ČERNOBILJ - Prije 38 godina svijet je bio svjedok katastrofalnog događaja koji je ostavio neizbrisiv trag u istoriji.
U Ukrajini, koja je tada bila dio Sovjetskog Saveza, 26. aprila 1986. godine nuklearna elektrana u Černobilju postala je epicentar tragedije.
Černobiljska elektrana, odnosno Lenjinova memorijalna nuklearna elektrana Černobilj, nalazi se u blizini grada Pripjata u Ukrajini, 18 kilometara sjeverozapadno od grada Černobilja, 16 kilometara od granice sa Bjelorusijom i oko 110 kilometara sjeverno od Kijeva.
Pripjat je danas napušten i nalazi se u centru černobiljske zone isključenja, a nuklearna elektrana je zatvorena 15. decembra 2000. godine.
To je jedna od dvije nuklearne nesreće sa ocjenom maksimalne težine (sedam) na međunarodnoj skali nuklearnih događaja. Druga je nuklearna nesreća u Fukušimi u Japanu 2011.
Nuklearna katastrofa u Černobilju smatra se najgorom nuklearnom katastrofom u istoriji.
Bilo je to u ranim satima tog 26. aprila kada je reaktor broj četiri černobiljske nuklearke eksplodirao.
Eksplozija je bila toliko jaka da može da se mjeri sa snagom tri boinga 747. Toliko je bila jaka da je pomjerila masivni čelični poklopac, a potom je buknula nekontrolisana vatra.
Inženjeri u nuklearnoj elektrani u Černobilju vršili su test kako bi vidjeli šta će se dogoditi u slučaju nestanka struje. Željeli su da razumiju reakciju reaktora u slučaju nestanka struje.
Međutim, tokom testiranja, niz grešaka i pogrešnih procjena doveli su do katastrofalne eksplozije reaktora broj četiri, prenosi Danas.
Neposredno nakon toga uslijedili su haos i panika.
Pripjat nije bio odmah evakuisan. Stanovnici su se bavili svojim uobičajenim poslovima, potpuno nesvjesni šta se desilo.
Međutim, nekoliko sati poslije eksplozije, na desetine ljudi se razboljelo. Prijavili su jake glavobolje i ukus metala u ustima, uz nekontrolisane napade kašljanja i povraćanja.
Sljedećeg dana stigli su autobusi u Pripjat i krenula je evakuacija.
Evakuisano je više od 50.000 stanovnika.
Inače, razmjere katastrofe osjetile su se i u drugim dijelovima Evrope jer su nivoi radijacije skočili.
Da bi se spriječila dalja katastrofa, rudari i vatrogasci su poslati u Černobilj. Mnogi od njih su pretrpjeli ozbiljne zdravstvene probleme narednih godina, ali su se žrtvovali i obuzdali krizu.
Prema izvještaju "Greenpeacea" iz 2006. godine, katastrofa u Černobilju dovela je do više od 250.000 slučajeva raka, od kojih je skoro 100.000 rezultiralo smrtnim ishodom.
U 2011. godini Unija zabrinutih naučnika, nevladina organizacija, procijenila je broj poginulih u Černobilju na oko 25.000, što je šest puta više od projekcije UN.
Pored toga, Međunarodna agencija za istraživanje raka predviđa da će ova katastrofa izazvati smrt 16.000 Evropljana do 2065. godine.
Poslije nesreće je rad elektrane bio otežan zbog opasnosti po zdravlje zaposlenih.
Ipak, zbog loše energetske situacije u zemlji, preostali reaktori su nastavili sa radom, dok je izgradnja 5. i 6. bloka obustavljena.
Nad oštećenim reaktorom broj četiri sagrađen je sarkofag, a između njega i zgrada, koje su ostale u daljoj upotrebi, sagrađena je betonska barijera debela oko 200 metara.
Reaktor broj jedan je prestao sa radom u novembru 1996. godine u sklopu dogovora Vlade Ukrajine i međunarodnih organizacija.
Na reaktoru dva je 1991. izbio požar i tom prilikom je zaključeno da je taj reaktor nemoguće popraviti.
Reaktor broj tri je 15. decembra 2000. godine lično isključio tadašnji predsjednik Ukrajine Leonid Kučma.
Time je ova elektrana prestala da bude proizvođač električne energije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.