Gorana Zlatković, ministar pravde RS, u intervjuu za "Nezavisne" upozorava da bi se tužilaštva u narednom periodu mogla pretvoriti u usko grlo kada su u pitanju krivični predmeti.
Novi ministar izlaz vidi u pravljenju nove-stare hijerarhije između tužilaca koji zastupaju predmete teških krivičnih djela i tužilaca koji vode "slabije" predmete.
Zlatkovićeva tvrdi da je RS napravila ozbiljne pomake tokom strukturisanih dijaloga, kako u pogledu predmeta ratnih zločina koji su proslijeđeni entitetskim tužilaštvima, tako i u pogledu formiranja apelacionog suda BiH, kao drugostepenog organa, iznad Suda BiH.
Ministarstvo pravde je odlukom Vlade RS, kako kaže Zlatkovićeva, postalo autor buduće strategije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala u RS, a što se, kako navodi novi ministar, ne može postići bez političke volje i zajedničke odluke "da svi zajedno želimo da suzbijemo korijene korupcije u javnoj upravi".
NN: Kao i uvijek kada neko preuzme novu funkciju uobičajeno je pitati kakvo ste stanje zatekli u resornom ministarstvu i kakvi su Vaši dalji ciljevi?
ZLATKOVIĆ: Po odluci Vlade RS od juna do zvaničnog imenovanja ministra pravde u septembru ove godine, dakle tri mjeseca, bila sam ministar po ovlaštenju. To mi je bila prilika da se upoznam sa stanjem u Ministarstvu pravde RS, kao i sa aktivnostima. Strukturalni dijalog, koji je bio u julu, poslužio je da se odmah uključim i da nastavim aktivnosti koje su započete u ranijem periodu. Kao i za svaki početak, čovjek mora prvo da sjedne i sagleda ukupno stanje, a posebno je to bitno kada ste ministar pravde.
NN: Da li ste zadovoljni do sada učinjenim u strukturisanom dijalogu i koje pozicije će RS zastupati u narednom periodu?
ZLATKOVIĆ: Mi iz RS moramo biti zadovoljni sa postignutim rezultatima u proteklim razgovorima u strukturisanom dijalogu. Tu, prije svega, mislim na predmete ratnih zločina. Konačno smo uspjeli da predmeti ratnih zločina budu spušteni na nivo entiteta i oni su sada u nadležnosti okružnih tužilaštava i sudova, a isto tako kantonalnih sudova i tužilaštava u drugom entitetu. To je jedan pozitivan rezultat strukturisanog dijaloga. Međutim, tu je i jedna obaveza RS i Vlade RS u pogledu stvaranja uslova da tužilaštva i sudovi mogu nesmetano raditi na ovim predmetima. Moraju se stvoriti određene pretpostavke da bi se pristupilo procesuiranju predmeta ratnih zločina. Ovdje, prije svega, mislim na finansijsku podršku Vlade RS da će u narednom periodu morati doći do povećanja izvršilaca kako u sudovima tako i u tužilaštvima koji konkretno rade na ovim predmetima. Eto to je jedan primjer gdje smo napravili pomak u strukturisanom dijalogu i to u korist RS. Isto tako moram reći i kada je u pitanju nadležnost Suda BiH i Tužilaštva BiH i tu ima pomaka, u radnoj verziji zakona o sudovima BiH ići će se na formiranje apelacionog suda i to bi bio drugostepeni sud koji bi odlučivao o žalbama prvostepenih odluka Suda BiH. Znači, i tu imamo određene pomake, jer su se predstavnici RS zalagali da isti sud ne može odlučivati i po žalbama na prvostepene presude koje je taj sud donio. To su pomaci u strukturisanom dijalogu i ja očekujem, s obzirom na naše aktivno učešće, još pozitivnih rezultata u dijalogu.
NN: Kakva je Vaša ocjena uopšte reforme pravosuđa u BiH, koja je zvanično počela prije gotovo 10 godina?
