je namjera da sve aktivnosti Fonda podliježu kontroli skupštinskog odbora na čijem čelu treba da bude neko iz opozicije da vrši nadzor nad radom fonda. Ozbiljno smo pristupili tom poslu i ne trebaju nam neke kvazi kvalifikacije koje dolaze od kvazi političara. Fond je ozbiljna priča. Ko god bude imao prijedlog i dobru mjeru za fond to je dobro došlo. Ovo je situacija gdje sve “glave” moraju da budu zajedno i da se dođe do određenih rješenja. Svako svoj dio pameti mora da uloži u ovu priču. Stavljeni smo u situaciju gdje svi moramo da djelujemo zajedno jer smo se zatekli u situaciji da umjesto da nadograđujemo sistem moramo da krenemo iz početka.
NN: Na koji rok će biti osnovan taj Fond i kako to da doprinos solidarnosti od tri odsto neće uticati na privredu?
CVIJANOVIĆ: Predviđeno je da postoji do 2021. godine, ali mi cijenimo da će biti potrebno i deset godina. Kada je riječ o solidarnom doprinosu, trudićemo se da opterećenje ove vrste traju što je kraće moguće. U prvoj fazi to će biti značajan izvor za prikupljanje sredstava zato što u toj prvoj fazi nemate rješenje aranžmane sa međunrodnim finansijskim institucijama i služiće isključivo za pomoć građanima i domaćinstvima koji su pogođeni katastrofom.
NN: Ima li najava kakvi će biti ti aranžmani? Hoće li biti povoljniji nego do sada i očekujete li probleme s obzirom da većina ino kreditora traži da to ide preko BiH ili uz njihovu saglasnost?
CVIJANOVIĆ: Već imamo najave da će rokovi otplate biti 25-30 godina sa vrlo niskom kamatnom stopom i grejs periodom koji će možda koliko i trajanje Fonda i logično je da se oslanjamo na kredite. Do problema sa ino kreditima neće doći. Dio sredstava će biti upućivan na taj način ali ima i onih koji će se realizovati direktno sa vladama entiteta kao što je i do sada bio slučaj. Jako je važno da uporedimo štetu koja se desila u RS sa onom u FBiH i da se adekvatno tim procjenama distribuira pomoć.
NN: Ima li procjena kolika je šteta koja je nastala u popalvama?
CVIJANOVIĆ: Ono što nas je zadesilo malo je reći da je katastrofa i to doživljavam kao tragediju našeg prostora. Rade se preliminarne procjene i to će biti brojevi ili procenti vezani za individualne objekte, infrastrukturu, poljoprivredu, privredu itd.. To će biti stvari gdje ćemo imati brojeve koji sasvim sigurno neće pokazati razmjere katastrofe koja nas je zadesila i mislim da se to neće moći ni procjeniti. Barata se ugrubo da je to 1,3 milijarde, a znamo da će na to biti dodano još 30 odsto. Sva šteta neće moći biti klasifikovana. Moramo da budemo svjesni da ono što se desilo u Doboju ili Šamcu nipošto neće ostaviti bez posljedica nekoga ko živi u drugom gradu u kojem je tog dana samo padala kiša. Ovo je kolektivna šteta u RS i to znači da će svako morati dati svoj doprinos u saniranju te štete, ma kako se neko bunio na to.
NN: Da li postoje okvirne procjene koliko će biti novca u Fondu solidarnosti?
CVIJANOVIĆ: Nema. Najveći dio u Fondu će činiti međunarodni povoljni krediti, al ii određene donacije koje će tamo dolaziti.
NN; Najavljeno je održavanje Međunarodne konferencije oko poplava BiH. Učestvuje li RS u tome?
CVIJANOVIĆ: Mi sada imamo samo najave da će se organizovati donatorske konferencije. One će se dešavati sigurno na nivo BiH, ali će se dešavati sigurno i pojedinačno. Zato je bitno i svi čekaju 18. juni i da imamo okvirni dokument o procjeni štete, jer bez toga, konkretnih stvari i pokazatelja biće teško da mobilešete međunarodnu pažnju u smislu donatora. Apsolutno smatrama da na takvoj konferenciji na nivou BiH, a koja je najavljivana treba da učestvuju predstavnici entitetetskih vlasti, jer smo mi ti koji znamo kakava je šteta i mi smo ti koji se direktno nosimo sa posljedicama te štete. U narednom periodu mi ćemo kao Vlada, kroz naša predstavništva organizovati jedan ciklus donatorskih događaja koji treba da nam pomognu u prikupljanju sredstava za ovu namjenu.
