Pismen narod čita, a nepismen sluša, pismen razmišlja svojom glavom, a nepismen tuđom, riječi su književnika Ljubivoja Ršumovića.
Pravo vrijeme da ih se prisjetimo i razmislimo o njima jeste upravo Svjetski dan pismenosti, koji se obilježava 8. septembra, a cilj mu je da upozori na problem nepismenosti, koji još postoji u većem dijelu svijeta.
Utemeljio ga je UNESCO davne 1967. godine kako bi promovisao važnost pismenosti.
Duško Pevulja, profesor Filološkog fakulteta na Univerzitetu u Banjaluci, napomenuo je da je nesporna činjenica da je opšti nivo pismenosti u ovom vremenu na veoma niskom nivou, pa čak i kada je riječ o studentima koji studiraju srpski jezik i književnost.
"Može se reći da nivo kulture pismenosti ili podrazumijevani prag upućenosti u elementarne gramatičke zakonistosti našeg jezika nije na naročito visokom nivou, čak bi se moglo reći da je na nedopustivo niskom nivou", istakao je Pevulja.
Napomenuo je da za to postoji više razloga, a jedan od njih je taj što se u našem školovanju generalno mala pažnja poklanja nastavi gramatike. Istakao je da će, ako dođe do reforme nastavnih planova i programa, to morati da bude jedan od prioriteta.
"Čini mi se da kod svih prevladava ubjeđenje koje nema svoje utemeljenje da maternji jezik poznajete i da tome ne treba da se poklanja neka posebna pažnja, što nije tačno. Maternji jezik i gramatička pravila koja podrazumijevaju pravilnu upotrebu tog jezika se uče. To je odgovoran odnos prema jeziku, koji se mora učiti i ponavljati", naveo je Pevulja.
U današnje vrijeme pojam pismenosti nije više vezan samo uz sposobnost čitanja i pisanja, već je zašao u sva područja života i označava sposobnost pronalaženja, razumijevanja i korištenja informacija u svrhu boljeg ličnog napredovanja u obrazovanju, zdravlju, radu, kulturnom i društvenom životu.
Na priču o tome šta danas podrazumijeva pismenost osvrnula se i Bernisa Puriš, profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, koja je istakla da savremeni uslovi života zahtijevaju kompleksnu pismenost, prilagođenu novim potrebama društva i dinamičnom načinu života.
"Danas se pismenost sagledava šire kao funkcionalan i interaktivan koncept koji uključuje aktivne jezičke i komunikativne sposobnosti. U tom smislu danas se šire pod pojmom pismenosti obično podrazumijeva sposobnost služenja informatičkim programima te poznavanje stranih jezika", istakla je Puriševa.
Dodala je, da bi se danas za nekog moglo reći da je pismen, on treba da posjeduje vještinu jezičkog prilagođavanja različitim komunikativnim situacijama, odnosno da vlada normama različitih funkcionalnih stilova i/ili registara jednog jezika.
Podaci o broju nepismenih u BiH još nisu dostupni, jer još nemamo podatke sa popisa stanovništva. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, nepismenih u BiH bilo je 9,9 odsto. UNESCO-ovi podaci iz 2012. godine govore da kod nas ima čak 15 odsto nepismenih ljudi.
PODACI MISIJE OSCE-a U BiH
Ruralna područja
48 odsto žena nepismeno
20 odsto muškaraca nepismeno
Urbana područja
22 odsto žena nepismeno
8 odsto muškaraca nepismeno
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.