ZLATKOVIĆ: Obavljala sam dužnosti sudije i tužioca u periodu kada je započeta reforma pravosuđa u BiH. Reforma ima pozitivnih stvari, ali i uočenih nedostataka koji u procesu mogu biti otklanjani, jer reforma još nije završena. Mogu reći da je RS obezbijedila materijalne uslove da sudovi i tužilaštva imaju normalne uslove za funkcionisanje od smještajnih kapaciteta do tehničke osposobljenosti. Imamo odličnih rezultata u sudovima širom RS, od Osnovnog suda u Derventi do Okružnog suda u Banjaluci, ali isto tako imamo sudove koji imaju veliki broj neriješenih predmeta. To je jedna boljka koja prati ovaj proces reforme pravosuđa. Mislim da smo nešto pokušali uraditi kada su u pitanju zaostali, odnosno neriješeni predmeti i to uz pomoć dodatnih sudija. Pokušali smo to i osnivanjem okružnih privrednih sudova. Radi se o osjetljivim institucijama, sa velikim značajem i taj proces reforme će potrajati. Naša je obaveza da idemo ka EU i da usklađujemo procese.
NN: Stručnjaci iz oblasti pravosuđa smatraju da smo, ipak, trebalo da ostavimo instituciju istražnog sudije?
ZLATKOVIĆ: U onoj državi obavljala sam i dužnosti istražnog sudije i zaista se kasnije postavljalo pitanje da li je taj institut trebalo da ostane nakon reforme. Mislim da se ne bi trebalo vraćati na to, ali bi trebalo više pažnje posvetiti kada je u pitanju tužilačka funkcija. Ako se budemo ovako odnosili prema tužilaštvima, ona će uskoro biti usko grlo kada je u pitanju krivični referat. Mi ćemo tu morati nešto uraditi jer nema više onih osnovnih i okružnih tužilaštava, odnosno nema te hijerarhije u tužilaštvima koja je izostala u reformi. Smatram da se i u okviru okružnih tužilaštava može napraviti dvostepenost, da ipak napravimo razliku između tužilaca koji zastupaju predmete pred osnovnim sudovima i onih koji predmete zastupaju pred okružnim, odnosno višim sudovima. Na takav način bio bi filter tužilačkog kadra, jer nisu svi tužioci istog kapaciteta i nisu spremni da se uhvate u koštac sa težim oblicima kriminala. Vrlo često imate slučajeve da tužioci koji zastupaju predmete pred osnovnim sudovima da im je to lakše i da to ležernije rade u odnosu na predmete koji su u nadležnosti okružnih sudova, odnosno predmete sa težim krivičnim djelima. Tu bi trebalo nešto uraditi kada su upitanju tužilaštva, a pogotovo mislim da u narednom periodu moramo posvetiti puno pažnje tužilačkom kadru, odnosno tužilaštvima s obzirom na predmete ratnih zločina koji su došli iz Tužilaštva BiH.
NN: U nedavnim policijskim akcijama, u vezu sa težim krivičnim djelima, dovodili su se i nosioci pravosudnih funkcija u RS...
ZLATKOVIĆ: Imam veliko iskustvo kada je u pitanju pravosuđe. Bilo je toga i u onoj državi. Ja sam po prirodi profesionalac i ne želim kada su postupci u pitanju, komentarisati, a pogotovo prejudicirati odluke. Kao ministar pravde želim naglastiti da ćemo mi u narednom periodu biti autori, odnosno mi ćemo biti ti koji će uraditi strategiju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Po odluci Vlade RS to je pripalo Ministarstvu pravde i koordinatori smo zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova. Želim naglasiti da ćemo razraditi mjere na otklanjanju i neostavljanju mogućnosti za korupciju u javnom sektoru. Prije svega smatram da se mora postići politička volja i odluka da svi zajedno želimo da suzbijemo korijene korupcije. Prije svega smatram da treba da djelujemo preventivno, a kada preventivno djelujemo onda sigurno ne ostavljamo mogućnosti i uslove da se u javnom sektoru može dešavati ono što nam se dešava sada.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.