NN: Najavili ste mogućnost da dođe do kašnjenja plata i penzija u RS.
CVIJANOVIĆ: Ako pratitite koliko je došlo do pada prihoda logično je da dođe do toga. Kada je u pitanju isplata ove plate mi nismo osjetili takvu situaciju zato što je budžet bio u dobrom stanju prije ove poplave. Odgovorno je da kao premijer kažem građanima da ne možete pretrpjeti ovakvu štetu koja vas je ostavila gladnim, golim, bosim i sa devastiranom privredom i ljudima koji još uvijek ne mogu da se vrate u svoje domove i ne očekujete posljedice. Nemate istu dinamiku prikupljanja sredstava i nema ništa logičnije nego da građanima kažete da je savim moguće u takvim okolnostima da plate kasne. U našim životima ništa više neće biti isto kao prije. Ne želim da plašim, ali ne želim ni da ulijevam lažnu nadu i da se pravim kao da se ništa nije desilo.
NN: Ima li procjena koliko će ti prihodi bii manji?
CVIJANOVIĆ: Nemamo. Sada idemo na to da saniramo sve što je moguće gdje su potrebne manje intervencije ili intervencije srednjeg tipa i da privrednim subjektima omogućite da stanu na noge i rade. Preko vaučera koji će biti ponuđeni stanovnicima, odnosno kartica mi ćemo podstaći proizvodnju namještaja ali i prodavnica koje će znati da mogu da zadrže i zaposle nove ljude. Naše fabrike namještaja su spremne za to, a mi ćemo onda sa njima zatvoriti taj krug nakon što utvrdimo rokove za plaćanje robe koju uzmu građani.
NN: Koliki će biti rokovi?
CVIJANOVIĆ: Pretpostavljam da će to biti tri mjeseca i nadalje i mi smo već sa mnogim proizvođačima i poslodavcima već pričali. To je sasvim realno i svako dobronamjeran je svjestan da nema budžeta iz kojeg vi danas možete da "zagrabite" 150 ili 200 miliona KM i podjelite ljudima
NN; Kada će biti rebalans budžeta?
CVIJANOVIĆ: Ne cijenim da je moguće da to bude prije jula. Prioritet je set mjera koje će trasirati put za saniranje stanja.
NN: Rebalans budžeta je zatražila i opozicija.
CVIJANOVIĆ: Ne mislim da je rebalans budžeta važniji onoj porodici koja spava na dušeku negdje izvan kuće, nego da ima Fond solidarnosti i da se emituju vaučeri i da ljudi mogu da kupe namještaj i vrate se. Prioritet je da se organizuje njihov porodičan život, privreda i službe gdje zarađuju plate Opozicija to traži iz jednog razloga i to kako bi pokazala da se nešto smanjuje u budžetu. Prvi je proces pomoći ljudima i to me sada interesuje. Ljudi se javljaju i žele da obnove poljoprivredu proizvodnju, interesuju ih olakšice, hoćemo li im obezbjediti sjemena, a ne da li će biti rebalansa budžeta. To samo interesuje opoziciju.
NN: Rebalansirani budžet hoće li biti manji od sadašnjeg?
CVIJANOVIĆ: Vidjećemo. Svakao će biti značajna prerasoređivanja. Pratimo kako se budžet puni, pa ćemo vidjeti šta su prioriteti i šta je to što nužno može da bude, a šta je to čega se moramo odreći. Jedna od logičnih mjera svakako će biti rebalansi budžeta na svim nivoima koju ne možete da izbjegnete, ali od toga praviti politikanstvo i raditi rebalans zbog nekoga iz opozicije ne pada mi na pamet. Nisu mi nikad diktirali dnevni red, pa neće ni sada.
NN: Generalno kako gledate na ponašanje opozicije tokom i nakon poplava?
