VAŠINGTON - Američki predsjednik Barak Obama izjavio je danas da će SAD uvijek biti zemlja trostrukog A, iako je u petak izgubila takav kreditni rejting, i pozvao Kongres da što prije usvoji zakone koji će pomoći otvaranju novih radnih mjesta.
On je, u prvom reagovanju na odluku agencije "Standard end Purs" da kreditni rejting SAD spusti sa najboljeg AAA na AA+, rekao da do toga nije došlo zbog američke nesposobnosti da plaća svoje dugove, već zato što se sumnja u sposobnost političkog sistema da djeluje?!
"Uvijek će biti faktora na koje se ne može uticati, tržište će rasti i padati, ali to je Amerika. Šta god da kaže neka agencija za kreditni rejting, uvijek smo bili i bićemo zemlja trostrukog A", rekao je Obama u obraćanju novinarima.
Prema njegovim riječima, finansijska tržišta širom svijeta i dalje vjeruju da je američki kreditni rejting AAA, sa čime se slažu i investitori.
"Ali to znači da nemamo problem. Nije nam potrebna agencija za kreditni rejting da nam kaže da nam je potreban izbalansirani dugoročni pristup uravnoteženju deficita", rekao je Obama i dodao da je dobra vijest što se ti problemi mogu odmah riješiti i što znaju kako da ih riješe.
Predsjednik SAD je istakao da nije problem u samom dugu, već u rješenju problema deficita na duži rok.
Zato se, dodao je, pored već postignutih dogovora o smanjenju državnih troškova, moraju načiniti još dva dodatna koraka - poreska reforma kojom će oni koji to mogu dati pravičiniji doprinos i umjerena prilagođavanja programa zdravstvenog osiguranja.
Prema njegovim riječima, zato nisu potrebni nikakvi radikalni koraci, već zdrav razum i kompromis.
"Nije problem u nedostacima dobrih ideja i planovima, već u političkoj volji u Vašingtonu, odnosno odbijanje da se ono što je dobro za zemlju stavi iznad ličnog i partijskog interesa i ideologije. To mora da se promijeni", naglasio je Obama.
On je dodao da je odluka o smanjenju kreditnog rejtinga Americi pružio novi osjećaj hitnosti.
Navodeći nastavak poreskih olakšica na plate, nastavak isplata pomoći za nezaposlene i pomoć kompanijama za poslove na obnovi infrastrukture kao ključne predloge za brži rast privrede, Obama je dodao da se Kongres može time pozabaviti odmah poslije ljetne pauze.
"To su sve ideje sa kojima su se republikanci tradicionalno slagali, pa nema razloga da to opet ne učine", rekao je predsjednik SAD.
Pet posljedica sniženja kreditnog rejtinga SAD
Snižavanje suverenog kreditnog rejtinga SAD za jedan stepen, zbog budžetskog deficita i rastućeg dužničkog opterećenja, vjerovatno će dovesti do povećanja troškova pozajmica američke vlade, kompanija i potrošača, ocijenili su danas analitičari u Vašingtonu.
Nakon što je rejting SAD smanjen na AA+, u vrhunskoj kategoriji AAA ostaje 18 zemalja: Velika Britanija, Švajcarska, četiri skandinavske zemlje (osim Islanda), Austrija i Njemačka, Holandija, Francuska, Kanada, Australija, Singapur, Hongkonk, kao i mali ali bogati Luksemburg, Lihtenštajn, ostrva Džersi i Hernsi.
SAD su sada u istoj kategoriji sa Novim Zelandom i Belgijom.
Kao što to obično biva u sličnim situacijama, saopštenja o snižavanju rejtinga propraćena su oštrim komentarima sa različitih strana.
Američko ministarstvo finansija je ukazalo na grešku analitičara u proračunu nivoa državnog duga od dvije milijarde dolara, dok agencija odgovara da je sniženje rejtinga bilo njena građanska obaveza.
Dok se prašina oko smanjenja kreditnog rejtinga ne slegne, američki mediji ukazuju na moguće posljedice ovog koraka za SAD i druge zemlje, američke kroporacije i uopšte kreditne rejtinge.
Kao prvo, "skliznuće" zemlje sa AAA na AA+ i niže nije česta pojava, ali je bilo presedana (najizrazitiji slučajevi su Japan, Italija i Irska). Bilo je i povratka u izabranu kategoriju nakon uređenja finansija (Australija i Kanada). Ukoliko SAD bar djelimično ponove uspjehe klintonovske politike 1994-2000, snize državni dug i urede penzioni sistem, mogle bi da povrate rejting, što su Australija i Kanada uspela za manje od 10 godina.
Kao drugo, automatski će se sniziti rejtinzi najboljih po pitanju kreditne sposobnosti američkih država i kompanija. Sniženje rejtinga sa idealnog na vrlo dobar ne povećava obavezno i kamate na dug države zajmoprimaoca, jer one zavise od brojnih faktora. Realno, posljedice u dugoročnoj perspektivi osjetiće američke korporacije sa rejtingom AAA (ADP, Džonson&Džonson, Majkrosoft i Ekson) kao i 11 država u toj kategoriji.
Problemi će se, kao treće, pojaviti i u zemljama sa viškom kapitala i velikim stabilizacionim fondovima i deviznim rezervama, od Kine, Tajvana i Katara do Rusije i Norveške.
Tri najveća svjetska dužnika (SAD, Japan i Italija) imaju rejtinge niže od idealnih, a rezervni fondovi i bankarski kapital se plasiraju prvenstveno u nerizične instrumente. Kreditna sigurnost zahtjeva ulaganja u obveznice u drugim valutama (evro, švajcarski franak, funta, jen) i preuzimanja njihovog valutnog rizika. Mogući su problemi i u fondovima monetarnog tržišta, koji zahtjevaju ulaganja samo u AAA, tako da je moguće da regulatori odluče i da je rejting AA+ prihvatljiv.
Kao četvrta posljedica je pojava sumnje u osnove teorije o finansijama. U svakom udžbeniku o finansijama, državne obveznice SAD su nerizična aktiva, a sada je taj aksiom uzdrman. Ukoliko ne postoji bezrizična aktiva ne može se vjerovati u većinu teorija i formula, tako da će naučnici i analitičari najvjerovatnije morati da revidiraju koncepciju upravljanja rizicima i uloge rejting agencija, čije je poslovanje već duže vrijeme na udaru kritike.
Na kraju, SAD uvijek teško doživljavaju poraz, a gubitak rejtinga AAA je očigledan krah. Za sada nije jasno ko će biti proglašen za krivca - Obama ili njegovi republikanski oponenti. Sudeći po svemu, pitanje ko je proćerdao kreditni rejting biće jedno od ključnih u izbornom ciklusu 2011-2012. godine.
Američki ekonomista i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2008. godine Pol Krugman navodi da je Amerika nesigurna zbog svoje politike a ne budžeta. SAD, smatra on, ima mnogo veće troškove zdravstvene zaštite od bilo koje razvijene zemlje, uz veoma niske poreze.
"Ukoliko bi se makar djelimično približili međunarodnim standardima u ovim sektorima, naši budžetski problemi bi bili riješeni", tvrdi ovaj istaknuti ekonomista.
Profesor Njujorškog univerziteta Nurijel Rubini, koji je prvi predskazao krizu 2008. godine, upozorava da odluka S&P, donijeta u vrijeme ozbiljnog pada na tržištima i sveukupne nemoći ekonomije, samo povećava šansu za drugi zamah recesije.