CVIJANOVIĆ: Opozicija se nije snašla u ovoj situaciji. Da sam opozicionar, pogotovo iz velike partije došla bi u vlast pokucala i ponudila sve ljude koje imamo na raspolaganje da zajedničkim snagama prevaziđemo strahotu koja se desila narodu. Oni su se odlučili za drugu varijantu, da sjede u kućama, kafićima i gledaju televiziju obično onu koju napadaju, ali koja ih je informisala i onda dođu da drže predavanja kako neko nije reagovao. Što je još gore odu da se banjaju u okruženju, a onda dođu osvježeni poslije velnes centra da nam drže predavanja kako vlada nije ovo ili ono. Mnoge lokalne zajednice koje su u rukama opozicionara su strašno omanule i to će biti predmet istrage.
NN: Koga smatrate odgovornim?
CVIJANOVIĆ: Ne smatram nikoga. Pravili su greške, ali na nekim drugima je da kažu šta su neoprostive greške koje treba sankcionisati, koje ne. Te stvari su propisane i negdje pišu, ali i ako nigdje nisu propisane postoje moralne norme e to je ispit koji opozicija nije položila. Onoga dana kada su održali pres konferenciju na Dan žalosti konačno sam formirala svoje mišljenje. Sve što sam do tada mislila o njima bilo je malo. Tog dana kada porodice, čitava nacija žali, vi držite pres konferenciju i bavite se političkim temama. To je toliko nepristojno i nemoralno i tada sam završila sa njima. Od toga dana moj odnos prema opoziciji je razdvojen ogromnim jazom.
NN: Koliko će izbori usložniti situaciju oporavka u RS?
CVIJANOVIĆ: Hoće definitivno. Mnogo stvari će da se vrti oko situacije sa poplavma. Političke partije će raditi svoj dio posla, ali će sigurno biti stavljene u kontekst koji se zove poplava. To je realnost od koje se ne može pobjeći. Koliko će to uticati da to bude najdominantnija tema ja to ne mogu reći. Mogu reći samo da me te politikantske priče uopšte ne interesuju. Previše smo zaokupljeni ovim što sada radimo da mi besmisleno izgledaju stvari koji se odnose na vođenje kampanje da ne mogu da opišem.
NN: Smatrate da bi poplave mogle dominirati izbornom kampanjom?
CVIJANOVIĆ: Sve ove stvari koje su vezane oko novonastale situacije. To je naša realnost i mi živimo život koji je mnogo drugačiji nego prije dvije ili tri sedmice. Tu govorim o onima koji najviše nose vlast i imaju obaveze, a ne na one dokone političare koji imaju visoke plate, a slobodni su da sjede u kafanama i kritikuju vlast. Žao će mi biti ako te kafanske priče budu dominirale kampanjom.
Ne poznajem Grabeža
NN: Kako je moguće da Saša Grabež bude predložen za člana NO Banke Srpske s ozbirom na to da je bio u Upravi BIB protiv koje Tužilaštvo vodi istragu?
CVIJANOVIĆ: Ne znam protiv koga Tužilaštvo vodi istragu. Mislim da se radi o privremenim rješenjima i vršiocima dužnosti. Vlada RS nema saznanja protiv koga se sve vodi istraga i ako se pokaže da je osoba neodgovarajuća, neće biti tamo, da li taj, kojeg uopšte ne poznajem, ili neko koga poznajem to je nebitna stvar.
Odgovornost
NN: Da li će neko odgovarati zbog mogućih propusta tokom poplava?
CVIJANOVIĆ: Ne mislim da su istrage problem, već su dobrodošle i mi kao Vlada tražićemo istrage. Naravno da sve treba da bude istraženo kako se ko ponašao prije, za vrijeme i nakon poplava. Da li imamo ljude koji dezinformišu javnost, koji navode građane na pogrešne zaključke, da li su neki dezinformacijama stvarali paniku, a širenje panike je opstrukcija rada nadležnih organa u vrijeme vanredne situacije. Moramo da utvrdimo da li je neko ko je zadužen za upravljanje određenim procesom omanuo, da li na lokalnom ili republičkom nivou.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.